.webp){kind=icon}
Iako su kamatne stope podizane već 13 puta, štednja kroz deponovanje novca u banci u Srbiji i dalje nije dobar način da sačuvate vrijednost svog novca od inflacije, pokazuju posljednji podaci Narodne banke Srbije (NBS).
Iako to izgleda kontradiktorno, štednja je bila isplativija dok su kamatne stope bile niske, a u evrozoni čak i negativne. Razlog za to je visoka inflacija koja nagriza sredstva ostvarena kroz štednju.
Prethodna godina je po odnosu prosječne kamate i inflacije bila, najblaže rečeno, loša, a ni štediše koje su novac položile tokom prvog kvartala ove godine neće se opariti u 2024.
Kamate porasle, štednja ne donosi zaradu
Ako za poređenje uzmemo mart 2020, kada inflacija još uvijek nije bila problem, vidimo da je deponovanje novca u banci još uvijek bilo isplativo.
Zamislimo štedišu koji ima 100.000 dinara i želi da sredstva oroči na 12 mjeseci. Na kraju navedenog perioda on bi na računu imao 102.530 dinara. Kada taj iznos korigujemo za međugodišnju inflaciju, ispada da je naša kupovna moć uvećana za 0,7 odsto, odnosno da nam je realno ostalo 100.717 dinara.
Ako ovo zvuči kao skroman povrat, treba biti svjestan da se stvari od tada samo pogoršavaju.
Inflacija nagriza štednju, godina obilježena gubicima
Nakon skromnih povrata, došla je godina znatnih gubitaka. U godini za nama inflacija je pojela dvocifren dio sredstava koja je naš hipotetički deponent položio kod zamišljene banke.
Prema podacima NBS, jednogodišnje kamatne stope banaka na primljene depozite od stanovništva i nefinansijskog sektora u prosjeku su iznosile 1,7 odsto, pa biste tako na iznos od 100.000 dinara zaradili 1.700 dinara.
Naravno, ovo bi bio slučaj da nije bilo vrtoglavog rasta cijena. Kada u jednačinu uključimo i međugodišnju inflaciju koja je u martu ove godine iznosila 16,2 odsto, ispada da je kupovna moć pomenutog štediše ustvari umanjena za oko 12,5 odsto, a da mu je poslije "štednje" realno ostalo 87.521 dinar.
Budućnost štednje ne donosi značajne promjene
Što se tiče 2023. godine, situacija se popravila u odnosu na prethodnu, ali jednogodišnja štednja u prosjeku i dalje neće biti isplativa.
Ako uzmemo prosječnu stopu koju je za mart navela NBS, banke su za jednogodišnje oročavanje dinara nudile 4,73 odsto. Ispada da bismo u martu 2024. na računu imali oko 104.000 dinara. Čak i kada bismo uzeli osnovni scenario kretanja inflacije iz projekcija NBS, ovo ne bi bilo dovoljno da se sačuva ukupna realna vrijednost novca. Poslije marta (koji smo uzeli kao reper zbog međugodišnjeg poređenja) objavljeni su i rezultati za april, kada su kamate na depozite porasle na 4,88 odsto.
Ako se ostvari osnovni scenario NBS (koji podrazumijeva izostanak suše i viših cijena poljoprivrednih proizvoda), našem imaginarnom štediši ostalo bi 99.270 dinara, nakon uračunavanja inflacije.
Narodna banka očekuje da će se inflacija u okvire cilja vratiti već u kvartalu nakon tog, ali nemamo podatke o tome kakve stope su banke nudile u maju.
Štednja u evrima još manje isplativa
Krajem 2022. godine dinarska štednja iznosila je 96,3 milijarde dinara, a devizna 13,7 milijardi evra, pokazuju podaci NBS.
Kako veći dio stanovništva Srbije štedi u evrima, a prema riječima NBS, možemo da računamo na stabilnost kursa dinara prema evru, izračunali smo i koliko bismo izgubili ako bismo štedjeli u evrima. Kako ispada, deponovanje sredstava u evrima nudi povrate koji su još manje ružičasti.
Prema posljednjim podacima i projekciji NBS, ispada da bismo pri štednji 100.000 dinara konvertovanih u evre u martu 2024. realno sačuvali samo oko 97 odsto realne vrijednosti novca.
Kako je za Bloomberg Adriju rekao Miloš Zečević, izvršni direktor za upravljanje aktivom i pasivom Erste banke, štednja u evrima nije bila isplativa ni prije krize izazvane pandemijom i oružanim sukobom u Ukrajini, a dodatna otežavajuća okolnost je i to što se štednja u evrima dodatno oporezuje.
"Imajući u vidu da je kurs stabilan i da su devizne rezerve na maksimumu, dinarska štednja je i dalje znatno isplativija, ali to svakako nije dovoljno da se očuva njena kupovna moć", rekao je Zečević u gostovanju na Bloomberg Adria TV.
Obveznice kao povoljnija opcija
Kako je naša redakcija pisala u više navrata, štednja kroz oročavanje depozita nije najbolji način da se sačuva vrijednost ulaganja, a razlog za popularnost ovog metoda treba tražiti u niskom stepenu finansijske edukovanosti stanovništva.
Druga česta opcija, za koju se odlučuju oni s većim iznosom koji žele da ulože, jeste ulaganje u nekretnine. Ulaganje u akcije i obveznice nije naročito često, a (iako ne postoje zvanični podaci) broj investitora u ove hartije od vrijednosti ne prelazi 5.000. Dužnički zapisi se ovdje izdvajaju kao povoljnija opcija upravo zbog toga što ljudi koji deponuju sredstva kod banaka najviše teže sigurnosti pri ulaganju.
"Kada su u pitanju obveznice, to je svako alternativa o kojoj treba razmišljati, naročito sada kada su kamatne stope u usponu. To je svakako isplativija opcija nego štednja kroz oročeni depozit uz gotovo identično mali rizik", rekao je za našu redakciju ranije Vladan Pavlović iz kompanije Ipopema Securities.
Ironija: Banke koriste razliku između štednje i obveznica
Pored ovoga, treba se osvrnuti i na pitanje poreza, gdje je situacija povoljna za investitore, baš kao što je to slučaj i s dinarskom štednjom.
"Ova vrsta ulaganja je za razliku od štednje u evrima oslobođena plaćanja poreza na kapitalnu dobit i postoji razvijeno sekundarno tržište (praktično je uvijek moguće kupiti i prodati evroobveznice)", prokomentarisao je tom prilikom glavni broker Momentum Securitiesa Nenad Gujaničić.
Ironija je da se od razlike na prinosima između štednje i obveznica koriste upravo banke, a to možemo vidjeti po tome što na aukcijama državnih obveznica najveći broj ponuda dolazi iz bankarskog sektora.
"Svako drugo tržište bi veoma brzo dovelo do arbitraže u cijeni i približavanju ovih prinosa, ali ovdje to nije slučaj ili barem neće biti u bližoj budućnosti. Prije svega zbog slabe edukovanosti deponenata, ali i koncepcije države kojoj je u prikupljanju kapitala mnogo jednostavnija korespondencija s nekoliko međunarodnih investicionih banaka negoli animiranje sopstvenih građana", zaključio je tom prilikom broker.
