text size
Za ulagatelja koji danas na raspolaganju ima 10, 20 ili 50 hiljada eura, slovenski upravitelji i analitičari nude sličnu osnovnu poruku: dugoročnu jezgru portfelja trebaju činiti dionice, dok alokacija mora biti prilagođena dobi, razdoblju ulaganja, ciljevima, novčanoj rezervi i spremnosti na rizik.
"Univerzalni sastav portfelja ne postoji", kaže Lojze Kozole, analitičar brokerske kuće Ilirika. Prema njegovim riječima, okvirni su modeli korisni, ali najbolji je portfelj onaj koji je sastavljen za konkretnog ulagatelja te se s vremenom prilagođava uvjetima na tržištima.
I Primož Čuček, upravitelj u društvu Triglav Investments, naglašava da je polazište dugoročnog portfelja diverzifikacija. "Neovisno o visini uloga, jezgru portfelja trebala bi činiti dionička ulaganja koja dugoročno osiguravaju najveći rast", rekao je.
Pri 10 hiljada eura jednostavno, pri 50 hiljada veći izbor
Kozole bi kod dugoročnog ulagatelja sklonog riziku i s odvojenom novčanom rezervom dopustio i u potpunosti dionički portfelj. Kod 10 hiljada eura većinu bi sredstava usmjerio u globalno diverzificirani dionički ETF. Kod 20 hiljada eura otprilike bi polovinu namijenio ETF-u, a drugu polovinu odabranim dionicama. Kod uloga u iznosu od 50 hiljada eura, ETF-u bi namijenio najviše 20 posto, oko 60 posto odabranim stranim dionicama te 20 posto kvalitetnim slovenskim kompanijama.
"Slovenske dionice mogu biti smislen dodatak za ulagatelje koji traže dividendni prihod, no ne mogu zamijeniti globalnu diverzifikaciju," smatra Kozole, ali upozorava: "Slovensko je tržište malo, sektorski usko i manje likvidno, pa bi trebalo služiti prvenstveno kao dopuna portfelju."
Čuček bi portfelj sastavio uravnoteženije: otprilike dvije trećine namijenio bi dioničkim ulaganjima, a ostatak obveznicama, odnosno instrumentima s fiksnim prinosom, likvidnim sredstvima ili depozitima. Manji dodatak zlata, prema njegovu mišljenju, može djelovati kao zaštita u razdobljima povećane nesigurnosti ili inflatornih pritisaka.
Zajednički je stav obojice stručnjaka da veći iznos ne mijenja nužno osnovnu strategiju, ali omogućava više direktnih ulaganja, bolju diverzifikaciju i preciznije upravljanje.
Zašto dionice ostaju jezgra
Kozole dionice vidi kao mogućnost dugoročne zaštite od inflacije. Dionice znače vlasništvo u kompanijama koje više troškove mogu postupno prenositi na cijene svojih proizvoda i usluga. "Ulagatelji tako učestvuju u rastu prihoda i dobiti kompanija," objašnjava analitičar.
NLB Skladi procjenjuju da ciklus rasta globalnih dobiti ostaje usmjeren prema gore, što je dobra osnova za pozitivnu dioničku godinu 2026. Većina svjetskih ekonomija ostaje u ekspanziji, a rast je geografski disperziran i ne oslanja se samo na jednu državu ili regiju.
Najjači među većim indeksima ove je godine japanski Nikkei s rastom većim od 31 posto. U Evropi su u prvom planu italijanski FTSE MIB sa 16,03 posto i španski IBEX 35 s 11,56 posto, dok su njemački DAX i francuski CAC 40 znatno suzdržaniji.
Američki su indeksi ove godine pozitivni, ali ne ekstremno: S&P 500 je ove godine porastao za 8,73 posto, dok je za ulagatelja koji prinos mjeri u eurima prinos veći, 11,8 posto, jer je u tom razdoblju dolar ojačao u odnosu na euro. Nasdaq je dobio gotovo desetinu vrijednosti u dolarima, dok je u eurima prinos gotovo 13 posto.
SAD, tehnologija i industrija
Geografski, najveći naglasak i dalje ostaje na SAD-u. Čuček naglašava da su razvijena tržišta, prije svega američko, ključni nositelji globalnog rasta zbog inovativnosti, dubine kapitalnog tržišta i tehnološkog napretka.
NLB Skladi također daju prednost američkim dionicama. Njihov središnji scenarij predviđa više vrijednosti dioničkih tečajeva krajem godine, pri čemu kao potporu navode rast produktivnosti, niže cijene sirove nafte i mogućnost da se očekivanja ponovo pomaknu u smjeru snižavanja kamatnih stopa u SAD-u.
Sektorski, Kozole najveću izloženost namjenjuje informacijskoj tehnologiji i industriji, budući da ih podupiru umjetna inteligencija, digitalizacija, automatizacija te veća ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete. Čuček uz tehnologiju spominje još i zdravstvo te industriju, dok bi defanzivni sektori trebali imati ulogu stabilizatora portfelja.
AI više nije samo tehnološka priča
Najvažnija investicijska tema ostaje umjetna inteligencija, no prema procjenama NLB Sklada, priča se širi s najvećih tehnoloških imena na infrastrukturu. Investicijski valovi AI-ja sele se prema uskim grlima: računarskoj snazi, memoriji, mrežama, energiji i hlađenju.
Zato NLB Skladi među zanimljiva područja svrstavaju poluvodiče, tehnološku opremu, bakar, rudarstvo, investicijska dobra i farmaciju. S druge strane, manje su naklonjeni potrošnji, energetici i softveru, gdje vide veće rizike kod vrednovanja, odnosno dobiti.
NLB Skladi upozoravaju da evropski oporavak ostaje slab, a zaostajanje u produktivnosti i inovacijama u odnosu na SAD se povećava. Stoga prednost daju pojedinačnim pričama, a ne cijeloj regiji.
U Evropi im se sviđaju odbrana, infrastruktura, industrija, Poljska i Nizozemska. Odbranu vide kao jednu od najjačih evropskih strukturnih tema, a Nizozemsku kao najveću tehnološku priču u Evropi zbog izloženosti poluvodičima i globalnom AI ciklusu. Manje su pozitivni prema automobilskoj industriji, hemikalijama te općenito prema Njemačkoj i Francuskoj.
Azija: Japan, Koreja i Kina s različitim pričama
Među azijskim tržištima NLB Skladi skreću pažnju na Japan, Južnu Koreju i Kinu, ali selektivno. Kod Japana naglašavaju korporativnu revoluciju: kompanije masovno otkupljuju vlastite dionice i povećavaju dividende, dok regulatori vrše pritisak na učinkovitiju upotrebu kapitala.
Južna Koreja je zanimljiva zbog poluvodičkog ciklusa. NLB Skladi upozoravaju na strukturni nedostatak DRAM i NAND memorije do 2028. godine, snažne revizije dobiti i niska vrednovanja, ali i na rizik visoke koncentracije, budući da Samsung i SK Hynix zajedno čine više od polovice indeksa.
Kina ostaje rizičnija. Prilike vide u AI čipovima, podatkovnim centrima, energetskoj infrastrukturi i industriji, dok među rizicima ostaju slab potrošač, nekretnine i prekomjerna ponuda.
Najveće greške malih ulagatelja
Sagovornici među najveće greške malih ulagatelja uvrštavaju pretjeranu koncentraciju, lovljenje prošlih pobjednika, emocionalno odlučivanje, prodaju pri padovima i previše aktivno trgovanje. Pogrešno je i uvjerenje da veći broj ulaganja automatski znači dobru diverzifikaciju.
Glavni savjet mladom ulagatelju stoga je jednostavan: početi što prije, ulagati redovno, imati jasnu strategiju i držati je se. "Jednostavnost i dosljednost znatno su važnije od traženja savršenog trenutka za ulazak na tržište ili izlazak s njega", kaže Čuček.
.webp){kind=icon}
