Produljenje turističke sezone godinama je sveti gral hrvatskog turizma, no čini se da se formula za uspjeh polako nazire. Dok se ljetni mjeseci bore s gužvama, a dobar dio obale zimi spava zimski san, ključni dionici sektora ističu kako budućnost leži u pametnim investicijama, bogatoj ponudi doživljaja i sinergiji velikih i malih igrača. O prilikama i preprekama na tom putu razgovarali smo s Denisom Ivoševićem, direktorom Turističke zajednice Istarske županije, i Emanuelom Tutekom, konzultantom u turizmu i partnerom u BlueRock Consultingu.
Problem zvan investicije i smještaj
Jedan od temeljnih izazova s kojima se Hrvatska suočava jest kronični nedostatak ulaganja. "Mi zaostajemo u investicijama po noćenju dva do tri puta u odnosu na Španjolsku, Italiju ili Grčku", upozorava Emanuel Tutek. Problem, prema njemu, leži i u nepovoljnoj strukturi smještaja, gdje dominira privatni smještaj niske kategorizacije, dok je udio hotela, nositelja cjelogodišnje ponude, i dalje nizak.
Zanimljivo je da se čak i postojeće investicije uglavnom odnose na obnovu. "Oko 75 posto svih investicija kod nas u hotele i resorte je u brownfield, znači obnavljaju se stari hoteli, a vrlo često se od tri sobe rade dvije radi povećanja standarda", objašnjava Tutek.
Rješenje vidi u inovativnim projektima mješovite namjene, takozvanim "mixed-use resortima". Takvi projekti, koji kombiniraju hotelski smještaj, rezidencije za prodaju i bogate dodatne sadržaje otvorene i za goste i za lokalno stanovništvo, mogu privući kapital jer investitorima nude brži povrat ulaganja.
Motovun / Turistička zajednica Istarske županije
Hoteli s pet zvjezdica i gosti dubljeg džepa
Da tržište vapi za kvalitetom, potvrđuje i Denis Ivošević na primjeru Istre. "Hoteli najviše kategorije, koji su ujedno i najskuplji, prvi se prodaju po najvišoj cijeni. To samo govori da tržište prepoznaje investicije u kvalitetu smještaja i servisa", ističe Ivošević.
Upravo su hoteli s četiri i pet zvjezdica, kao i mali obiteljski hoteli, okosnica cjelogodišnjeg poslovanja u Istri. Strateški cilj se promijenio. "Definitivno u našoj viziji više nije cilj obarati rekorde u sedmom i osmom mjesecu, nego je to prije svega produžetak turističke sezone", naglašava Ivošević.
Ovaj zaokret prema kvaliteti već donosi rezultate. Istra se pozicionirala na mapi luksuznog turizma kroz članstvo u prestižnoj asocijaciji Virtuoso te partnerstva s američkim institucijama koje okupljaju klijentelu visoke platežne moći. "Tu pričamo o gostima kojima je budžet od tisuću dolara na dan pa naviše", otkriva Ivošević.
Održivost kao imperativ: Manje gužve, veća kvaliteta
Osim ekonomske računice, produljenje sezone ima i ključnu dimenziju održivosti. Emanuel Tutek naglašava kako održivost danas mora biti integrirana u samu srž svakog turističkog projekta. "Održivost više nije samo 'zeleni' certifikat, već temelj za privlačenje kvalitetnih investitora i gostiju. Projekti koji ne vode računa o svom utjecaju na okoliš i zajednicu dugoročno gube vrijednost", ističe Tutek. Rasterećenje glavnih ljetnih mjeseci, koje je posljedica cjelogodišnjeg turizma, izravno smanjuje pritisak na lokalnu infrastrukturu – od vodoopskrbe i odvoza otpada do prometnica. Kada se turistički promet ravnomjernije rasporedi kroz godinu, destinacija diše lakše, a kvaliteta života lokalnog stanovništva raste. Manje gužve ujedno znače i ugodnije iskustvo za samog gosta, koji može potpunije doživjeti autentičnost destinacije, što je u konačnici i cilj turizma više dodane vrijednosti.
Turistička zajednica Istarske županije
Tajna je u doživljaju, ne samo u smještaju
Gosti, osobito oni zahtjevniji, ne dolaze na destinaciju samo zbog hotela. "Oni dolaze radi jednog cjelokupnog paketa", kaže Ivošević. Istra je to prepoznala prije više od dva desetljeća, kada je počela sustavno razvijati selektivne oblike turizma – vinske ceste, ceste maslinova ulja, ponudu vezanu uz tartufe.
Danas to više nisu samo "ceste", već zaokruženi turistički proizvodi. "Sada već možemo govoriti o turizmu vina, turizmu maslinova ulja, turizmu tartufa", pojašnjava Ivošević, dodajući kako ti proizvodi nude cijeli spektar doživljaja, od vertikalnih degustacija do edukacija o sljubljivanju hrane i vina.
Najbolji dokaz uspjeha ove strategije je preporod istarske unutrašnjosti. Gotovo deset posto svih noćenja u Istri, odnosno blizu tri milijuna, ostvaruje se u mjestima poput Grožnjana, Motovuna i Žminja. A tamo se dogodila potpuna inverzija sezone. Glavna sezona traje od ožujka do lipnja te od rujna do studenog. "Teže ćete dobiti mjesto u restoranu ili istarskoj konobi u desetom mjesecu u unutrašnjosti Istre nego negdje u priobalju", slikovito opisuje Ivošević.
Turistička zajednica Istarske županije
Kako potaknuti malog vinara da radi cijele godine?
Upravo su mali poduzetnici – vinari, uljari, vlasnici konoba – ključni za kreiranje autentičnog doživljaja koji privlači goste izvan ljetne špice. Što ih motivira da svoja vrata drže otvorenima? "Svakako potražnja koju vide na tržištu", odgovara Tutek. Ta potražnja, dodaje, stvara se upravo zaokruživanjem cjelokupnog turističkog proizvoda, gdje se manji ponuđači slažu u mozaik koji prvo čini mikrodestinaciju, a potom i prepoznatljivu regiju.
Ivošević dodaje da je razvoj ponude u unutrašnjosti Istre bio strateški planiran. "Ti selektivni oblici turizma rađeni su upravo s vizijom da, jednom kada se hoteli podignu na višu razinu, tim gostima već možemo ponuditi pripremljenu destinaciju", zaključuje.
Čini se, dakle, da recept za produljenje sezone nije jednostran. On zahtijeva hrabre i pametne investicije u kvalitetan smještaj, ali i jednako važno, sustavno ulaganje u razvoj autentičnih doživljaja. Tek koordiniranim radom javnog sektora, velikih hotelskih kuća i mreže malih lokalnih poduzetnika destinacija može živjeti tijekom cijele godine, a ne samo tijekom dva ljetna mjeseca.
Cijeli razgovor pogledajte u videu.
.webp){kind=icon}
