.webp){kind=icon}
Elektronski novac predstavlja elektronski pohranjenu novčanu vrijednost koja čini novčano potraživanje prema izdavaocu tog novca, a izdata je nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je fizička ili pravna osoba koja nije izdavalac tog novca. O ovoj temi u Zoom Inu govorili su Boris Majstorović i Aida Pilav Velić.
Elektronski novac, prema najavama, moći će izdavati različite institucije u Republici Srpskoj, uključujući banke, mikrokreditne organizacije, posebna društva registrirana za te poslove, pa čak i javne institucije, gradovi i općine. Nacrt zakona o elektronskom novcu je upućen u Narodnu skupštinu RS i razmatran je na nedavno održanoj sjednici.
Boris Majstorović iz kompanije Digital Money Transfer i vlasnik brenda "Lova" ističe da je Republika Srpska na četvrtoj redovnoj sjednici, koja je održana prošle sedmice, usvojila Nacrt zakona te da sada slijedi stručna ili javna rasprava.
"Poslije toga ide usvajanje samog zakona i ja vjerujem da bi taman početkom iduće godine zakon trebao biti u primjeni. Što se tiče samog elektronskog novca, on faktički već postoji u Bosni i Hercegovini. Naša kompanija Digital Money Transfer i brend 'Lova', odnosno aplikacija 'Lova', bave se elektronskim novcem već dvije godine. Godinu i po se bavimo operativno time, samo što oblast do sada nije bila regulisana", navodi on.
Zakon o elektronskom novcu u Republici Srpskoj je u usvojen. Pravilo ga je Ministarstvo finansija Republike Srpske u skladu s direktivom Europske unije iz 2009. godine. Majstorović kaže kako u ovoj oblasti poprilično kaskamo i zaostajemo za Evropskom unijom.
Amila Pilav Velić, profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, kaže kako su manje-više sve banke na neki način anticipirale buduće trendove, s obzirom na to da većina banaka koje danas imamo u Bosni i Hercegovini ima svoje aplikacije za plaćanje.
"Mi već imamo jedan dio, jedan procenat stanovništva koji intenzivno koristi tu vrstu plaćanja. A dva najveća izazova i opasnosti kod nas jesu definitivno sigurnost i privatnost. Dakle, sigurnost u smislu da poruka, uvjetno rečeno, koju vi šaljete prema banci gdje je položen vaš novac, kao takva, ne bude presretnuta... U toj relaciji imamo nekoga ko je prodavac i ko je kupac i zapravo banku, kao neka tri osnovna učesnika u tom lancu. Dakle, ona poruka koju vi kao nalogodavac, odnosno kupac određene robe šaljete prema banci gdje su položena vaša sredstva ustvari je ključna za zaštitu sigurnosti", naglašava ona.
Ovaj novi Zakon o elektronskom novcu ima za cilj regulirati i unaprijediti poslovanje vezano uz izdavanje elektronskog novca u Republici Srpskoj. Uz podršku različitih institucija, očekuje se da će se elektronski novac sve više integrirati u svakodnevno poslovanje, omogućavajući građanima i kompanijama lakše i brže obavljanje platnih transakcija. No, s obzirom na izazove poput sigurnosti i privatnosti, nadzor nad obavljanjem poslova izdavanja elektronskog novca bit će od velike važnosti kako bi se osiguralo povjerenje u ovu modernu finansijsku praksu.
