.webp){kind=icon}
Kompanije iz Bosne i Hercegovine (BiH), ali i iz Srbije i Hrvatske, iskazale su interesovanje da budu izdavaoci elektronskog novca u BiH, tačnije u Republici Srpskoj, gdje će Zakon o elektronskom novcu stupiti na snagu sredinom ove godine, potvrdili su za Bloomberg Adriju u Agenciji za bankarstvo.
Zakon o elektronskom novcu, kojim se stvaraju uslovi za razvoj domaćeg tržišta elektronskog novca te postavljaju osnove za korišćenje digitalnog oblika novca, usvojen je krajem prošle godine.
Direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske Srđan Šuput rekao je za Bloomberg Adriju da je Agencija kroz Zakon o elektronskom novcu prepoznata kao institucija koja će vršiti izdavanje dozvola onima koji namjeravaju da izdaju elektronski novac.
"Agencija će, takođe, vršiti nadzor nad onima koji elektronski novac izdaju", kaže Šuput.
Kako je definisano Zakonom, elektronski novac može da izdaje onaj ko ima dozvolu za to, a koju mu je izdala Agencija.
"Zakon o elektronskom novcu stupa na snagu sredinom 2024. godine, a nakon toga Agencija ima rok od šest mjeseci da donese podzakonske akte, tako da, za sada, Agencija nije izdala nijednu dozvolu", precizira Šuput.
Izdavalac elektronskog novca može da bude posebno hibridno društvo, te društvo registrovano za izdavanje elektronskog novca, Ministarstvo finansija i organi jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj.
Srđan Šuput (Bloomberg Adria)
"Za sada nema zahtjeva, ali ima interesovanja kompanija iz BiH, Srbije, Hrvatske. Zemlje u okruženju imaju iskustva s ovim i očekujemo aktivno uključivanje društava koji ovaj posao rade u zemljama u okruženju", naveo je Šuput.
Agencija za bankarstvo vodiće registar društava za izdavanje elektronskog novca, koji će biti javan. "Registar će sadržavati sve podatke. Agencija će donijeti podzakonski akt kojim će detaljnije urediti uslove, sadržinu i način vođenja registra društava, kao i način brisanja podataka iz tog registra", naglašava Šuput.
Pored navedenih institucija, izdavalac elektronskog novca mogu da budu banke, mikrokreditne organizacije (MKO) sa sjedištem u Republici Srpskoj ili banke i MKO iz Federacije BiH ili Brčko distrikta koje posluju u RS, o čemu će biti riječi i na četvrtoj konferenciji DDays, koja će se baviti temom koja se tiče primjene Zakona o elektronskom novcu u Republici Srpskoj. Pravni okvir i uticaj na poslovanje banaka, MKO-a i kompanija biće u fokusu panela o elektronskom novcu.
Elektronski novac i uticaj na banke i MKO
Milena Haneš, direktorica Mikrokreditnog društva (MKD) Mikrofin, kaže da Zakon veoma jasno definiše smjernice i ujedno nalaže obavezu poštovanja pravila koja se odnose na zaštitu prava i interesa imalaca elektronskog novca.
"Zaštita je zagarantovana u svim segmentima koje odnos između izdavaoca i imaoca elektronskog novca podrazumijeva. Počevši od obaveze informisanja imaoca i prije zasnivanja ugovornog odnosa pa do zaštite u toku pružanja usluge, zaštite novčanih sredstava, zaštite podataka", ističe Haneš za Bloomberg Adriju.
Poslovanje finansijskih institucija, primarno banaka i mikrokreditnih organizacije, dodaje ona, neodvojivo je od visokih standarda koji se odnose na zaštitu korisnika finansijskih usluga.
"Mikrokreditno društvo Mikrofin je u 27 godina poslovanja u cijelosti ugradilo sisteme zaštite korisnika naših usluga u naše poslovanje i mi takve standarde ne odvajamo od pružanja naše usluge. Tako i zaštita imalaca elektronskog novca mora da ima visok, najviši standard bez obzira na to ko vrši uslugu izdavanja elektronskog novca", naglašava Haneš.
Milena Haneš (Bloomberg Adria)
Sigurnost plaćanja građana preko interneta
Na pitanje kako će novi Zakon uticati na sigurnost plaćanja građana preko interneta, Haneš odgovara da je korištenje elektronskog novca sigurnije za korisnike i da će doći do veće bezbjednosti transakcija i plaćanja.
"Bezbjednost na internetu i generalno bezbjednosti u korištenju digitalnih alata, usluga, sistema, pohranjivanja podataka i njihova upotreba, stalne su teme, uvijek su u fokusu. Ovo je živa materija koja se konstantno unapređuje istovremeno kako se razvijaju digitalne tehnologije. U ovom segmentu je važno naći balans. I ići ukorak s razvojem mogućnosti. Finansijske institucije imaju i u ovom segmetnu snažan protokol zaštite", kaže Haneš.
Uticaj Zakona na poslovanje kompanija
Novi zakonski okvir je dočekan pozitivno i predstavlja priliku, ali u ovom trenutku i jednu vrstu nepoznanice. Kako se radi o novini, kompanije će analizirati opcije i u narednom periodu raditi na prilagođavanju poslovnih modela.
"Inovativno i savremeno zakonsko rješenje, mogućnost pružanja dodatnih usluga, brzina i sigurnost plaćanja, kompletnije servisiranje potreba klijenata idu u prilog razvoju i rastu kompanija koje budu učesnici u izdavanju i primanju elektronskog novca", navodi Haneš.
Pored kompanija, najveću prednost vidi za korisnike koji će od institucija od povjerenja, na koje su navikli i s kojima sarađuju, dugoročno imati priliku da koriste i dodatne, savremene usluge kao što je elektronski novac.
Ilustracija (Depositphotos)
Šta (ni)je elektronski novac
Podsjećamo, kako je Bloomberg Adria pisala, ukratko, imate novac koji uplatite kod određenog subjekta, koji vam zatim u uplaćenoj vrijednosti izdaje elektronski novac.
Više:
Šta je elektronski novac i ko će moći da ga izdaje u BiH
Napravljen još jedan korak u razvoju domaćeg tržišta elektronskog novca
Preciznije, elektronski novac označava elektronski (uključujući magnetno) pohranjenu novčanu vrijednost koja čini novčano potraživanje prema izdavaocu tog novca, a izdata je nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je fizičko ili pravno lice koje nije izdavalac tog novca.
Izdavaoci ne mogu plaćati kamatu niti davati bilo koju drugu imovinsku korist imaocu zbog držanja elektronskog novca u određenom periodu.
Elektronski novac može prihvatiti svako fizičko ili pravno lice koje s izdavaocem zaključi ugovor o prihvatanju tog novca.
Elektronski novac ne uključuje digitalni zapis valute koju nije izdala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka niti drugi organ javnog sektora, te koja nema pravni status novca ili valute.
