Elektronski novac konačno stiže u FBiH – novo tržište za fintech igrače

Elektronski novac konačno stiže u Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH), što bi moglo da ubrza razvoj digitalnih platnih usluga i otvori prostor novim fintech igračima. Zakon o elektronskom novcu propisuje kapitalne zahtjeve, zaštitu sredstava korisnika i nadzor nad izdavaocima, uz jasnu poruku da e-novac nije depozit niti štedni proizvod.

Zakon o elektronskom novcu u FBiH usvojen je prije oko mjesec dana u Vladi FBiH i precizno uređuje šta je elektronski novac, ko ga može izdavati i pod kojim uslovima, kako se štite korisnici, ali i kakve kazne prijete za kršenje propisa. 

Zakon je upućen u Parlament FBiH na razmatranje i donošenje po hitnoj proceduri, ali još nije razmatran. Analiziramo šta donosi nacrt zakona, koji je dostupan javnosti, s napomenom da je u daljnjoj proceduri usvajanja moguće da pojedine odredbe budu promijenjene.

Šta je elektronski novac i ko može da ga izdaje

Elektronski novac označava elektronski (uključujući magnetno) pohranjenu novčanu vrijednost koja čini novčano potraživanje prema izdavaocu tog novca, a izdata je nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je fizičko ili pravno lice koje nije izdavalac tog novca. 

Elektronski novac ne uključuje digitalni zapis valute koju nije izdala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka niti drugi organ javnog sektora, te koja nema pravni status novca ili valute.

Onaj ko želi da izdaje elektronski novac mora da podnese zahtjev Agenciji za bankarstvo FBiH, koja o tome odlučuje u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva. Društvo je obavezno priložiti više od 20 akata, odnosno različitih dokumenata kojima dokazuje ispunjavanje svih traženih uslova. Dozvola za izdavanje elektronskog novca se izdaje na neodređeno vrijeme i nije prenosiva.

Minimalni kapital: 700.000 KM Društvo za izdavanje elektronskog novca sa sjedištem u Federaciji mora imati minimalni osnivački kapital od 700.000 KM, i to uplaćen u novcu. Osim toga, društvo mora održavati regulatorni kapital koji ni u jednom trenutku ne smije biti manji od osnivačkog kapitala ili od dva odsto prosječnog elektronskog novca u opticaju - zavisno od toga koji je iznos veći. Ova odredba ima za cilj osigurati stabilnost poslovanja i zaštitu povjerilaca.

Hibridna društva

Društva koja obavljaju druge djelatnosti, takođe mogu da izdaju elektronski novac i nazvaju se hibridna društva.

Hibridno društvo dužno je da osnuje poseban organizacioni dio za obavljanje poslova izdavanja elektronskog novca, da imenuje odgovorno lice koje neposredno rukovodi poslovima izdavanja elektronskog novca, te da u poslovnim knjigama obezbijedi posebnu evidenciju i podatke o poslovanju tog organizacionog dijela, odnosno da u svojim poslovnim knjigama odvojeno evidentira poslovne promjene koje nastaju na osnovu pružanja usluge izdavanja elektronskog novca.

Otkup te zabrana plaćanja kamata

Zakon propisuje da se elektronski novac mora izdavati isključivo u nominalnoj vrijednosti primljenih sredstava. To znači da izdavalac ne smije emitovati više novca nego što je primio.

Na zahtjev imaoca, izdavalac je dužan odmah isplatiti novčanu vrijednost elektronskog novca, takođe po nominalnoj vrijednosti. Naknada za otkup može se naplatiti samo ako je unaprijed ugovorena.

Posebno je naglašena zabrana plaćanja kamata ili davanja bilo kakve druge imovinske koristi za držanje elektronskog novca. 

Ilustracija (Depositphotos)

 

Stroga zaštita sredstava korisnika

Jedna od ključnih odredbi zakona odnosi se na zaštitu novčanih sredstava primljenih od imaoca. Društvo je obavezno da sredstva primljena u zamjenu za elektronski novac zaštiti:

- deponovanjem na poseban račun kod banke koja ima dozvolu Agencije, ili

- putem polise osiguranja kod društva za osiguranje koje nije dio iste grupacije.

Iznos neiskorištenog elektronskog novca izračunava se na kraju svakog radnog dana, čime se dodatno jača finansijska disciplina.

Istovremeno, društvima je izričito zabranjeno primanje depozita i odobravanje kredita iz sredstava primljenih za izdavanje elektronskog novca. Time se jasno razdvaja poslovanje institucija elektronskog novca od bankarskog sektora.

Ograničenja u poslovanju

Društvo ne može izdavati elektronski novac preko agenata, distributera ili trećih lica. Međutim, pojedini operativni poslovi mogu se eksternalizovati, ali isključivo uz prethodno obavještavanje Agencije.

Agencija vodi javni registar svih društava koja imaju dozvolu, uključujući i organizacione dijelove društava iz drugih dijelova BiH.

Ilustracija (Depositphotos)

 

Kazne do 25.000 KM

Za kršenje zakona predviđene su novčane kazne od 5.000 KM do 25.000 KM za pravna lica, dok odgovorna lica mogu biti kažnjena sa 1.000 KM do 3.000 KM.

Kazne su propisane za niz prekršaja, uključujući:

• nepoštovanje pravila o otkupu elektronskog novca,
• nejasne ili nepotpune ugovorne odredbe,
• plaćanje kamata,
• neadekvatnu zaštitu sredstava korisnika,
• neodržavanje propisanog kapitala,
• izdavanje elektronskog novca bez dozvole ili suprotno dozvoli,
• neobavještavanje Agencije o značajnim incidentima.

Posebne kazne predviđene su i za nezakonito sticanje kvalifikovanog učešća u društvu.

Jačanje fintech sektora uz regulatorni nadzor

Zakon o elektronskom novcu predstavlja važan korak u razvoju fintech tržišta u Federaciji BiH. Omogućava ulazak novih igrača, ali uz jasna pravila, kapitalne zahtjeve i snažan nadzor.

S jedne strane, potrošačima se garantuju pravo na otkup sredstava i zaštita novca, dok se s druge strane postavljaju jasne granice – elektronski novac nije depozit, ne nosi kamatu i ne smije se koristiti za kreditiranje.

Time se pokušava postići balans između inovacija u platnom prometu i očuvanja finansijske stabilnosti.

Regulacija u RS

Zakon o elektronskom novcu u Republici Srpskoj stupio je na snagu sredinom 2024. godine, nakon čega je nadležna Agencija za bankarstvo imala rok od šest mjeseci da donese podzakonske akte. Početkom 2025. godine kompanija za elektronski novac i instant transakcije Aircash licencirana je od Agencije i postala je prva institucija registrovana u BiH za izdavanje elektronskog novca. Nakon toga, izdate su još dvije licence i to kompaniji Digital Money Transfer (aplikacija Lova) te kompaniji Mtel.