Evropska centralna banka (ECB) na sljedećem sastanku smanjiće kamatne stope za 25 baznih poena, smatraju analitičari Bloomberg Adrije, koji za odluku predviđaju još jedno smanjenje od 25 baznih poena.
Nakon toga bi kamatna stopa na depozitne olakšice iznosila 3,25 odsto, što je najmanje od juna 2023. godine.
"Inflacija je usidrena i gubi polako primat u odlukama ECB. U septembru smo imali lagani pad na mjesečnom nivou od 0,1 odsto, dok je godišnja ukupna stopa inflacije na 1,8 odsto. Sada očekujemo da se ECB više orijentiše na događanja na tržištu rada i stanje ekonomija, posebno industrijskog dijela", napisao je viši analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković.
Nakon eventualnog smanjenja u oktobru, evropski centralni bankari bi kamate mogli da smanje i u decembru, naročito ako se nastave loša kretanja u industrijskom sektoru, dodaje.
Proizvođački indeks povjerenja (PMI) još uvijek je svega 45 indeksnih poena, dok je njemački PMI svega 40,6, što je daleko ispod 50 (smatra se da sektor nazaduje).
"Isto tako, iako je nezaposlenost u evrozoni prilično niska 6,4 odsto, pojedine industrijske kompanije (posebno njemačke) najavile su smanjenje broja zaposlenih poput BASF-a, Thsyennkruppa i Volkswagena, što bi moglo smanjiti pritisak na tržištu rada i smanjiti očekivanja zaposlenih o rastu plata, pa posljedično dodatno spustiti pritisak na cijene", kaže analitičar.
On dodaje da bi euribor do kraja godine trebalo da nastavi da pada i da će novu godinu vjerovatno dočekati na oko tri odsto, što bi moglo da smanji pritisak u dijelu kredita s varijabilnim kamatnim stopama.
Izvadite bazuku, poput Feda
Iako je Evropska centralna banka dosta manje od Federalnih rezervi sklona da iznenađuje tržišta, ima i onih koji zagovaraju odlučniji potez kojim bi ECB mogla da pogura privredu koja posrće.
"Povratak na deflaciju je scenario koji ECB mora da izbjegne po svaku cijenu. Zato zagovaram smanjenje od 50 baznih poena, nakon čega bi kamatna stopa na depozitne olakšice bila tri odsto", napisao je za Bloomberg Marcus Ashworth.
"Vrijeme je da se izvadi bazuka kao što je to uradio Fed. Evrozona ne može više da trpi male orkestrirane rezove kamatnih stopa - sve ekonomske lampice svijetle crveno", rekao je Ashworth.
Na drugoj strani trenutno izgleda stoji samo slovački centralni bankar Peter Kazimir. On je u Bratislavi prošle nedjelje rekao da mnogi pogrešno smatraju da je smanjenje na oktobarskom sastanku izvjesno.
"Moram da kažem da nisam skroz ubijeđen da bi trebalo da donosimo odluke na osnovu samo jednog dobrog podatka", rekao je Kazimir komentarišući usporavanje inflacije u evrozoni na 1,8 odsto.