Da bi dobila dozvolu za izdavanje elektronskog novca u Bosni i Hercegovini (BiH), društva koja žele tim da se bave moraju dostaviti 33 različita dokumenta, odnosno dokaza o ispunjavanju svih propisanih uslova.
Za sada je izdavanje elektronskog novca zakonski definisano samo u jednom dijelu BiH, u Republici Srpskoj, ali je zakonski definisano i poslovanje društava iz Federacije BiH preko poslovnih jedinica u RS i obrnuto.
Agencija za bankarastvo u RS izradila je nacrte 13 podzakonskih akata i instrukcija u cilju konsultacija i daljnjeg definisanja propisa u vezi s izdavanjem elektronskog novca.
Osnovni kapital
Između ostalog, definisana je i visina osnovnog kapitala društva koje želi da izdaje elektronski novac, a koji mora da iznosi najmanje 700.000 KM i njegova uplata je obavezna u cijelosti u novcu prilikom osnivanja.
Ali tu nije kraj, Agencija može, kao dodatne mjere, obaviti razgovor s predstavnicima privrednog društva, izvršiti kontrolu na terenu, tražiti provjeru ili potvrdu finansijskih podataka baziranih na trenutnom i prethodnom stanju.
Takođe, Agencija zadržava pravo da, pored dostavljene dokumentacije, zahtijeva dodatnu dokumentaciju za koju procijeni da je neophodna u postupku obrade zahtjeva za dobijanje dozvole.
Rješenje o davanju dozvole Agencija donosi u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva, a dozvola se izdaje na neodređeno vrijeme i nije prenosiva na druga lica.
Rješenje o davanju dozvole objavljuje se na internet-stranici Agencije, a privredno društvo podnosi prijavu za upis djelatnosti u registar poslovnih subjekata kod nadležnog organa za registraciju poslovnih subjekata, najkasnije u roku od 30 dana od dobijanja dozvole.
Društvu je dozvoljeno da počne izdavati elektronski novac tek nakon upisa te usluge kao djelatnosti u registar, o čemu dokaz mora dostaviti Agenciji u roku od 15 dana od dana upisa.
Konvertibilna marka - KM (Centralna banka BiH)
Oduzimanje dozvole
Društvo za izdavanje elektronskog novca može da izgubi dozvolu u deset slučajeva. Između ostalog, ako s izdavanjem elektronskog novca ne počne u roku od 12 mjeseci od izdavanja dozvole ili je prestalo da izdaje elektronski novac u periodu dužem od šest mjeseci.
Takođe, Agencija će oduzeti dozvolu ako se utvrdi da je data na osnovu neistinitih podataka, ako se utvrdi da bi nastavak izdavanja elektronskog novca ugrozio stabilnost platnog sistema ili da su aktivnosti društva povezane s pranjem novca ili finansiranjem terorizma.
Društvo je obavezno i da održava minimalni kapital, a ako to ne radi, takođe mu može biti oduzeta dozvola za rad.
Agencija je izradila i nacrte drugih podzakonskih akata, između ostalog, Odluku o uslovima i postupku izdavanja prethodne saglasnosti za sticanje kvalifikovanog učešća u društvima koja obavljaju djelatnost izdavanja elektronskog novca u RS, Odluku o obavljanju spoljne revizije društva za izdavanje elektronskog novca, Odluku o načinu provođenja nadzora društava za izdavanje elektronskog novca i preduzimanju mjera nadzora i druge propise relevantne za ovu oblast.
Usvajanje podzakonskih propisa očekuje se do kraja ove godine, do kada je rok da ih Agencija donese.
Kako je sve krenulo
Podsjećamo, Vlada Republike Srpske utvrdila je u junu prošle godine Nacrt zakona o elektronskom novcu kao regulatorni odgovor na pojavu savremenih finansijskih usluga na međunarodnom tržištu, s ciljem stvaranja pravnih preduslova za njihov razvoj na domaćem tržištu putem osnivanja i poslovanja društva za izdavanje elektronskog novca.
Zakon je u prijedlogu usvojen krajem 2023. godine i njime je definisano da će elektronski novac moći da izdaju banke, mikrokreditne organizacije, posebna društva registrovana za te poslove, pa čak i javne institucije, gradovi i opštine.
Elektronski novac označava elektronski (uključujući magnetno) pohranjenu novčanu vrijednost koja čini novčano potraživanje prema izdavaocu tog novca, a izdata je nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je fizičko ili pravno lice koje nije izdavalac tog novca.
Najveći izazovi korištenja elektronskog novca su sigurnost i privatnost, poručili su sagovornici Bloomberg Adrije Boris Majstorović iz kompanije Digital Money Transfer i Amila Pilav Velić, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
"Što se tiče samog elektronskog novca, on faktički već postoji u Bosni i Hercegovini. Naša kompanija Digital Money Transfer i brend 'Lova', odnosno aplikacija 'Lova', bave se operativno elektronskim novcem, samo što oblast do sada nije bila regulisana", naveo je Majstorović.
Kompanije iz Bosne i Hercegovine, ali i iz Srbije i Hrvatske, iskazale su interesovanje da budu izdavaoci elektronskog novca u BiH, potvrdili su za Bloomberg Adriju u Agenciji za bankarstvo.
"Zemlje u okruženju imaju iskustva s ovim i očekujemo aktivno uključivanje društava koja ovaj posao rade u zemljama u okruženju", naveo je Srđan Šuput, direktor Agencije.
Jedno od društava iz regije, koje je za Bloomberg Adriju potvrdilo da će iskoristiti mogućnost izdavanja elektronskog novca u BiH, kompanija je Aircash.
Svim zainteresovanima nudiće ključne Aircash usluge, poput instant slanja novca iz inostranstva u BiH, potvrdio je Hrvoje Ćosić, direktor ove hrvatske kompanije koja je prisutna u svim državama Evropske unije (EU) i u Švajcarskoj.
.webp){kind=icon}
