.webp){kind=icon}
Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je po treći put ove godine smanjila kamatne stope, a cijene zaduživanja bit će niže za 25 baznih bodova.
Nakon današnje odluke ECB-a kamatna stopa na depozite iznosit će 3,25 posto, na glavne operacije refinanciranja 3,4 posto, a na marginalne kredite 3,65 posto, stoji u priopćenju središnje banke. Prije srpnja kamate su bile najviše od uspostave eurozone.
Podsjećamo, ECB je u srpnju 2022. pokrenuo ciklus zaoštravanja monetarne politike kako bi obuzdao inflaciju. Tako je kamata na depozite do rujna prošle godine podignuta na četiri posto. Na toj je razini ostala do lipnja ove godine, kada je prvi put snižena na 3,75 posto.
Ekonomisti Bloomberga jednoglasno su predvidjeli da će ECB smanjiti kamatne stope po treći put ove godine, nakon što je inflacija nedavno usporila ispod ciljanih dva posto.
Prema posljednjim podacima Eurostata, inflacija je u rujnu usporila na 1,7 posto, što je 0,1 postotni bod niže od prve procjene. Inflacija je u kolovozu iznosila 2,2 posto.
Iako današnja odluka nije neizvjesna, ostaje pitanje kako će središnji bankari ECB-a postupiti do kraja godine i u 2025.
Inflacija usluga, na koju se ECB pozivao kada je rekao da je potrebno držati visoke kamatne stope dok inflacijski pritisci ne popuste, sada je pala na 3,9 posto.
Ovu su odluku očekivali i analitičari Bloomberg Adrije, koji također ne očekuju da će ECB ovdje stati.
Inflacija, bazna inflacija i inflacija usluga u eurozoni | Bloomberg
"Inflacija je usidrena i polako gubi primat u odlukama ECB-a. U rujnu smo imali blagi pad na mjesečnoj razini od 0,1 posto, dok je ukupna godišnja stopa inflacije na 1,8 posto. Sada očekujemo da će se ECB više fokusirati o tržišnim događanjima rada i stanju gospodarstva, posebice industrijskog dijela", napisao je viši analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković.
Nakon sniženja u listopadu, europski središnji bankari mogli bi smanjiti kamate i u prosincu, posebice ako se nastave loši trendovi u industrijskom sektoru, dodaje.
Indeks povjerenja u proizvodnju (PMI) i dalje iznosi samo 45 indeksnih bodova, dok je njemački PMI samo 40,6, što je znatno ispod 50 (smatra se da je sektor u padu).
"Također, iako je nezaposlenost u eurozoni prilično niska i iznosi 6,4 posto, neke industrijske kompanije (osobito njemačke) najavile su otpuštanja kao što su BASF, Thyssenkrupp i Volkswagen, što bi moglo smanjiti pritisak na tržište rada i smanjiti očekivanja zaposlenika o rastu plaća, te posljedično dodatno pritisnuti cijene", rekao je Blažeković.
Dodao je da bi Euribor trebao nastaviti padati do kraja godine, a novu godinu vjerojatno dočekati na oko tri posto, što bi moglo smanjiti pritisak na kredite s promjenjivom kamatnom stopom.
Drastičniji koraci
Iako je Europska središnja banka daleko manje od Federalnih rezervi sklona iznenaditi tržišta, bilo je onih koji su se zalagali za odlučniji potez kojim bi ECB mogla dati poticaj posrnulom gospodarstvu.
"Povratak deflaciji je scenarij koji ECB mora izbjeći pod svaku cijenu. Zato zagovaram smanjenje od 50 baznih bodova, nakon čega bi kamata na depozitne olakšice iznosila tri posto", napisao je Marcus Ashworth za Bloomberg.
"Vrijeme je da se izvuče bazuka kao što je to učinio Fed. Eurozona više ne može tolerirati mala orkestrirana smanjenja kamatnih stopa – sva ekonomska svjetla svijetle crveno", rekao je Ashworth.
Od dužnosnika ECB-a na toj je strani bio samo slovački središnji bankar Peter Kazimir, i to samo djelomično. On je prošli tjedan u Bratislavi rekao da mnogi pogrešno vjeruju da je smanjenje na sastanku u listopadu izvjesno.
"Moram reći da nisam potpuno uvjeren da trebamo donositi odluke samo na temelju jednog dobrog podatka", rekao je Kazimir komentirajući usporavanje inflacije u eurozoni na 1,8 posto.
