Kraća radna nedjelja nije mit u regiji, primjenjivala se i u Jugoslaviji

Samo nekoliko firmi u Srbiji praktikuje četvorodnevnu radnu nedjelju, a javnosti su, prije svega, poznate MikroElektronika (MIKROE) i agencija za integrisane komunikacije Olaf&McAteer. Ovaj koncept, međutim, nije nov i manje je poznato da je još u vrijeme bivše Jugoslavije, Javor iz Ivanice, konfekcija koja je bila izvozno orijentisana, praktikovao četvorodnevnu radnu nedjelju. 

U novije vrijeme MIKROE je prva domaća firma koja je uvela koncept kraće radne sedmice u oktobru 2022, a izvršni direktor Nebojša Matić kaže za Bloomberg Adriju da je sve bolje nego što je zamislio.

Automatsko zadavanje radnih naloga bez uticaja čovjeka

"Ono što nisam planirao jeste da će kolege iz proizvodnje nastaviti unapređenja bez mog uticaja. Zanimljivo je vidjeti ljude za koje mislite da ne misle mnogo o svom poslu, kako predlažu ideje za unapređenje na nedjeljnom nivou. U toku je novo unapređenje koje podrazumijeva automatsko zadavanje radnih naloga bez uticaja čovjeka, a već vidimo da će AI to da obavlja daleko bolje od svih nas. Očekujem ovu primjenu do kraja prvog kvartala 2025", kaže Matić.

Ipak, u prilog tome da se uspjeh često ne postiže preko noći, Matić podsjeća da je period prilagođavanja trajao skoro dvije godine, pri čemu je firma kvartalno smanjivala radno vrijeme za po 30 minuta, dok nije došla do šest sati dnevno, tokom pet radnih dana.

"Nakon dva kvartala po tom principu, prešli smo na četiri dana po osam sati. Djeluje komplikovano i teško, a u stvari je vrlo jednostavno. Proces smo počeli sa 21 zaposlenim u proizvodnji, koji su sve svoje zadatke izvršavali u roku od pet radnih dana, a sada imamo 11 ljudi u proizvodnji koji izvršavaju 30 odsto više zadataka za četiri radna dana. Znam da zvuči nevjerovatno, ali bolja organizacija i fokus je sve što smo primijenili. Svi mogu kao i mi. Izabrao sam proizvodnju kao prvo odjeljenje, jer je ona najteža. Sa svakim sljedećim odjeljenjem je bilo lakše", kaže Matić.

Da je mnogo teže optimizovati proces rada u proizvodnoj firmi nego u nekoj drugoj djelatnosti, potvrđuje naš sagovornik.

"Nemam običaj da plašim ljude, ali ovdje treba biti oprezan. Proizvodnja ima dosta inputa i sve je povezano - od nabavke do logistike i testiranja. Vjerujem da mi jedini na svijetu imamo proizvodnju koja radi četiri dana. Volio bih da mi neko ko čita ovaj tekst pokaže, odnosno pošalje još neki takav primjer. Inače, kod nas se ne radi petkom, a zakon Republike Srbije ne dozvoljava duži radni dan od osam sati. Savjetujem svima da prate zakon o radu i da se ne igraju s tim."

Na pitanje da li je automatizacija procesa neminovna i kako će uticati na radne zadatke, ljude kao radnu snagu i radno vrijeme, ali i koju korist poslodavci vide od kraće radne nedjelje, Matić odgovara:

"Poslodavac vidi veću efikasnost, produktivnost i manje je zaposlenih, a osoblje dobija više dana odmora i postaje tolerantnije."

Kada je riječ o automatizaciji procesa, ona je apsolutno neminovna. Digitalizacija je uslov svih uslova, a automatizacija lice menadžmenta kompanije.

"Kome ne smeta da mu zaposleni radi uludo, taj i ne zaslužuje da bude menadžer. Budućnost je lijepa za sve zaposlene i menadžere koji zaista misle dok rade svoj posao, a vještačka inteligencija dolazi po sve one koji samo odrađuju posao. Na kraju krajeva, i bilo je vrijeme da se nešto promijeni", smatra Matić.

Ljiljana Boljanović, direktorka agencije Olaf&McAteer i predavač na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, otkriva za Bloomberg Adriju da su testiranje kraće radne nedjelje započeli u martu 2023. Najprije su uveli jedan slobodan dan za sve. Sada su u fazi dva slobodna dana mjesečno, odnosno svaki drugi petak je slobodan.

"Sve vrijeme, naš glavni prioritet bio je i ostao da klijenti dobiju uslugu koju očekuju i da kvalitet posla ne smije da padne, naprotiv. Početni izazovi bili su očekivani, a sada se svi smijemo kada se sjetimo da smo imali nekoliko nevjernih Toma koji su na početku željeli da se izuzmu iz projekta, jer su mislili da njihov posao ne može da se uradi za četiri dana. Bilo je i izazova u vezi s količinom posla, ličnim navikama i nekim rokovima. Međutim, tim je zreo i solidaran. Neke slobodne dane smo pomjerali, što je normalno, jer ovo je timski posao."

Ljiljana Boljanović, direktorka agencije Olaf&McAteer / Nebojša Babić

Depositphotos

Kraća radna nedjelja tjera na ubrzanje

Zbog koncepta koji podrazumijeva aktivan rad (samo) četiri dana sedmično, logično je da se procesi moraju ubrzati kako bi rezultati ostali na visokom nivou. Drugim riječima, tim danima vozi se u petoj brzini.

"Naš model podrazumijeva takozvanu kompresovanu radnu nedjelju, što znači da posao predviđen za pet radnih dana treba uraditi za četiri. To je podrazumijevalo da svi postanemo efikasniji i fokusiraniji, istovremeno vodeći računa da kvalitet svega što radimo ostane visok."

Drugi model koji primjenjuju uglavnom proizvodne firme podrazumijeva da se četiri dana radi po 10 sati, da bi jedan dan bio slobodan. Iz analiza broja sati i razgovora s timom jasno je, kaže, da su se za ovih godinu i po znatno ubrzali, pojedinačno i kao tim.

"Do toga smo došli međusobno dijeleći razne isprobane savjete vezane za to kako biti efikasniji: od pravila 'dodirni stvar samo jednom', 'Parkinsonovog zakona', 'ubijanja' multitaskinga, do mentorskog rada s onima koji su tražili pomoć", navodi Boljanović.

 

Ono što može biti "problematično" kod uvođenja radne nedjelje od četiri dana jeste ili povećanje broja radnih sati u okviru četiri dana ili eventualno smanjenje plate, odnosno veće očekivanje od radnika, što može uticati na stres i blagostanje.

Olaf ništa drugo nije mijenjao. Dani odmora su ostali isti, zarade su rasle u skladu s mogućnostima.

"Ovaj projekat je našim članovima tima na godišnjem nivou donio dodatnih dvadesetak slobodnih dana (mimo godišnjeg odmora). Radno vrijeme je kao i svuda osam sati, a od svakoga očekujemo da radi najbolje što može i da čuva visoke standarde koje njegujemo. Uvažavamo različitosti, ima ljudi koji vole da krenu od ranog jutra, pa da završe ranije, a ima i onih koji sporije ulaze u dan, prave duže pauze, pa ostaju duže na poslu."

 

Depositphotos

 

"Imala sam visoka očekivanja, ali su ona premašena. Istinski sam oduševljena zrelošću i ozbiljnošću ljudi, i sada znam da smo uradili pravu stvar", kaže Boljanović, koja inače živi na relaciji Beograd - Herceg Novi. Eto još jednog primjera da se, uz adekvatnu komunikaciju, čitava firma može uspješno voditi na daljinu.

 

Bloomberg

 

Kako je u svijetu, a kako u Srbiji

Kraća radna nedjelja je, prema najnovijoj analizi Univerziteta u Cambridgeu, u kojoj je učestvovala 61 britanska organizacija, donijela pad uzimanja bolovanja za 65 odsto i smanjenje izgaranja (engl. burnout) zaposlenih za 71 odsto. Istovremeno, izvještaj konsultantske kompanije McKinsey sugeriše da bi generativna vještačka inteligencija (AI) i nove tehnologije mogle da automatizuju 60-70 odsto trenutnih zadataka zaposlenih, dodajući od 2,6 do 4,4 biliona dolara godišnje globalnoj ekonomiji. Ta promjena bi potencijalno dovela do još kraćih radnih nedjelja ubuduće, jer se zadaci, koji (još uvijek) zahtijevaju ljudsku intervenciju, sve više pojednostavljuju.

Javor iz Ivanjice je imao četvorodnevnu radnu nedjelju u bivšoj Jugoslaviji

JP Morgan je već integrisao AI u svoje različite poslovne operacije (otkrivanje grešaka, trgovanje, istraživanje i hedžing) s ciljem da smanji radno vrijeme zaposlenih. To nas je podstaklo da pitamo i Milicu Malešević, preduzetnika, konsultanta i trenera savremenim biznisima, koje su prednosti i mane i kakvi su rezultati kraće radne nedjelje u svijetu, ali i Srbiji.

"Priča o kraćoj radnoj nedjelji stara je oko 100 godina. Tada je Henry Ford uveo petodnevnu umjesto šestodnevne radne nedjelje. Na pragu 2025, na osnovu posmatranja rezultata koje su postigle svjetske firme koje su uvele kraću radnu nedjelju, kao i nekoliko njih u Srbiji, ta ideja ima višestruke koristi za profit, zaposlene, porodicu i društvo u cjelini, kao i za ekologiju, odnosno našu planetu", kaže Malešević i podvlači zaključke do kojih je došao i britanski univerzitet.

Dok kompanije brinu o tome da im zaposleni ne pregore radeći, one štite i profit. Zaposleni u kompanijama koje imaju četvorodnevnu radnu nedjelju manje koriste bolovanja, pa čak i godišnje odmore. Kada izračunamo gubitke koje firma ima kada su zaposleni na bolovanju i kada govorimo samo o profitu, ovo je dovoljan razlog da koncept kraće radne nedjelje zaživi.

"Moji stavovi su još liberalniji. Smatram da majke do djetetovog polaska u školu, tj. do kraja perioda kad se formira ličnost djeteta, treba da rade pola radnog vremena (osim ako ne žele da rade duže). Djeluje utopijski, ali i taj cilj se, kao i cilj da se skrati radna nedjelja, može posmatrati dugoročno."

Malešević podsjeća i da je Javor iz Ivanjice još u vrijeme bivše Jugoslavije imao radnu nedjelju od četiri dana. "Prema tome, možemo čak reći da je Srbija bila pionir u tome. U današnje vrijeme, ovu praksu su među prvima uveli Manpower, globalna firma s ogrankom u Srbiji, i MikroElektronika, firma u domaćem vlasništvu. Nemamo tačan popis svih firmi koje imaju manje od 20 zaposlenih i koje su uvele radnu nedjelju od četiri dana, ali imamo mjestimične pohvale firmi od zaposlenih na društvenim mrežama."

Recept za sprečavanje odliva radne snage?

"Postoje djelatnosti u kojima je izazovno napraviti organizaciju rada tako da ovaj koncept funkcioniše i doprinosi blagostanju zaposlenih i vlasnika biznisa, ali prema mom mišljenju, moguće je sprovesti ga. Radovala bih se da ovaj talas na našim prostorima postane popularan, pa da kroz jedan po jedan projekat i dokažem ovu tvrdnju", kaže Malešević za Bloomberg Adriju.

Ona navodi primjer. Prosječna prodavnica u Srbiji koja radi 12 sati dnevno, sedam dana u nedjelji ima izazov s pronalaženjem radnika. Glavni razlog je što više niko neće da radi šest dana u nedjelji, u dvije smjene. Međutim, kada bi ovi poslodavci tržištu rada ponudili četiri smjene od po šest sati, za ekvivalentnu platu i to istakli kao glavni benefit u oglasu, mogli bi privući skroz drugačiju ciljnu grupu kandidata.

One kojima je vrijeme važnije od novca kao što su studenti, mladi koji žive kod roditelja, majke koje žele da budu posvećene djeci i domu, ali i da privređuju. Sve ove grupe su nezadovoljne radnim vremenom koje im trenutno lokalno tržište nudi. Poslodavci su, prema njenom mišljenju, veoma skeptični kada treba da uvedu ovu promjenu.

Malešević smatra da bi poslodavci u Srbiji uvođenjem ovog benefita mogli da zadrže osoblje, a da društvo u cijelosti spriječi odliv kvalifikovanih radnika. Prema posljednjem istraživanju rađenom na domaćem tržištu, slika nije najsvjetlija. Naime, 57 odsto pripadnika generacije Z razmišlja o selidbi u inostranstvo, a čak 95 odsto njih je reklo da im je važan balans između privatnog i poslovnog života. Ovo je posebno važno, jer će do 2026. generacija Z činiti 30 odsto radne snage u zemlji.

Na pitanje o eventualnim finansijskim gubicima kompanija koje su uvele kraću radnu nedjelju, naša sagovornica kaže da postoje firme (npr. Microsoftova kancelarija u Japanu) i zemlje (Island) koje govore da im je ovaj koncept donio finansijske gubitke. Međutim, svijetom trenutno vladaju kompanije koje vode lideri rođeni krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, a to je generacija koju sociolozi opisuju kao X, i karakteristična je po motu "radi više da bi postigao više". Njihove pozicije polako preuzimaju milenijalci, čiji je moto "radi pametno", a za 15 godina će najuspješnije kompanije voditi generacija Z, čiji je moto "radi manje".

Bloomberg

 

Amerika predvodi ekipu, ali nema ni blizu najkraće radno vrijeme

Bloomberg Adria je ranije ove godine pisala o svjetskim liderima koji podržavaju koncept kraće radne nedjelje, i zašto je Jamie Dimon ponovo u žiži interesovanja. Iz najmanje dva razloga: on je izvršni direktor JPMorgana, a poznato je da su banke i dalje prilično krute u pogledu skraćenja radne nedjelje. Drugo, otišao je korak dalje od ostalih zagovornika, predviđajući da će radna nedjelja - zbog AI-ja - spasti na tri i po dana. Dimon čvrsto vjeruje da će širenje vještačke inteligencije transformisati poslovanje i redefinisati ravnotežu između posla i privatnog života.

U razgovoru za Bloomberg TV, Dimon predviđa i svijet u kojem bi buduće generacije mogle živjeti do 100 godina, upravo zbog tehnologije.

 

Banka Goldman Sachs procjenjuje da bi vještačka inteligencija mogla da zamijeni 300 miliona radnih mjesta na globalnom nivou. U Sjedinjenim Državama, skoro četvrtina radne snage strahuje da će izgubiti posao zbog AI-ja.

Ipak, Dimon ostaje optimista, poredeći trzavice vještačke inteligencije s prethodnim tehnološkim revolucijama koje su na kraju poboljšale životni standard. Njegova predviđanja, zapravo, odražavaju i istorijske prognoze, uključujući esej ekonomiste Johna Maynarda Keynesa iz 1930. godine, koji je prognozirao petnaestočasovnu radnu nedjelju za buduće generacije zbog povećane produktivnosti.

Iako mnoge ovakve ideje potiču iz SAD-a, prema podacima worldpopulationreview.com iz 2024, ova država još uvijek nije ni u top deset zemalja s najkraćim radnim vremenom. Podsjetimo, Bloomberg Adria je pisala i o očekivanom prosječnom trajanju radnog vijeka radnika u regionu.

Nijemci su, recimo, na Starom kontinentu jedni od pionira u testiranju kraće radne nedjelje, a rezultati nakon polugodišnjeg eksperimenta vrlo su pozitivni. "Ne želim više da radim petkom. Jednostavno ne želim", kaže Sören Fricke, suosnivač firme za organizovanje događaja Solidsense, a prema svemu sudeći, ima dosta njegovih istomišljenika.

Naime, u testiranju je učestvovalo 45 kompanija, zapaženo je da je kod većine ovaj koncept uticao na fizičko i mentalno stanje, i čak 73 odsto učesnika je navelo da je spremno na promjenu.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar