Pregled berze pokazuje da tržišta s nestrpljenjem očekuju sljedeće korake američke centralne banke Fed. Relativno umirena inflacija u kombinaciji s više znakova usporavanja rasta stope zaposlenosti dala je zamah Wall Streetu, u iščekivanju Fedovog prvog smanjenja kamatnih stopa ove godine.
Osnovni indeks potrošačkih cijena, koji ne uključuje nestabilne cijene hrane i energije, u odnosu na juli ojačao je za 0,3 odsto, pokazuju podaci američkog Zavoda za statistiku tržišta rada. Uzimajući u obzir i cijene hrane i goriva, mjesečna inflacija je skočila na 0,4 odsto, što predstavlja najveći rast od početka godine.
Time je godišnja stopa inflacije dostigla 2,9 odsto, što je 0,2 procentna poena više u odnosu na prošli mjesec i najviši zabilježeni nivo od januara. Ekonomisti koje je anketirao Dow Jones predvidjeli su mjesečni rast cijena od 0,3 odsto, odnosno godišnji rast od 2,9 odsto.
Čitaj više
Očekuje se da Fed smanji kamatne stope
FED bi mogao da smanji kamate sljedeće nedelje, a do kraja godine očekuju se još dva do tri rezanja zbog slabijeg tržišta rada.
14.09.2025
ECB-a zadržala kamatne stope nepromijenjenima - zašto je Lagarde na oprezu
Europska središnja banka (ECB) očekivano je na današnjem sastanku odlučila zadržati svoje tri ključne kamatne stope nepromijenjenima, drugi sastanak zaredom.
11.09.2025
ECB i Fed na različitim putevima, tržišta u iščekivanju raspleta
Pred finansijskim tržištima je dinamičan period, dok investitori s pažnjom iščekuju nove odluke vodećih centralnih banaka - ECB i Fed - o kretanju kamatnih stopa.
10.09.2025
Hassett, Warsh i Waller u užem krugu za novog šefa Feda
Predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da su ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Hassett, guverner Federalnih rezervi (Fed) Christopher Waller i bivši guverner Feda Kevin Warsh u užem izboru za nasljednika trenutnog predsjednika centralne banke Jeromea Powella.
06.09.2025
Pored tog izvještaja, objavljeni su i podaci o zahtjevima za državne beneficije za nezaposlene, budući da je nezaposlenost skočila na najviši nivo za nepune četiri godine, što je pojačalo špekulacije da će kreatori monetarne politike sljedeće sedmice sniziti kamatne stope, kako bi se suočili s drastičnim usporavanjem tržišta rada.
Kako će Fed odlučiti? Tržišta očekuju smanjenje kamata
Članovi Feda smatraju da je osnovni indeks bolji pokazatelj dugoročnih kretanja cijena, dok ciljna inflacija centralne banke ostaje na nivou od dva odsto.
Tržišta s potpunom sigurnošću očekuju da će Fed smanjiti osnovnu kamatnu stopu, koja se sada kreće između 4,25 i 4,5 odsto. Uprkos tome, ostaje pitanje koliki će biti sljedeći rez. Fed bi se, naime, mogao odlučiti za odstupanje od uobičajenog pristupa smanjenja za četvrt procentnog poena, te bi ovaj put kamatnu stopu mogao da snizi za pola procentnog poena. Razlozi za veći rez su slabljenje tržišta rada i umirena inflacija, navodi CNBC.
"Očigledno je da se inflacija relativno umirila, što Fedu pruža fleksibilnost da se fokusira na rješavanje postojeće krize na tržištu rada", izjavio je za Bloomberg Skyler Weinand iz kompanije Regan Capital. "Očekujemo da će Fed sniziti kamatnu stopu za 25 baznih poena, kao i da će tokom godine uslijediti dodatna dva smanjenja za 25 baznih poena."
Usporavanje tržišta rada izazvalo je špekulacije o smjelijem pristupu u snižavanju kamatnih stopa.
Predsjednik Feda Jerome Powell je na simpoziju Feda, održanom prošlog mjeseca u Jackson Holeu, oprezno najavio mogućnost snižavanja kamatnih stopa, a nedavni podaci su pokazali da se usporavanje tržišta rada nastavilo i u avgustu, navodi Bloomberg.
"Podaci o zahtjevima za državne beneficije za nezaposlene su vjerovatno bili važnija vijest", izjavila je za Bloomberg Tiffany Wilding iz kompanije Pacific Investment Management. "I dalje očekujemo da će Fed sniziti kamatnu stopu za 25 baznih poena, iako će se vjerovatno raspravljati o 50 baznih poena. Ocjenjujemo da će ukupno smanjenje ove godine iznositi 75 baznih poena." Prvi put nakon dugo vremena podaci o inflaciji ostali su u drugom planu, dok su u žiži interesovanja bili podaci o zahtjevima za državne beneficije za nezaposlene, upozorio je Josh Jamner iz kompanije ClearBridge Investments.
Dešavanja na svjetskim tržištima: Indeks S&P ponovo na rekordu
Pregled globalnih berzi: Indeks S&P je prošle nedjelje ponovo dostigao rekord, petak je zaključio padom od 0,05 odsto u odnosu na četvrtak, dok je na nedjeljnom nivou (u odnosu na petak prethodne nedjelje) porastao za 1,59 odsto. Indeks Nasdaq je na dnevnom nivou ojačao za 0,44 odsto, dok je na nedjeljnom ojačao za preko dva odsto. Dow Jones je na dnevnom nivou dostigao 0,59 odsto, dok je na nedjeljnom nivou uspio da ostane u zelenom i dostigne +0,95 odsto.
Dugogodišnji tržišni strateg Ed Yardeni je podigao svoju prognozu za kraj godine za indeks S&P 500 s prethodnih 6.600 poena na 6.800 kao najvjerovatniji ishod, a istovremeno je ocijenio da postoji vjerovatnoća od 25 odsto da bi američki berzanski indeks do kraja 2025. godine mogao dostići 7.000 poena.
Tržišni optimizam zavladao je u Japanu, gdje je prije nešto više od deset dana premijer Šigeru Išiba saopštio da će odstupiti. Japanska tržišta su pozitivno reagovala na njegovu odluku, a indeks Nikkei 225 skočio je za približno tri odsto. Rast japanskih akcija je rezultat ambijenta nastalog slabljenjem jena, kao i potencijalnog povećanja vladinih podsticaja.
Kineski indeks CSI 300 ojačao je za 1,23 odsto, dok je hongkonški indeks Hang Seng ojačao za 3,73 odsto.
Bloomberg
ECB pauzira, inflacija trenutno oko srednjoročnog cilja od dva odsto
Savjet evropske centralne banke (ECB) u četvrtak je odlučio da tri ključne kamatne stope ECB ostaju nepromijenjene. Kamatna stopa za depozite kod banaka ostaje na dva odsto, dok stope za glavne operacije refinansiranja i za marginalnu mjeru kreditiranja ostaju na 2,15 odsto i 2,4 odsto.
Inflacija se trenutno kreće oko srednjoročnog cilja od dva odsto, a ocjena Savjeta ECB u pogledu inflacije uglavnom je nepromijenjena, saopštili su iz ECB. Najnovije ocjene ECB analitičara pokazuju sličnu dinamiku inflacije kao u junskom izvještaju. Ocjenjuju da će inflacija u 2025. godini u prosjeku iznositi 2,1 odsto, 2026. godine 1,7 odsto i 2027. godine 1,9 odsto.
"Savjet ECB je odlučan u postizanju srednjoročnog cilja stabilizacije inflacije na dva odsto. Pri definisanju kursa monetarne politike slijediće pristup zasnovan na podacima, dok će se odluke donositi na sjednicama", saopštili su iz ECB.
Radije kupuju obveznice evropskih država nego akcije: zahtijevani prinosi na rekordnim nivoima
Prije nešto više od deset dana javni dug Velike Britanije iznosio je 5,75 odsto, što je najviši nivo od 1998. godine, dok su kamatne stope u Francuskoj najviše od 2011. godine.
Investitori su se masovno okrenuli ka kupovini dugoročnih obveznica koje su izdale vodeće evropske države, koje su privlačne zbog profitabilnosti kakva nije zabilježena decenijama. Dugoročne državne hartije od vrijednosti zemalja poput Velike Britanije i Francuske investitori vide kao privlačniju opciju od akcija, američkih obveznica i valuta, jer nude jedinstvenu ravnotežu između viših prinosa i fiskalnog okvira koji je znatno manje rizičan od američkog.
OPEC+ povećava proizvodnju
Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopštila je da rekordni suficit nafte, predviđen za sljedeću godinu, bilježi daljnji porast, budući da OPEC+ nastavlja obnavljanje proizvodnje, dok istovremeno raste proizvodnja konkurenata te grupe.
Iako je IEA donekle podigla ocjene globalne tražnje za naftom za ovu i sljedeću godinu, značajnije je podigla projekcije proizvodnje. Svjetska proizvodnja će 2026. godine u prosjeku premašiti potrošnju za 3,33 miliona barela dnevno, što je približno 360.000 barela iznad predviđene mjesec dana ranije, navodi se u izvještaju. Radi se o rekordnom godišnjem suficitu, iako je on bio još drastičniji u vrijeme pandemije 2020. godine.
Bobo
Skriveni dragulji Ljubljanske berze
Iako je indeks SBITOP jedan od najbrže rastućih na svijetu, akcije kotirane na Ljubljanskoj berzi premašuju rast tog indeksa, kao i akcija slovenačkih "blue chip" kompanija. Analitičari Bloomberg Adrije nedavno su analizirali akcije Ljubljanske berze, uključujući i one koje ne čine indeks SBITOP, i potražili kompaniju koju smatraju skrivenim draguljem. Svoj izbor su obrazložili, a danas možemo da ustanovimo da su od objave našeg članka o skrivenom dragulju 27. avgusta ove godine pa do danas akcije te kompanije znatno poskupjele.
Radi se o akcijama kompanije Salus, specijalizovane za distribuciju i veleprodaju farmaceutskih proizvoda, medicinskih pomagala, dodataka ishrani i kozmetike. Glavna djelatnost kompanije je povezivanje proizvođača lijekova i medicinskih proizvoda s krajnjim korisnicima preko efikasne logističke mreže. Kompanija sarađuje s bolnicama, apotekama, domovima zdravlja i drugim zdravstvenim institucijama.
Analitičar Bloomberg Adrije Matej Vujanić je u analizi objavljenoj krajem avgusta istakao da je kompanija u fazi širenja, a da se zbog ulaganja očekuje rast dobiti. Spomenuo je i to da kompanija pregovara o preuzimanju kompanije Farmadent. Samo nekoliko dana nakon naše objave uslijedilo je saopštenje te kompanije preko internet stranice Ljubljanske berze da je skupština saglasna s kupovinom veletrgovine lijekovima Farmadent sa sjedištem u Mariboru, čiji su vlasnici Gradska opština Maribor i opštine Duplek, Hoče-Slivnica, Miklavž na Dravskom polju, Rače-Fram i Starše. Kupoprodajna cijena iznosi 8,46 miliona evra.
Zašto padaju akcije tri farmaceutske kompanije
Izdvajamo još i akcije tri kompanije koje su u Sloveniji dobro poznate: BioNTech, Moderna i Pfizer. Sve tri su u trgovanju u petak prilično pojeftinile, u jednom danu zabilježile su pad od četiri do preko sedam odsto.
Pad je uslijedio nakon što su se u javnosti pojavile informacije da zdravstveni zvaničnici iz Trumpove administracije u svojoj prezentaciji savjetnicima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) planiranoj za sljedeću nedjelju namjeravaju da istaknu povezanost vakcine protiv kovida sa preko dvadeset smrtnih slučajeva kod djece.
Šta pratimo ove nedjelje
Ponedjeljak, 15. septembar
-
U Kini će biti objavljeni podaci o maloprodaji, industrijskoj proizvodnji i tržištu nekretnina.
-
RZS će objaviti podatke o broju građevinskih dozvola u julu.
-
Eurostat će objaviti podatke o spoljnjoj trgovini.
Utorak, 16. septembar
-
Eurostat će objaviti podatke o industrijskoj proizvodnji.
-
Njemački institut Zew će objaviti istraživanje o ekonomskom raspoloženju.
-
U Italiji će biti objavljeni podaci o inflaciji
-
U Ujedinjenom Kraljevstvu će biti objavljeni podaci o nezaposlenosti.
-
U SAD će biti objavljeni podaci o maloprodaji i industrijskoj proizvodnji.
-
U Singapuru će početi samit SuperReturn Asia, u kome će učestvovati i BlackRock.
-
Vašu prijavu nije moguće sačuvati. Molimo vas, pokušajte ponovo.Uspešno ste se prijavili.
Sreda, 17. septembar
-
Američka centralna banka Fed će donijeti odluku o kamatnim stopama.
-
Centralna banka Kanade će odlučivati o kamatnim stopama.
-
Eurostat će objaviti podatke o inflaciji.
-
ECB će objaviti statistiku kretanja zarada.
-
U Japanu će biti objavljeni podaci o spoljnjoj trgovini.
-
Predsjednik Trump će posjetiti Ujedinjeno Kraljevstvo. Na posjeti će ga pratiti i vodeće tehnološke kompanije, kao što su Nvidia i OpenAI.
-
U Frankfurtu će se održati 10. uzastopna istraživačka konferencija ECB. Govoriće predsjednica Lagarde.
-
Rok za uvođenje zabrane mreže TikTok u SAD.
Četvrtak, 18. septembar
-
Bank of England će odlučivati o kamatnim stopama.
Petak, 19. septembar
-
Centralna banka Japana će odlučivati o kamatnim stopama.
-
U Japanu će biti objavljeni podaci o inflaciji
.webp){kind=icon}
