.webp){kind=icon}
Broj ljudi koji sebe nazivaju digitalnim nomadima u svijetu sve je veći. Prema mišljenjima stručnjaka koji prate ovaj trend smatra se da će se u narednih 10ak godina broj digitalnih nomada povećati na oko milijardu širom svijeta.
Autor i analitičar Tarik Jažić piše da nema mnogo zemalja na svijetu koje se mogu pohvaliti da su poželjne destinacije digitalnih nomada. To otvara prostor Bosni i Hercegovini da psotane brend, jedna od obećanih zemalja za digitalne nomade.
Da bi se tako nešto dogodilo potrebne su izmjene Zakona o strancima i Zakona o porezu na dohodak. Zbog ovisnosti digitalnih nomada o stabilnom i brzom internetu, naredni zadatak je obezbjediti isti širom BiH. Kao rezultat tih "napora" bi mogao uslijediti lančani napredak u više privrednih djelatnosti, turizmu, ugostiteljstvu i u konačnici rast cjelokupnog BDP-a naše države.
Jažić smatra da bi digitalni nomadi vrlo brzo prepoznali Bosnu i Hercegovinu kao poželjnu destinaciju zbog naših prirodnih ljepota. Veliki plus predstavlja i čista voda kao i ležerniji način života. Dodatni plus za nomade je relativno nizak standard u poređenju sa visokim platama koje često digitalni nomadi imaju.
Kao pozitivni primjeri iz Europske unije ističu se Estonija i Hrvatska kao prve države koje su prepoznale značaj dolaska digitalnih nomada i sve benefite koji dolaze sa njima. U svijetu, jedna od trenutno najvećih oaza za digitalne nomade je otok Bali. Kako kaže Jažić na Baliju boravi konstantno oko 50.000 digitalnih nomada.
Nakon situacije sa COVID-19 pandemijom u svijetu, mnoge firme su odlučile da potpuno pređu na remote model rada, odnonso rad od kuće. Na taj način je došlo do povećanja digitlanih nomada u svijetu. Jažić kaže da su neke od ključnih stvari koje je potrebno regulisati Zakonom o digitalnim nomadima:
- Definisati dužinu radne i boravišne vize za digitalne nomade na minimalno jednu godinu kako je praksa ostalih država,
- Osloboditi digitalne nomade plaćanja poreza na dohodak,
- Obavezati digitalne nomade da dokažu da su zaposleni u firmi koja omogućuje “rad na daljinu”, da imaju osiguran smještaj na prostoru Bosne i Hercegovine i da tokom boravka imaju zdravstveno osiguranje,
- Obavezati digitalne nomade da prilože ugovor o radu sa poslodavcem van Bosne i Hercegovine, kao dokaz da ne pružaju usluge kompanijama iz Bosne i Hercegovine i kao dokaz da imaju dovoljno visoka primanja (ograničiti minimalna potrebna primanja na 4.000,00KM mjesečno),
- Omogućiti digitalnim nomadima mogućnost da im se pridruže i uži članovi porodice, uključujući i izvanbračnu zajednicu, u svrhu spajanja porodica.
Jažić predlaže sintezu ruralnog turizma i digitalnog nomadstva u Bosni i Hercegovini. Osvrnuo se na izgradnju olimpijskih sela te preporučio izgradnju sela za digitalne nomade, sa izuzetno stabilnim optičkim internetom, kvalitetnom hranom i jedinstvenom uslugom koju krasi gostoprimstvo po kojem smo nadaleko poznati.
* Tekst je objavljen uz dozvolu autora
