Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da će ekonomija Bosne i Hercegovine u 2024. rasti stopom od 2,5 posto. Prognoza je povećana u odnosu na oktobar za 0,5 postotnih poena. Procjenjuje se da je ekonomija zemlje rasla 1,8 posto u 2023., navodi se u posljednjem izvještaju o svjetskim ekonomskim izgledima.
Predviđa se da će se 2025. ekonomski rast BiH ubrzati na tri posto.
MMF očekuje da će inflacija u 2024. usporiti na tri posto sa 6,1 posto prošle godine.
Deficit tekućeg računa projiciran je na 4,5 posto BDP-a u 2024., u odnosu na 4,3 posto BDP-a u 2023.
Rast se pokazao otpornim uprkos kontinuiranim negativnim uticajima rata u Ukrajini i na putu je da ojača počevši od ove godine, iako će ta stopa rasta biti na ispodprosječnom nivou, saopćeno je u preliminarnim nalazima članova misije MMF-a na kraju njihove službene posjete. Inflacija je nastavila trend opadanja, ali pritisci izazvani povećanjem plata ne prestaju.
Dodali su da bi u fokusu fiskalne politike trebalo biti ponovno uspostavljanje održivosti kroz obuzdavanje tekuće potrošnje, uz istovremeno očuvanje investicijskih izdvajanja koja će potaknuti rast. Oba entiteta suočavaju se s velikim potrebama za finansiranjem koje se vjerovatno neće moći podmiriti samo na domaćem tržištu i trebaju pripremiti planove u slučaju nedovoljnog finansiranja.
Pročitaj više: Centralna banka: Rast realnog BDP-a ostat će na skromnih 1,7 posto
Emigracije pomogle rastu BDP-a BiH, Svjetska banka dala preporuke
Ekonomski rast BiH otporan, otvaranje pregovora s EU dalo dodatni optimizam
Potražnju će podržati više realne plate, kontinuirana podrška putem politika, blagi oporavak privatnih ulaganja i turizam, dok će se izvoz robe u EU djelimično oporaviti. "Ukoliko izostane suštinski veći reformski napredak, očekujemo da će u srednjoročnom periodu rast ostati prigušen na nivou od približno tri posto — što je previše nisko za postizanje značajne konvergencije prihoda s prihodima u Evropskoj uniji."
Deficit tekućeg računa se u 2023. godini smanjio zahvaljujući nižim cijenama nafte, te većim prihodima od investicija i doznakama, međutim, u 2024. godini doći će do njegovog pogoršanja uslijed rastuće domaće potražnje.
Neizvjesnost u pogledu ekonomske perspektive je visoka, a negativni rizici prevladavaju. Intenziviranje regionalnih sukoba, naglo usporavanje rasta u Evropi ili povećana volatilnost cijena robe mogli bi izazvati trgovinske poremećaje i rezultirati rastom cijena hrane i energije, smanjenjem izvoza iz BiH i doznaka, te slabljenjem domaće potražnje.
"Rastuće političke napetosti unutar zemlje mogle bi povećati ekonomsku fragmentiranost BiH i oslabiti perspektive rasta", naglasili su.
Svjetska banka očekuje da će BDP BiH rasti 2,6 posto u 2024. dok se za 2025. očekuje rast od 3,3 posto. Procjenjuje se da je ekonomija BiH u 2023. rasla 1,9 posto.
Rast u ovoj godini će prvenstveno biti potaknut većim izvozom, uz podršku pojačane inozemne potražnje i povećane lične potrošnje zbog rasta realnih dohodaka dok inflacija nastavlja usporavati, navela je Svjetska banka u svom najnovijem ekonomskom izvještaju za Evropu i centralnu Aziju.
UniCredit Group očekuje ubrzanje ekonomskog rasta BiH na 2,5 posto ove godine, što je povećanje u odnosu na procijenjeni rast od 1,6 posto u 2023. godini, zadržavajući svoju prognozu nepromijenjenom u odnosu na januar. Rast u 2024. će biti potaknut oporavkom privatne potrošnje, uz doprinos javne potrošnje i finansiranja od međunarodnih finansijskih institucija. Za 2025. očekuju ekonomski rast od tri posto uslijed daljnjeg oporavka privatne potrošnje, rasta investicija i poboljšanja vanjske potražnje.
Analitički tim Bloomberg Adrije u svom posljednjem kvartalnom izvještaju o makroekonomskim kretanjima donio je nešto optimističniji pogled na privredni rast u regionu, pa su blago podignute projekcije bruto domaćeg proizvoda Sjeverne Makedonije u 2024. godini, Srbije u 2025. i Hrvatske u obje godine.
Za BiH predviđaju rast BDP-a od 2,8 posto, što će biti rezultat niže osnovice iz prethodne godine i većeg priliva novca iz fondova Evropske unije, naročito kako se budu približavali pregovori o pridruživanju.
"Ovo će privući više investicija, naročito zbog toga što postoji raspoloživa radna snaga, i ubrzat će reforme. Efekti će se još više osjećati u godinama koje dolaze", kazali su analitičari.
Priliv direktnih stranih investicija je u prva tri kvartala već na nivou cijele 2022. godine.
Doprinos će dati potrošnja, ali naročito rast izvoza, pošto je na zemlju znatno uticala lošija ekonomska aktivnost u EU (izvoz u zemlje EU je opao za oko osam posto u 2023.).
"Očekujemo da će se ovi trendovi nastaviti i u 2025. godini, kada će BDP rasti tri posto međugodišnje. Investicije će nastaviti da doprinose rastu, a njih će gurati infrastruktura i strane investicije", kazali su analitičari.
.webp){kind=icon}
