Ko smije na romobil, gdje se vozi i kakve su kazne: Novi zakon mijenja pravila igre

Bosna i Hercegovina (BiH) konačno počinje sistemski regulirati korištenje električnih romobila. Nakon godina pravne neizvjesnosti, sada se pred parlamentom nalazi prijedlog kojim bi ova vozila prvi put bila prepoznata kroz Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH (ZOBS). Osim što se uvode pravila za vozače, zakon bi trebao donijeti veću pravnu sigurnost policiji, sudovima i lokalnim zajednicama.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da tekst prije konačnog usvajanja treba dodatno doraditi kako bi se izbjegle nejasnoće u primjeni i osiguralo da razvoj mikromobilnosti ne ide na štetu sigurnosti pješaka.  

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi 22. jula trebao razmatrati korigovani Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH, kojim se prvi put uvodi zakonska definicija električnog romobila, propisuju pravila vožnje, minimalna starosna dob, obavezna zaštitna oprema i kazne za prekršaje.  

Kemal Obad, stručnjak za energetiku i održivu mobilnost, u razgovoru za Bloomberg Adriju je kazao da je riječ o važnom iskoraku, ali upozorava da bi zakon prije konačnog usvajanja trebalo dodatno doraditi kako bi bio jednostavan za primjenu i pružio veću pravnu sigurnost. 

Prva državna pravila za romobile 

Prijedlog zakona predviđa da električnim romobilom mogu upravljati osobe starije od 14 godina. Tokom vožnje bila bi obavezna zaštitna kaciga, a noću i u uslovima smanjene vidljivosti reflektirajući prsluk ili oznaka, bijelo svjetlo sprijeda i crveno pozadi. Vozači neće smjeti koristiti slušalice na oba uha, voziti pod utjecajem alkohola ili droga, prevoziti druge osobe niti prelaziti brzinu od 25 kilometara na sat.  

Romobili bi se prvenstveno kretali biciklističkim stazama, a kada one ne postoje, pješačkim stazama ili zonama smirenog saobraćaja, dok bi se na kolovoz mogli uključiti samo na putevima gdje je ograničenje brzine do 50 kilometara na sat.  

Predviđene su i kazne za nepoštivanje pravila, uključujući vožnju bez kacige, pod dejstvom alkohola, prekoračenje dozvoljene brzine ili nepropisno parkiranje.  

Republika Srpska već ima pravila 

Obad podsjeća da pravna praznina nije bila jednaka u cijeloj Bosni i Hercegovini. 

Republika Srpska je još 2021. godine uvela pravila za laka lična električna vozila, uključujući više klasa vozila, obaveznu kacigu, minimalnu starosnu dob, potvrdu o poznavanju saobraćajnih propisa te identifikacijsku naljepnicu. 

"S druge strane, Federacija BiH nije imala jedinstven entitetski režim, zbog čega je pravna neizvjesnost bila znatno izraženija. Zato državni zakon nije samo reguliranje romobila nego i pokušaj ujednačavanja pravila na cijeloj teritoriji BiH", smatra Obad. 

Nesreće pokazuju da regulacija više ne može čekati 

Svima nam je jasno da električni romobili odavno više nisu nova pojava i svakim danom ih je sve više na ulicama. 

Podsjeća da su posljednjih godina zabilježene i brojne saobraćajne nesreće u kojima su učestvovali vozači romobila, uključujući djecu i maloljetnike koji su zadobili teške, pa čak i po život opasne povrede koje su nerijetko imale smrtne ishode. 

Ipak, upozorava da u zvaničnim pregledima sigurnosti saobraćaja romobili još nisu izdvojeni kao posebna statistička kategorija, zbog čega nije bilo moguće precizno pratiti koliko je takvih nesreća i kakvi su njihovi uzroci. 

"Zato bi novi sistem morao obuhvatiti i posebno evidentiranje te redovno objavljivanje podataka o nezgodama u kojima učestvuju električni romobili", ističe Obad. 

Nejasne definicije i pravila vožnje na trotoaru 

Jedna od najvećih zamjerki, prema njegovom mišljenju, odnosi se na način na koji zakon definira vozila. 

Kako navodi Obad, prijedlog istovremeno uvodi pojam električnog romobila i širu kategoriju lakih ličnih električnih vozila, ali granice između tih kategorija nisu dovoljno precizne. 

"Ako isto vozilo može potpasti pod više definicija, nije potpuno jasno koja pravila i koje kazne policija i sudovi trebaju primjenjivati", kazao je. 

Dodaje da novi zakon treba jasnije razgraničiti električne romobile, druga laka lična električna vozila i mopede kako isto vozilo ne bi moglo potpasti pod više različitih kategorija, što bi u praksi moglo dovesti do različitog tumačenja propisa i kazni. 

Posebno problematičnim smatra pravila vožnje po trotoaru. 

Dok zakon romobilima dopušta kretanje pješačkom stazom kada nema biciklističke infrastrukture, za njih na tom mjestu nije propisano posebno ograničenje brzine. Istovremeno, za određene druge kategorije lakih električnih vozila na trotoaru propisana je maksimalna brzina od šest kilometara na sat.

Prema Obadovom mišljenju, trotoar mora ostati prvenstveno prostor namijenjen pješacima, djeci, starijim osobama i osobama s invaliditetom, zbog čega bi ograničenja brzine za sva električna vozila na pješačkim površinama trebalo jasno ujednačiti. 

Ko izdaje potvrde i kada zakon stvarno počinje važiti 

Smatra da će veliki izazov predstavljati i sama provedba zakona. 

Iako bi zakon stupio na snagu osam dana nakon objave u Službenom glasniku, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH tek bi u narednih šest mjeseci trebalo donijeti pravilnik kojim će definirati tehničke uslove, sigurnosnu opremu i druga praktična pitanja. 

Zbog toga, smatra, zakon mora jasno razlikovati odredbe koje će važiti odmah od onih koje će se primjenjivati tek nakon donošenja podzakonskih akata. 

Dodatnu nejasnoću vidi u sistemu izdavanja potvrda o poznavanju saobraćajnih propisa. "Građanima mora biti potpuno jasno ko organizira obuku, ko provodi provjeru znanja, ko izdaje potvrde i ko vodi evidenciju", kaže.

Evropa nema jedinstven model 

Iako se u obrazloženju prijedloga navodi usklađivanje s evropskim praksama, Obad ističe da Evropska unija (EU) zapravo nema jedinstvena pravila za električne romobile. 

Njemačka naprimjer dozvoljava maksimalnu brzinu od 20 kilometara na sat, upravljanje od 14. godine i zahtijeva osiguravajuću naljepnicu za vozilo, dok Francuska dopušta brzinu do 25 kilometara na sat, ali u pravilu zabranjuje vožnju običnim trotoarima. 

Italija je u decembru 2025. usvojila reformu Zakona o saobraćaju koja je stupila na snagu 16. maja 2026. godine, uvodeći obaveznu registraciju električnih romobila (u formi plastificirane naljepnice), obavezno osiguranje od odgovornosti prema trećim osobama i obavezno nošenje kacige za sve korisnike bez obzira na dob. Korisnici koji voze bez registarske oznake u Italiji rizikuju kazne od 100 do 400 eura. 

"BiH ne mora kopirati nijednu državu, ali bi prije usvajanja zakona trebalo jasno objasniti zašto je izabrala upravo određenu starosnu granicu, dozvoljenu brzinu i režim kretanja po pješačkim površinama", kaže Obad. 

Više od kažnjavanja 

Obad smatra da zakon ne bi trebalo posmatrati isključivo kroz prizmu kazni. 

Jedinstvena pravila na nivou države mogla bi olakšati gradovima planiranje parking-zona, uređivanje područja smanjene brzine, razvoj sistema dijeljenih romobila i bicikala te njihovo povezivanje s javnim prijevozom. 

"Takav okvir sam po sebi neće donijeti nova ulaganja, ali će smanjiti pravnu neizvjesnost i stvoriti bolje uslove za odgovorne operatere i razvoj mikromobilnosti", kaže.

Podsjeća i da Evropsko vijeće za sigurnost saobraćaja (ETSC), zajedno s britanskim PACTS-om, preporučuje tvornički ograničenu brzinu električnih romobila od 20 km/h, minimalnu dob vozača od 16 godina, obaveznu kacigu i zabranu vožnje trotoarom. Preporučuju i ograničenje snage motora na 250 W, zabranu prijevoza putnika te zaštitu od naknadnog povećavanja brzine vozila. To nisu obavezujuća pravila Evropske unije, nego stručne sigurnosne preporuke koje mogu poslužiti kao mjerilo prilikom dorade Prijedloga u BiH. 

Kada se govori o formalnoj usklađenosti s pravilima Evropske unije, još je rano za konačan zaključak.

Zakonodavno-pravni sektor je u mišljenju od 22. maja 2026. naveo da obrazloženje prvobitnog Prijedloga nije sadržavalo mišljenje Direkcije za evropske integracije, kao ni mišljenja konsultiranih institucija i organizacija. Sektor je također naveo da, kada je poslanik predlagač, mišljenje Direkcije pribavlja Kolegij Predstavničkog doma. 

"Vidjet ćemo hoće li i na koji način ta provjera biti provedena u nastavku postupka. Korigirani Prijedlog uvršten je kao treća tačka prijedloga dnevnog reda 41. sjednice Predstavničkog doma, zakazane za 22. jula 2026. godine", kaže Obad.

Podsjeća da čak i ako ga taj dom usvoji, postupak time nije završen.  

Tekst mora usvojiti i Dom naroda u istom sadržaju, a eventualne razlike između verzija moraju se naknadno usaglasiti. Prijedlog bi trebalo podržati, ali ga prije pune primjene treba pravno i operativno doraditi. Cilj reguliranja mikromobilnosti nije ograničavanje njene upotrebe, posebno u urbanim sredinama.  

Naprotiv, jasna pravila mogu omogućiti njen sigurniji i brži razvoj. Vozač, pješak, policajac i sudija moraju unaprijed znati koje pravilo važi i kako se ono provodi, dok gradovi, općine i drugi nadležni organi trebaju dobiti jasan okvir za siguran i planski razvoj mikromobilnosti, uključujući i usluge dijeljenih romobila i bicikala.