Zoran M. sa svojim društvom, posljednjih nekoliko godina, redovno ljeti posjećuje male, privatne bazene u okolini Beograda. "Kada sam u gradu više volim da odem na takve bazene gdje boravi najviše 20 ljudi. Tu imate mir, intimniju atmosferu, nema gužve i buke."
Iako je ponuda ljetnjih aktivnosti u gradu, posebno u Beogradu, velika, od javnih bazena, kupališta na rijekama, do obližnjih izletišta, Zoranu je ipak najprivlačniji ovaj vid zabave.
"Najčešće idemo na jedan bazen na Zrenjaninskom putu. Nije mnogo udaljen od grada a ljeti, kada nema gužve u saobraćaju, brzo stignemo. I tu imamo sve što nam treba. Uz ulaznicu sljeduje ležaljka, suncobran i peškir. U kompleksu postoji restoran sa hranom i pićem, sve je na dohvat ruke. Sve je više takvih bazena i u gradu, na Novom Beogradu pa čak i u centru, u posljednjih nekoliko godina", kaže Zoran za Bloomberg Adriju.
Privatni bazeni, u sklopu većih kuća i vikendica u kojima može da se prespava, ali i oni koji služe samo za kupanje, počeli su masovnije da niču i da se koriste u toku pandemije korone. Tada je jedini cilj ljudi bio bijeg iz gradova u prirodu jer su dugo bili zatvoreni "u četiri zida". Ovakav vid turizma začet je u to vrijeme. Sada u Beogradu, uglavnom na obodima grada, postoji na desetine privatnih bazena, a sve ih je više i u unutrašnjosti.
Najam cijele kuće i do 2.000 evra
To potvrđuje i Kaća Lazarević, vlasnica istoimene agencije za prodaju i izdavanje nekretnina. "Vrlo brzo su oni koji su u koroni kupovali kuće i vikendice, ili samo placeve u blizini Beograda shvatili da na tome mogu i da zarade", kaže ona za Bloomberg Adriju.
Kako dodaje, dosta ljudi napravilo je u međuvremenu bazene na placu ili u okviru kuća koje su preuređivali. "Kako je iznajmljivanje lijepo opremljenih kuća i bazena postajalo popularnije, tako su oni koji imaju novca krenuli da ulažu u taj biznis. Imate primjer privatnog bazena u Novim Banovcima gdje može da stane 18 ljudi, a cijena dnevne karte je 6.000 dinara."
Prema toj računici, vlasnik ovog bazena dnevno na ulaznicama uzme nešto više od 100.000 dinara, što je za mjesec dana oko 3,2 miliona dinara. "Svakako on ima dosta troškova koje treba da pokrije, ali ovo je odlična zarada", ističe Kaća Lazarević.
Depositphotos
Ona dodaje da je iznajmljivanje cijelih kuća, sa noćenjem, mnogo skuplje i da vikendom cijene idu i do 1.000 ili čak 2.000 evra.
Inače, ovakvi "aranžmani", bilo da se radi o najmu kuća ili samo dnevnom boravku na bazenu, najviše se reklamiraju na društvenim mrežama, odnosno na Instagramu. Iako je najveći broj u Beogradu i okolini sve je više privatnih bazena i u drugim dijelovima Srbije.
Cijena dnevne karte kreće se od oko 2.000 dinara radnim danima pa i do 3.500 dinara vikendom. Većina bazena ima u ponudi kafić ili restoran, gdje se hrana i piće posebno naplaćuju.
Jedan od popularnijih bazena nalazi se na Zrenjaninskom putu, a pored dnevnog kupanja ovaj kompleks ima čitav koncept organizovanja proslava. Bazen se može priuštiti za 2.500 dinara ardnim danom, a vikendom za 3.500 dinara, i uz ulaznicu dobijaju se lažaljka, suncobran i peškir.
Ista cijena je i za bazen koji se nalazi usred Novog Beograda, i to na krovu zgrade, gde napominju da je rezervacija obavezna jer je interesovanje veliko.
U Dobanovcima takođe ima nekoliko bazena, ali i kuća sa bazenima koje organizuju rođendane, djevojačke večeri i manja okupljanja. Tako, recimo, iznajmljivanje cijelog ljetnjikovca u Dobanovcima košta 350 evra radnim danom, a vikendom 400 evra. Ovde ne može da boravi više od 20 ljudi, a za prenoćište namijenjeno je do osam osoba.
Cijene privatnih bazena u unutrašnjosti nešto su jeftinije, pa tako kupanje u toku radne nedjelje u prirodi u blizini Alibunara košta 2.000 dinara, a vikendom 2.500 dinara. Objekat može da primi maksimalno 40 ljudi, a za decu do šest godina ulaz je besplatan, dok oni malo stariji, do 12 godine plaćaju 50 odsto cijene.
Takođe, u selu Ključ kod Mionice dnevna karta za bazen košta 2.000 dinara, a ovdje je pored restorana i kafića napravljeno i čitavo etno selo.
Ljubiša Nešovanović, koji 35 godina radi u turističkoj industriji, naglašava da kuće sa bazenima za iznajmljivanje postoje kao trend u Srbiji već nekoliko godina i da je takav vid razonode namijenjen uglavnom lokalcima.
"Ne bih to izdvojio kao neku posebnu turističku ponudu Srbije jer je ipak njihova zastupljenost mala. Takva mjesta posećuje lokalno stanovništvo i tu nema stranih turista", kaže Nešovanović za Bloomberg Adriju.
On ističe da najčešće privatni bazeni u sklopu većih kuća koje se nalaze van grada služe za proslave i da to ne može da se svrsta u normalnu turističku ponudu Beograda i Srbije. "Ti bazeni i jesu samo za kupanje, ali se jako često unajmljuju za večernje proslave. A to nije zanimljivo strancima."
Nešovanović ističe da takva praksa nije baš zastupljena u svijetu. "Uglavnom, ljudi izgrade bazene za sebe i svoju porodicu, gdje ponekada pozovu prijatelje. Ali to nije komercijalno, niko ne naplaćuje ulaz, i ne vidi u tome finansijski interes."
U Srbiji to funkcioniše po principu "zamjene za more", dodaje on. "Samo što nemamo more, već samo kuću sa bazenom."
Druga stvar je, kaže on, gradnja tipskih kuća sa bazenima u prirodi. "Na Kosmaju, recimo, postiji pet-šest, apartmana sa bazenima gdje ljudi mogu da prenoće. To već spada u pravi turizam koji privlači i strane turiste."
Prema njegovom mišljenju, privatni bazeni bi trebalo da funkcionišu po principu kluba.
"Bolje je, sigurnije i praktičnije za sve da na tim bazenima izdaju članske karte i da tu bude učlanjeno jedno stotinjak ljudi a da dnevno na bazenima cirkuliše njih desetak", zaključuje Nešovanović.
.webp){kind=icon}
