Kamatne stope su jedan od najvažnijih instrumenata koje centralne banke koriste za upravljanje ekonomijom. Njihov rast ili pad utječe na cijenu kredita, prinose na štednju, vrijednost akcija i obveznica, kurs valuta, ali i na svakodnevne finansijske odluke građana i kompanija. Iako se o njima gotovo svakodnevno govori, mehanizam njihovog djelovanja često ostaje nedovoljno jasan. Kako kamatne stope funkcioniraju i zašto su toliko važne?
Povod za ovu priču su posljednji potezi dviju najvažnijih centralnih banaka svijeta. U Sjedinjenim Državama novi predsjednik Feda Kevin Warsh zauzeo je znatno čvršći stav prema inflaciji i nagovijestio da neće žuriti sa spuštanjem kamata, dok je Evropska centralna banka u junu, prvi put od 2023. godine, podigla kamatne stope za 25 baznih poena zbog pojačanih inflatornih pritisaka.
Šta su zapravo kamatne stope i zašto ih centralne banke mijenjaju
Kamatna stopa koju određuje centralna banka - kod Feda je to federal funds rate, a kod ECB-a depozitna stopa -predstavlja kamatu kojom centralna banka utječe na cijenu novca. Ona predstavlja osnovu na kojoj se formiraju sve druge kamate u ekonomiji, od kamata na stambene i poslovne kredite do prinosa na državne obveznice i kamata na oročenu štednju. Centralne banke, međutim, ne određuju direktno kamate koje građani i kompanije plaćaju bankama, već referentnu kamatnu stopu na osnovu koje se one formiraju.
Kada centralna banka podigne referentnu kamatnu stopu, novac postaje skuplji u cijelom sistemu. Banke plaćaju više da bi se zadužile, pa taj trošak prenose na građane i kompanije kroz skuplje kredite. Kada je, s druge strane, spušta, novac postaje jeftiniji, kreditiranje se ubrzava, a potrošnja i investicije po pravilu rastu.
Centralne banke ovaj alat koriste prvenstveno da bi držale inflaciju pod kontrolom. Kada cijene rastu prebrzo, kao što se sada dešava uslijed poskupljenja energije, podizanje kamata treba ohladiti potražnju i usporiti rast cijena. Kada, s druge strane, privreda usporava ili prijeti recesija, centralne banke spuštaju kamate kako bi podstakle zaduživanje, potrošnju i investicije.
Kako promjena kamata stiže do realne ekonomije
Efekt promjene kamatnih stopa nikada se ne osjeti odmah, nego se kroz ekonomiju prenosi postepeno, kroz nekoliko kanala.
Bloomberg
Prvi i najdirektniji jesu krediti. Kada kamate rastu, stambeni krediti postaju skuplji, pa građani teže i sporije kupuju nekretnine, što hladi tržište nekretnina. Kompanije se, s druge strane, finansiraju po višim kamatnim stopama, pa usporavaju investicije, širenje proizvodnje i zapošljavanje kako bi smanjile troškove. Sve to zajedno smanjuje ukupnu potrošnju i investicije u ekonomiji.
Drugi je štednja. Kada su kamate više, građanima postaje isplativije da drže novac na štednim računima ili u obveznicama umjesto da ga troše ili ulažu u rizičniju imovinu, jer dobijaju sigurniji i veći prinos bez dodatnog rizika. Na taj način dio novca izlazi iz potrošnje, što dodatno doprinosi usporavanju inflacije.
Treći je kurs valute. Više kamate po pravilu privlače strani kapital koji traži bolji prinos, što jača domaću valutu. Jača valuta znači jeftiniji uvoz, što dodatno pomaže u obaranju inflacije, ali istovremeno otežava izvoz jer domaći proizvodi postaju skuplji za strane kupce.
Na kraju, tu je i psihološki, odnosno efekt očekivanja. Tržišta ne reagiraju samo na ono što je centralna banka upravo uradila, već prije svega na ono što investitori očekuju da će se dogoditi u narednim mjesecima. Zato izjave predstavnika, kao što su bile Warshove i Lagardine u prethodnom periodu, često pokreću tržišta jednako snažno kao i sama odluka o kamatnoj stopi.
Kako kamate i očekivanja o njima pomjeraju cijene imovine
Upravo zato što se efekt na realnu ekonomiju osjeti sa zakašnjenjem, finansijska tržišta reagiraju mnogo brže na samu najavu ili nagovještaj promjene kamata. Evo kako to izgleda kod tri glavne klase imovine.
Akcije
Kada kamate rastu, akcije po pravilu postaju manje atraktivne u odnosu na obveznice. Razlog je taj što obveznice sada nude siguran i veći prinos, pa investitori imaju manje razloga da preuzimaju rizik ulaganja u akcije radi višeg prinosa. Istovremeno, veće kamate znače skuplje kredite za kompanije, pa se očekuje da će one manje investirati, sporije rasti i ostvarivati slabije rezultate, što dodatno pritišće cijene akcija.
Ovaj efekt je posebno izražen kod tehnoloških i rastućih kompanija, čija se vrijednost najvećim dijelom zasniva na profitima koji se očekuju tek u budućnosti, a viša kamata čini te buduće profite manje vrijednim u sadašnjosti. Kada kamate padaju, dešava se suprotno: kredit je jeftiniji, kompanije lakše investiraju i rastu, a akcije, posebno rastuće, obično dobijaju na vrijednosti.
Obveznice
Kod obveznica veza je direktna, ali često zbunjuje investitore zbog obrnutog odnosa između cijene obveznice i njenog prinosa - kada kamate rastu, cijene postojećih obveznica padaju. To je zato što nove obveznice sada nose viši, atraktivniji kupon, pa stare obveznice s nižim kuponom gube na vrijednosti kako bi njihov efektivni prinos bio usklađen s novim tržišnim uslovima.
Kada kamate padaju, dešava se obrnuto - cijene postojećih obveznica s višim kuponom rastu jer postaju relativno atraktivnije od novoemitiranih. Obveznice s dužim rokom dospijeća po pravilu su osjetljivije na promjene kamatnih stopa od kratkoročnih, jer je njihov novčani tok "zaključan" na duži period.
Sirovine
Kaga je riječ o sirovinama, poput nafte, gasa ili metala, veza s kamatama je manje direktna, ali podjednako važna. Više kamate obično jačaju domaću valutu, a kako se većina sirovina globalno trguje u dolarima, jači dolar čini sirovine skupljim za kupce koji plaćaju drugim valutama, što obara potražnju i cijene. Uz to, više kamate poskupljuju troškove držanja zaliha i finansiranja pozicija u sirovinama, što dodatno smanjuje interesovanje investitora.
Zlato je poseban slučaj, jer za razliku od obveznica ili štednje, ono ne donosi kamatni prinos, pa rast kamatnih stopa uglavnom smanjuje njegovu atraktivnost.
Trenutna situacija je, međutim, složenija zbog rata na Bliskom istoku. Energenti poskupljuju zbog rizika po snabdijevanje, a ne zbog promjene kamatnih stopa, što je ujedno i jedan od glavnih razloga zbog kojih Fed i ECB razmatraju daljnje pooštravanje monetarne politike.
Istovremeno, zlato je od početka sukoba izgubilo dio svoje vrijednosti uprkos statusu "sigurne luke". Razlog nije samo rast očekivanja da će kamate ostati više duže vrijeme, već i realizacija profita nakon snažnog rasta tokom 2025. godine. Pojedine centralne banke su dodatno povećale ponudu prodajom dijela zlatnih rezervi kako bi finansirale skuplji uvoz energenata, što je također izvršilo pritisak na cijenu.
Šta ako Fed i ECB krenu u smjeru podizanja kamate
Uzmimo scenarij koji tržišta trenutno aktivno razmatraju. Fed, pod Warshovim vodstvom, na narednim zasjedanjima odluči podići kamatu obrazlažući to time da je inflacija, dijelom uslijed poskupljenja energije zbog rata na Bliskom istoku, i dalje previsoka. Istovremeno, ECB ponovi junski potez i dodatno podigne kamatnu stopu zbog jačih inflatornih pritisaka.
Depositphotos
U tom slučaju prinosi na državne obveznice bi porasli, dok bi njihove cijene pale. Akcije bi se našle pod pritiskom zbog skupljeg finansiranja i slabijih izgleda za rast kompanija, dolar bi dodatno ojačao, dok bi zlato istovremeno bilo zaglavljeno između statusa "sigurne luke" i pritiska viših kamatnih stopa.
Da su, s druge strane, primirja na Bliskom istoku postala trajnija, cijene energije nastavile padati, a inflacija usporila, Fed i ECB imali bi prostora da odustanu od daljnjeg pooštravanja monetarne politike, pa čak i da najave prve rezove kamata. U tom scenariju akcije bi vjerovatno ojačale, prinosi na obveznice pali, njihove cijene porasle, a dolar oslabio.
Važno je naglasiti da tržišta uglavnom unaprijed uračunavaju očekivane poteze centralnih banaka. Zato najveće promjene cijena najčešće nastaju kada centralne banke iznenade investitore ili pošalju drugačiji signal od očekivanog.
Šta iz svega ovoga treba zapamtiti
Kamatne stope predstavljaju cijenu novca i jedan su od najmoćnijih instrumenata kojima centralne banke utječu na ekonomiju. Njihove promjene ne određuju samo koliko će koštati kredit ili koliki će biti prinos na štednju, već utječu i na vrijednost akcija, obveznica, valuta i sirovina.
Zbog toga odluke Feda i ECB-a nisu važne samo za ekonomiste i investitore, već za svakoga ko se planira zadužiti, štedjeti ili ulagati. Razumijevanje načina na koji kamatne stope funkcioniraju pomaže da se lakše objasne promjene koje svakodnevno vidimo u ekonomiji i na finansijskim tržištima.
.webp){kind=icon}
