.webp){kind=icon}
U Bosni i Hercegovini cijene goriva su na povijesnim razinama, a odgovor vlasti još uvijek nije na vidiku. Jedan od prijedloga, koji je na čekanju, jeste ukidanje akciza. Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Anto Domazet za naš medij je rekao da bi takva mjera bila socijalno nepravedna i da bi od nje korist imale samo osobe s visokim dohocima u BiH.
SDP BiH je, zajedno sa ekonomistom Farukom Hadžićem, pripremio Prijedlog zakona o ukidanju akciza na gorivo u Bosni i Hercegovini. Ovim prijedlogom predviđeno je da troškovi goriva budu manji za oko 40 feninga po litru.
Nekoliko je ključnih čimbenika u cijeloj priči. Socijalna karta, zaštita i pravednost.
Smanjenje ili ukidanje akciza na gorivo je ekonomski nesvrsishodan, a socijalno nepravedan potez, rekao je Domazet. Efekte ovakvog djelovanja bi uglavnom imali bogati, dok oni siromašni, kojima je pomoć u ovim inflacionim uvjetima neophodna, neće imati nikakve efekte.
"Mnogo svrsishodnije je zadržati javne prihode koje sada imamo, formirati potrebna sredstva za socijalne intervencije i njima gađati, dakle direktnim novčanim transferima gađati one dijelove stanovništva koji su u najtežoj situaciji", ističe Domazet.
Profesor doktor Anto Domazet (EFSA)
Dakle, tko troši više goriva imat će veće koristi od ukidanja akciza. Osobe koje ne koriste automobile uopće ne bi osjetile nikakvu korist ove mjere.
Brojni građani su u inflaciji dovedeni u siromaštvo. Brojni su u siromaštvu od perioda prije samog rasta potrošačkih cijena.
"Potrebna je jedna temeljita revizija socijalne zaštite, uvođenje socijalne karte koja će dati jasnu sliku dohodovnog i imovinskog stanja domaćinstva kako bi se ta distribucija pomoći, odnosno subvencija, mogla obavljati na socijalno pravedan način", rekao je Domazet.
Socijalna nepravednost
Kako nam je rekao profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, dvije petine najpotentnijih u dohotku bi ostvarilo više od 75 posto efekata smanjenja akciza. S druge strane, jedna petina najsiromašnijih imala bi svega dva posto ukupnih efekata.
"To je toliko u korist ovih potentnih da je zaista socijalna održivost takve mjere izuzetno sumnjiva", rekao je Domazet.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UIO BiH) ove godine je pomoću akciza prikupljeno preko 335 milijuna KM. Prema prethodnim podacima, do kraja godine se može očekivati dodatnih 100 milijuna KM.
Ukupni efekti akciza na devet mjeseci bi bili negdje oko 500 milijuna KM smanjenja javnih prihoda, od čega bi oko 250 milijuna išlo u korist široke potrošnje, to jeste stanovništva, a 250 milijuna u korist privrede.
"Teza da će se smanjenjem akciza smanjiti troškovi transporta je također upitna jer su troškovi transporta povećani u FBiH za godinu 32,8 posto, što je daleko više nego što je učešće goriva kao troška u troškovima prijevoza", ističe Domazet. "Mnogi drugi faktori doprinose tom rastu, a ne samo ta famozna akciza."
Alternativno rješenje
Direktni novčani transferi dijela stanovništva kojem je pomoć potrebna bi imali svrsishodnije rezultate. Ranije je Domazet rekao da se svakom punoljetnom građaninu podijeli vaučer od 200 KM za kompenzaciju troškova života zbog inflacije, što će za oko 1,75 milijuna ljudi iznositi točno 350 milijuna KM.
"Nakon svega, za što ste vi, za ukidanje akciza, smanjivanje javnih prihoda i usmjeravanje koristi od te mjere prema onima koji najviše troše gorivo ili za to da se akcize ne diraju, a iz ostvarenih javnih prihoda zbog rasta inflacije (kao prva mjera, iza koje bi slijedile mjere koje više podržavaju siromašne) podijele svim punoljetnim građanima vaučeri od po 200 KM?"
