Gospodarstva drugačije reagiraju na Fed i ECB, BiH sa najnižim kamatama

Svjetska ekonomija se ne može promatrati kao jedna cjelina. Najbolji pokazatelji su reakcije ekonomija nakon povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi (Fed) i Europske središnje banke (ECB). Iako je Fed podigao kamatne stope iznad europskih još uvijek ne postoji opasnost recesije dok je u euro zoni na samoj granici, rekao je za naš medij Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH.

Bazna inflacija je još uvijek tema za zabrinutost. Razine bazne inflacije su daleko od ciljanih dva posto. 

Upravo ona je natjerala središnju monetarnu instituciju na povijesni korak. Nakon sjednice ECB-a, održane u četvrtak, kamatna stopa na depozite je na razini na kojoj je bila samo jednom, i to prije više od 20 godina.

Christine Lagarde, predsjednica ECB-a / Bloomberg

Središnja banka eurozone je lani krajem srpnja prvi put u posljednjih 11 godina počela podizati referentne kamatne stope. U manje od godinu dana one su povišene za četiri postotka.

Podizanje kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama ne bi trebalo imati posljedice po njihovo gospodarstvo ako pogledamo podatke o nezaposlenosti i privrednom rastu, rekao je Mahmuzić. "U Europi bi se to moglo desiti", dodao je.

Dužnosnici Saveznih rezervi (Fed) nisu odstupili od svojih planova pa je očekivano uslijedilo još jedno povećanje kamatnih stopa od 25 baznih bodova. Nakon današnje odluke Federalnog odbora za otvoreno tržište (FOMC), cijene zaduživanja podignute su na najvišu razinu u posljednje 22 godine, odnosno na raspon od 5,25 do 5,5 posto.

Inflacija u SAD-u usporila je tijekom prošlog mjeseca na najsporiji tempo u više od dvije godine, pokazujući da Fedova borba protiv inflacije nije bila uzaludna. Indeks potrošačkih cijena (CPI) prošlog je mjeseca porastao za tri posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok je isti pokazatelj od svibnja porastao za 0,2 posto.

Jerome Powell, predsjednik Fed-a /Bloomberg

Druga varijabla na koju utječu koraci središnje banke je gospodarski rast, a najnoviji podaci govore da je američki bruto domaći proizvod u četvrtom prošlogodišnjem i prvom ovogodišnjem kvartalu porastao za 2,6 odnosno 2 posto.

BiH s najnižim kamatnim stopama

Posljednji podaci ukazuju je 20 posto dugoročnih kredita u Federaciji BiH, od 17 milijardi KM, ostalo s promjenjivom kamatnom stopom. Prateći rast kamata u euro zoni, BiH je država s najnižim kamatama u Europi, rekao je Mahmuzić.

Ohrabruje pozicija u kojoj, kako navodi Mahmuzić, inflacija u BiH nije generirana monetarnim politikama BiH, jer istu faktički nemamo. Inflacija od oko tri posto u lipnju ove godine u FBiH je pokazatelj da je pristup Agencije za bankarstvo bio ispravan, dodao je.

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH

"Ako pogledamo kamate s 31. svibnjem, blago su porasle u poređenju s krajem godine", rekao je Mahmuzić. "Ukupne kamate su s 3,59 porasle na 3,66 posto. U privredi imamo pad dok kod stanovništva imamo blagi rast sa 6,16 na 6,48."

Stabilnost sektora je očuvana, kamate su skoro pa zadržane a inflacija je pala, rekao je Mahmuzić. Neke banke su iskoristile mogućnost da povećaju kamate za dva posto dok većina nije.

Bankama u BiH je pružena alternativa od dvaju entitetskih agencija za bankarstvo. Referentna stopa prosječnog ponderisanog troška finansiranja banaka (RSTF) je stopa prosječnih ponderisanih troškova izvora sredstava banaka u BiH, s obzirom na razdoblje (3, 6 ili 12 mjeseci), vrstu izvora i relevantnu valutu (konvertibilnu marku i euro), ukupno 18 stopa. 

"Na referentnu kamatnu stopu se ne može direktno utjecati ali ona je odraz cijene depozita", ističe Mahmuzić. 

Ideja o referentnoj stopi prosječnog troška financiranja banaka u BiH (RSTF) nije loša i zaista umanjuje određene rizike za klijenta, pa posredno i banke (kada se govori o kamatno induciranom kreditnom riziku), ali ne treba se shvatiti kao element koji će za vijeke vjekova osigurati jeftino i stabilno financiranje, smatra glavni analitičar Bloomberg Adrije, Andrej Knez.

Knez ističe da ideja referentne stope prosječnog troška finansiranja banaka u BiH neodoljivo podsjeća na Nacionalnu Referentnu Stopu (NRS), koja je u Hrvatskoj uvedena prije nešto više od deset godina.

"Kod takvih modela najčešći zajednički nazivnik je nedostatak mjerodavne cijene novca na lokalnom tržištu zbog nepostojanja aktivnog, nekolateraliziranog posuđivanja novca među bankama u lokalnoj valuti na kratki rok", ističe Knez.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar