Kada će banke u BiH početi smanjivati kamate na kredite

Građani Bosne i Hercegovine (BiH) sa nestrpljenjem očekuju informaciju o mogućnosti povoljnijih kamatnih stopa. Poznato je da mnoge banke u BiH vezuju svoje varijabilne kamatne stope za Euribor, što znači da promjene ove stope direktno utječu na cijenu kredita u našoj zemlji.

Jasno je da ove promjene mogu biti vidljivi na našem tržištu tek kada referentne stope i stope koje nameće ECB padnu na nivo od dva posto.

Evropska centralna banka (ECB) u četvrtak je po treći put ove godine smanjila kamatne stope, a cijene zaduživanja bit će niže za 25 baznih bodova. 

Nakon posljednje odluke ECB-a kamatna stopa na depozite iznosit će 3,25 posto, na glavne operacije refinansiranja 3,4 posto, a na marginalne kredite 3,65 posto, navodi se u saopćenju centralne banke. Prije jula kamate su bile najviše od uspostave eurozone. 

Djelovanje ECB-a ima učinke na makroekonomske pokazatelje EU i eurozone te se promjene široko reflektiraju na nivoe kamatnih stopa i ekonomsku aktivnost unutar kruga država na koje se direktno primjenjuju mjere ECB-a. 

Direktor Agencije za bankarstvo (FBA) Jasmin Mahmuzić za Bloomberg Adriju je kazao da se prijenos učinaka ECB-a i njegovih odluka na naše tržište realizira indirektno, ograničeno, putem ostalih referentnih kamatnih stopa, najčešće iz spektra Euribora, a koje u pravilu reagiraju na trendove koje nameće ECB.  

"Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, mjerama entitetskih agencija za bankarstvo ublaženi su ili u potpunosti izbjegnuti prijenosi dramatičnog rasta nivoa kamatnih stopa iz EU. Kretanja i trendovi iz EU mogu biti vidljivi na našem tržištu tek kada referentne stope i stope koje nameće ECB padnu na nivo od dva posto, što je zapravo i ciljani nivo koji osigurava odgovarajuće uvjete za privredni rast i održavanje inflacije u prihvatljivim okvirima", kazao je Mahmuzić. 

U ovom trenutku, kako kaže i Mahmuzić, treba se nadati oporavku ključnih trgovinskih partnera i izbjegavanju recesije u ekonomijama za koje smo vezani. 

 

Ublažavanje politika ECB-a trebalo bi potaknuti kreditni rast na tržištima na koja se odnosi. 

Mahmuzić nam je potvrdio da nivo kamatnih stopa na našem tržištu ostaje stabilan i usporediv s nivoima koje smo imali u proteklih pet godina.  

"Dinamika kreditne aktivnosti na našem tržištu je prisutna, očuvana, zadovoljavajuća i ne ovisi o kretanjima iz EU", kaže. 

Bh. tržište bez značajnih promjena

Ono što je bitno za bh. tržište jeste da nivoe referentnih kamatnih stopa koje utvrđuje ECB ne treba direktno vezati za cijene ostalih usluga.  

Općenito, u periodu iznimno niskih kamatnih stopa, finansijski sektor nastoji nadomjestiti pad kamatnog prihoda kroz jačanje udjela nekamatnih prihoda.  

Na razvijenim tržištima, rast nivoa kamatnih stopa, koji nameću centralne banke, rezultira rastom profitabilnosti bankarskih sektora.  

Prema trenutnim procjenama, kretanja na međunarodnim tržištima u protekle dvije godine treba smatrati privremenim, a stabilizaciju je razumno očekivati u narednoj godini. 

Mahmuzić kaže da se na našem tržištu nisu bilježile značajnije promjene pod utjecajem kretanja nivoa kamatnih stopa, osim u dijelu poslovanja banaka koji se ne odnosi na rad s klijentima.  

"Ciljevi vodećih centralnih banaka nisu se mijenjali u protekle dvije godine. I dalje osjetimo manifestacije rizika ili naslijeđe ranijih kriza. Posvećuje se iznimna pažnja stanjima finansijskih tržišta i ekonomija. Smanjenje ili stabiliziranje nivoa kamatnih stopa slijedi nakon što se potvrde podaci o smirivanju inflatornih pritisaka", pojašnjava Mahmuzić. 

Istovremeno, smanjenjem kamatnih stopa nastoji se izbjeći dodatna šteta po ekonomski rast.  

Bez sumnje, ECB će nastaviti ublažavanje svojih politika. Mahmuzić kaže da ne treba zanemariti potencijalne učinke događaja koji u bliskoj budućnosti mogu poremetiti cijene strateških sirovina.  

Eskalacije ratnih dešavanja predstavljaju poseban izazov i za monetarne autoritete. U takvim okolnostima reakcije centralnih banaka mogu biti brže i dalekosežnije, smatra Mahmuzić. 

Pritisak FED-a

Dejan Vuklišević, predsjednik Uprave Naše banke, u nedavnom razgovoru za Bloomberg Adriju je kazao da se smanjenje kamatnih stopa moglo očekivati. 

Podsjetio je da, ako se pogledaju ranija zasjedanja Američkih federalnih rezervi FED-a, u kojima se dolazilo do rasprava o tome da li je 50 baznih poena prevelika stopa smanjenja referentne kamatne stope ili bi to trebalo biti 25 baznih poena, može se naslutiti ishod odluke. 

Pod takvim "pritiskom" FED-a, kako kaže Vuklišević, i ECB će, jasno je, donijeti odluku koju je i donio. 

"Niko još nije razmatrao da bi u oktobru u odnosu na septembar trebalo ponovo razmatrati kretanja referentnih kamatnih stopa ka dole. Vidljivo je da pomjeranja koja su do sada učinjena nisu povećala potrošnju i nisu dala efekt na tržište Evropske unije. Približava se decembar te odgađanje jedne takve aktivnosti i odluke, jasno je, u datom željenom okviru neće dati efekt, potrošnja neće stići da se reflektire u vrijeme praznika. A zima dolazi sa svim svojim povećanim troškovima", kaže Vuklišević.

 

I prema njegovom mišljenju, trend snižavanja kamatnih stopa će se sigurno nastaviti već polovinom prvog kvartala sljedeće godine, ako ne i jednom prije toga.  

"ECB će i dalje reagirati, ne samo po pitanjima kamatnih stopa, nego i po pitanjima i upravljanjima i davanjima preporuka najvažnijim igračima na finansijskim tržištima i poticanju da se više ulaže u dužničke papire", kazao je Vuklišević. 

Podsjećamo, ECB je u junu 2022. pokrenuo ciklus zaoštravanja monetarne politike kako bi obuzdao inflaciju. Tako je kamata na depozite do septembra prošle godine podignuta na četiri posto. Na tom je nivou ostala do juna ove godine, kada je prvi put snižena na 3,75 posto. 

Smanjenje bilo očigledno

Ekonomisti Bloomberga ranije su jednoglasno predvidjeli da će ECB smanjiti kamatne stope po treći put ove godine, nakon što je inflacija nedavno usporila ispod ciljanih dva posto. 

Prema posljednjim podacima Eurostata, inflacija je u septembru usporila na 1,7 posto, što je 0,1 postotni bod niže od prve procjene. Inflacija je u augustu iznosila 2,2 posto. 

Iako posljednja odluka nije neizvjesna, ostaje pitanje kako će centralni bankari ECB-a postupiti do kraja godine i u 2025. 

Inflacija usluga, na koju se ECB pozivao kada je rekao da je potrebno držati visoke kamatne stope dok inflacijski pritisci ne popuste, sada je pala na 3,9 posto. 

Ovu su odluku očekivali i analitičari Bloomberg Adrije, koji također ne očekuju da će ECB ovdje stati. 

"Inflacija je usidrena i polako gubi primat u odlukama ECB-a. U septembru smo imali blagi pad na mjesečnom nivou od 0,1 posto, dok je ukupna godišnja stopa inflacije na 1,8 posto. Sada očekujemo da će se ECB više fokusirati na tržišna događanja rada i stanje privrede, posebno industrijskog dijela", napisao je viši analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković. 

Nakon sniženja u novembru, evropski centralni bankari mogli bi smanjiti kamate i u decembru, posebno ako se nastave loši trendovi u industrijskom sektoru, dodaje. 

Prema njegovom mišljenju, Euribor bi trebao nastaviti padati do kraja godine, a novu godinu vjerovatno dočekati na oko tri posto, što bi moglo smanjiti pritisak na kredite s promjenjivom kamatnom stopom. 

 

 

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar