.webp){kind=icon}
Iako je BiH u rastu realnog BDP-a po stanovniku prestigla usporedive zemlje iz regije, bitno je napomenuti da je na taj trend znatno utjecala i emigracija te da nije rezultat isključivo većih stopa rasta proizvodnje, koja stagnira posljednjih 15 godina, navode iz Svjetske banke.
Bosna i Hercegovina je posljednjih dvadeset godina zabilježila period makroekonomske stabilnosti i rasta. Dobila je status kandidata za članstvo u EU, a između 1999. i 2010. je prešla iz statusa zemlje niskog dohotka u zemlju višeg srednjeg dohotka, što je odraz stabilne putanje rasta, navodi se u izvješću Svjetske banke.
"U tom je periodu došlo do vidljivih promjena u strukturi zaposlenosti, uz smanjenje uobičajene zaposlenosti u poljoprivrednom sektoru, što ukazuje na razvoj ekonomskog okruženja u zemlji", priopćili su.
Depositphotos
Ovakvo kretanje temeljilo se na razboritim fiskalnim politikama, koje su doprinijele održavanju relativno niskog omjera javnog duga. "BiH je ostvarila napredak u smanjenju deficita vanjskog tekućeg računa, koji je 2021. iznosio rekordno niskih 2,5 procenata BDP-a."
"Svjetska banka ističe da je makroekonomska stabilnost u Bosni i Hercegovini rezultat nekoliko ključnih elemenata", rekao je Tihomir Stučka, viši ekonomist Svjetske banke i jedan od autora najnovijeg izvještaja, gostujući u emisiji Start Bloomberg Adria TV.
To uključuje nisku i stabilnu inflaciju podržanu valutnim odborom, dodao je. Također, važna je bila fiskalna konsolidacija koja se dogodila između 2015. i 2019. godine, koja je bila potpomognuta jedinstvenom stopom PDV-a i rezultirala je relativno niskim nivoom javnog duga od nekih tridesetak posto bruto domaćeg proizvoda.
Izazovi
Bez obzira na postignuća, Bosna i Hercegovina se suočava s izazovima vezanim za zadovoljavajuće približavanje standardima EU. U rastu realnog BDP-a zemlja kontinuirano zaostaje za strukturno i aspiraciono usporedivim zemljama, kao što su baltičke zemlje, Slovačka i Moldavija.
"Životni standard, mjeren realnim rashodima po stanovniku, posljednjih 15 godina drži se na 40 procenata prosjeka EU27", navodi se u izvješću. "Dok su neke usporedive zemlje iz regije ostvarile napredak u smanjenju te razlike, napredak BiH je ograničen."
Postojeći model rasta i energetski model ne pogoduju održivom rastu, te se očekuje da se trend realnog rasta za dvije decenije prepolovi na 1,5 procenata. Da bi se ta situacija preokrenula, BiH treba što prije provesti temeljite strukturne reforme, preporučili su iz Svjetske banke. "Inače, daleki su izgledi BiH da pređe na potpuno funkcionalnu tržišnu ekonomiju i postane članica EU."
Da bi preokrenula tu putanju, BiH bi trebala otpočeti šire strukturne reforme uz ostvarivanje napretka u pravcu produktivnije ekonomije predvođene privatnim sektorom te smanjenje zavisnosti od uglja.
Preporuke
Dobro makroekonomsko upravljanje i digitalizacija su bitni za unaprjeđenje dijaloga o fiskalnoj politici, povećanje efikasnosti firmi i bolje informacije za planiranje na tržištu rada.
-
Uspostaviti nezavisno fiskalno tijelo unutar Fiskalnog vijeća BiH
-
Vršiti promociju digitalizacije u državnim, entitetskim i institucijama Brčko distrikta
-
Institucionalizirati centralnu razmjenu podataka između vlada o nivou zaposlenih i praksama nagrađivanja za rad
Razvoj tržišta rada za unaprjeđenje obuhvata i ciljanja socijalne pomoći, kao i za stimulaciju za rad i jačanje transparentnosti zapošljavanja u javnom
sektoru.
-
Uvesti socijalnu kartu.
-
Smanjiti porezno opterećenje rada i revidirati naknade za nezaposlene
-
Smanjiti razliku između poželjnih radnih mjesta u javnom sektoru i nepoželjnih radnih mjesta u privatnom sektoru
-
Povećati učešće žena na tržištu rada i uvesti politiku plaćanja roditeljskog dopusta i za muškarce
Iskorištavanje potencijala za produktivnost firmi i olakšanje pristupa financiranju zbog oživljavanja tranzicije na tržišnu ekonomiju, povećanja produktivnosti državnih poduzeća, povećanja otvaranja firmi i olakšanja izvoza u EU.
-
Osigurati fer i jednako konkurentno okruženje za državna poduzeća i privatne kompanije
-
Smanjiti administrativne barijere za otvaranje firmi
-
Olakšati izvoz u EU povećanjem kontrole kvaliteta na nivou BiH, da bi se zadovoljili standardi EU
-
Donijeti politike i uspostaviti pilot financijske instrumente usmjerene konkretno na firme u vlasništvu žena
Jačanje konkurentnosti putem energetske politike i politike eksploatacije mineralnih resursa za povećanje proizvodnje obnovljive energije i širenje njene dostupnosti, osiguranje pouzdanosti elektroenergetskog sistema, pridržavanje direktiva EU i osiguranje Pravedne tranzicije regija zavisnih od uglja.
-
Ojačati postojeću mrežnu infrastrukturu i povećati kapacitete za skladištenje energije, kako bi se osigurala stabilnost elektroenergetskog sistema
-
Pojednostaviti postupak izdavanja dozvola za proizvodnju obnovljive energije i proširiti mrežu za širenje dostupnosti obnovljive energije
-
Implementirati sistem trgovine emisijama (ETS) ili poreza na ugljik, u svrhu pridržavanja energetskih direktiva EU
-
Imenovati nominiranog operatera elektroenergetskog tržišta, u svrhu pridržavanja energetskih direktiva EU
-
Uspostaviti razmjenu električne energije i mehanizme pristupa tržištu, u svrhu pridržavanja energetskih direktiva EU.
