Kada je svijet ušao u blokadu 2020. godine, milioni zaposlenih su laptope postavljali na svoje trpezarijske stolove i počela je ekspanzija rada na daljinu. U 2024. se, međutim, ide i korak dalje: uz implementaciju modela četvorodnevne radne nedjelje i predviđanja Billa Gatesa, koji čak govori o trodnevnom režimu.
Razne države i kompanije su dosad - manje ili više uspješno - testirale model četvorodnevne radne nedjelje, a on podrazumijeva da broj radnih sati ili ostane 40 ili bude skraćen na 32. Međutim, jedan od većih izazova je što uspješnost tog modela zavisi od vrste posla koji se obavlja. Ili, ipak, ne?
Prema stavu Gatesa, osnivača Microsofta - kompanije koja godinama postavlja tendencije i standarde u poslovnom svijetu - trodnevna radna nedjelja bi mogla postati svakodnevica gotovo za sve, i to zahvaljujući vještačkoj inteligenciji. Tu je, ponovo, sve stvar perspektive, kao i kod raznih drugih fenomena.
Dok neki strahuju da će roboti "oduzeti" poslove ljudima, Gates smatra da će nam, zapravo, olakšati, jer će mašine moći da prave hranu i proizvode umjesto čovjeka. Ima lidera koji kažu da će vještačka inteligencija pomoći njihovim radnicima da budu produktivniji i rade više, a nasuprot tome - Gates smatra da će čovjek ubuduće raditi manje (naporno).
Svakako, on nije jedini koji ulogu vještačke inteligencije vidi kao značajnu i koji predviđa dosta kraću radnu nedjelju u (bliskoj) budućnosti.
Jesenas je generalni direktor kompanije JPMorgan Chase Jamie Dimon rekao da vještačku inteligenciju već koriste hiljade zaposlenih u njegovoj banci i da će ova tehnologija, vjerovatno, dovesti do drastičnog poboljšanja kvaliteta života radnika. Istakao je i kako bi zbog te tehnologije radna nedjelja mogla biti skraćena na 3,5 dana.
JPMorgan posluje u oko 100 država i ima više od 240.000 zaposlenih, što je važno uzeti u obzir kada govorimo o svjetskim tendencijama u poslovanju. Lideri najvećih globalnih kompanija su, zapravo, aktuelni donosioci odluka, čije se riječi i postupci pomno prate.
Jamie Dimon / Foto: Bloomberg
Čak i vlasnik Tesle Elon Musk, inače veliki zagovornik rada iz kancelarije, misli da će vještačka inteligencija iskorijeniti potrebu za radom i stvoriti tzv. "univerzalni visoki prihod". Napominje da će ljudi i dalje moći da rade, ali ne iz nužde, već iz zadovoljstva, budući da će AI obavljati sve umjesto čovjeka.
Investiciona banka Goldman Sachs takođe procjenjuje da bi vještačka inteligencija mogla da zamijeni ekvivalent od 300 miliona poslova s punim radnim vremenom, širom svijeta, u narednim godinama. Prošle godine je i Simon Cowell, kreator emisije America’s Got Talent, rekao da prestaje raditi petkom jer je to za njega besmisleno. Istovremeno, rukovodioci u Samsungu su prepoznali benefite neradnog petka.
Četvorodnevnoj radnoj nedjelji je "zeleno svjetlo" dao i američki senator Bernie Sanders, a nedavno i biznismen Steve Cohen. Sanders, predsjednik Odbora Senata za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije, sredinom marta je predstavio Prijedlog zakona o skraćivanju radnog vremena na 32 sata nedjeljno, bez smanjivanja plata, dok je Cohen iznio stav da ljudi baš i nisu produktivni petkom. Pritom, njegovoj firmi Point72 Asset Management vještačka inteligencija je donijela uštedu od 25 miliona dolara.
Inače, zasad jedina neprofitna organizacija u SAD-u koja se bavi ovim pitanjem jeste WorkFour, osnovana 2019. Njihovu prvu kampanju podržali su Univerzitet Cambridge i koledž Boston, što znači da i akademska zajednica prepoznaje pozitivne aspekte skraćenog režima rada.
Blagostanje kao imperativ
U koncept skraćenog radnog vremena koje će zaposlene zaista učiniti srećnijim najviše se uklapa petak. Među važnim razlozima zašto im slobodan petak znači jesu mogućnost organizovanja putovanja i završavanje obaveza usred nedjelje. Štaviše, anketa Trinity College Dublina, provedena među Ircima, pokazuje da su ponedjeljak i petak omiljeni dani za rad od kuće.
Izvještaj Impact of Technology on the Workplace, koji je objavio Tech.co ovog januara, sugeriše da 93 odsto senior lidera u organizacijama koje koriste vještačku inteligenciju razmišlja o uvođenju četvorodnevne radne nedjelje ili je već implementiralo.
Josh Bersin, istraživački analitičar čija se firma fokusira na ljudske resurse, navodi da postoje dva faktora koja podstiču četvorodnevnu radnu nedjelju: prvi je veća fleksibilnost, a drugi se odnosi na produktivnost. Iz kompanije Exos, koja radi s velikim organizacijama kao što je JetBlue, kažu da se sindrom izgaranja (burnout) znatno smanjio među zaposlenima u firmama koje su uvele "fleksibilni petak".
"Čak i tamo gdje ne mogu da proglase petak potpuno neradnim danom, kao što je slučaj s avio-prevoznicima, postoje metode koje bi povećale produktivnost zaposlenih, poput 'pauza za oporavak' (recovery breaks) u toku dana", navode.
Kompanije već primjenjuju
Mike Neundorfer, izvršni direktor i vlasnik Advanced RV iz Ohia (SAD), koji pravi rekreativna vozila koristeći Mercedes Sprinter šasiju, uveo je četvorodnevnu radnu nedjelju prije oko 18 mjeseci, rekavši da je to napravilo veliku razliku. "Omogućava ljudima da poboljšaju svoje aktivnosti u životu, bilo da je to baštovanstvo, provođenje vremena s djecom, porodicom."
Posljednja u nizu kompanija u Evropi koje su uvele četvorodnevnu radnu nedjelju jeste Aksa Akrilik, o čemu je Bloomberg nedavno izvijestio, a riječ je o kolektivu koji čini skoro 1.500 zaposlenih. Aksa Akrilik je proizvođač akrilnih vlakana, koji je počeo da testira aktuelni režim rada na 200 radnika, bez korekcija zarada ili beneficija. Kažu kako žele da povećaju operativnu efikasnost i uspostave bolji odnos privatnog i poslovnog. U pisanom odgovoru Bloombergu, izvršni direktor Cengiz Tas kaže da je četvorodnevna radna nedjelja naišla na snažnu podršku, podstičući bolju saradnju.
U anketi provedenoj sa zaposlenima Aksa Akrilika, nakon perioda pilot studije, kompanija je otkrila da je četvorodnevna radna nedjelja podstakla angažovanje zaposlenih, a samim tim i poboljšala produktivnost, motivaciju i ravnotežu između posla i privatnosti, i to za više od 85 odsto. Izvršni direktor je rekao da su "znatno porasle" i prijave za posao.
Nijemci predvode na kontinentu
Čini se da među poslodavcima dugo nije postojala tako izražena težnja da "udovolje" radnicima kako bi ih zadržali, a dodatni problem im pravi hronični nedostatak (kvalifikovane) radne snage. Dobar primjer za to je Njemačka, koja se nada da će kraća radna nedjelja učiniti radnike produktivnijim, u vrijeme kada se najveća evropska sila suočava s alarmantnim manjkom radne snage.
Nijemci su, stoga, ovog januara otpočeli šestomjesečno probno testiranje četvorodnevne radne nedjelje.
Zagovornici kraće radne nedjelje nadaju se da će taj sistem uticati i na smanjenje nivoa nezaposlenosti, jer je dosta radnika u posljednje vrijeme dalo otkaz zbog iscrpljenosti ili oslanjanja na socijalnu pomoć.
Bloomberg Chartmaker
Prošlog novembra, Trgovinsko-industrijska komora (DIHK) je saopštila da se polovina njemačkih kompanija bori da popuni slobodna radna mjesta. Posebno važan aspekt cijele priče je sama ekonomija, budući da je hiljade upražnjenih radnih mjesta oštetilo Njemačku za više od 90 milijardi evra u 2023. godini, što je više od dva odsto BDP-a te zemlje.
Ne zna se da li će kraća radna nedjelja na bilo koji način riješiti ovaj problem, ali su Nijemci spremni da rizikuju. U međuvremenu, dolaze dobre vijesti iz sektora usluga, pri čemu je Njemačka pogurala privatni sektor cijele evrozone na 11-mjesečni nivo. U isti mah, proizvodnja je nastavila da se smanjuje.
.webp){kind=icon}
