.webp){kind=icon}
U režimu smo pauze, barem kada je riječ o kretanju kamatnih stopa i posljednjim monetarnim odlukama Federalnih rezervi i Evropske centralne banke – dvije centralne banke u koje gledaju i s kojima se ravnaju i centralne banke zemalja Adria regije. A kako i ne bi, ako uzmemo u obzir da su Slovenija i Hrvatska članice Evropske unije, dok Srbija i Sjeverna Makedonija, sve vrlo slična ekonomska tržišta, vode autonomnu monetarnu politiku. I svi su u pauzi. Osim Bosne i Hercegovine, kojoj podizanje kamatnih stopa kao instrument za rezanje inflacije nije opcija. Naime, Centralnoj banci ove zemlje ruke su vezane njenom vezom s valutnim odborom.
Ipak, u svim ovim zemljama primijećeni su slični trendovi ili ponašanja kako banaka tako i klijenata – stanovništva i privrede. Uplašeni rapidnim rastom troškova zaduživanja na svjetskim tržištima kapitala, klijenti su se odlučivali za kredite s fiksnim kamatnim stopama, već postojeća zaduženja su reprogramirali, a i kreditni plasman doživio je blagi pad.
Međutim, izlazna cijena kredita, tj. iznos efektivne kamatne stope na kredite za privredu i stanovništvo znatno se razlikovao od zemlje do zemlje, te je zaduživanje ostalo najjeftinije u Bosni i Hercegovini i to zahvaljujući ograničenjima agencija za bankarstvo koje su propisale podjelu rizika rasta kamata podjednako na banke i na korisnika. Slične reakcije, odnosno ograničenje rasta kamata imala je i Narodna banka Srbije.
BiH bez autonomije u monetarnoj politici
Dekan Ekonomskog fakulteta iz Mostara Igor Živko, u intervjuu za Start Bloomberg Adria TV, dao je uvid u manevarski prostor Centralne banke Bosne i Hercegovine te njegov uticaj na bankarski sektor, kretanje kamatnih stopa i ekonomiju zemlje. Živko je istakao da, iako postoji mali manevarski prostor operativno gledano, monetarna politika BiH nije imala značajnog uticaja na bankarsku aktivnost. Kao mehanizam koordinacije istaknuo je referentnu kamatnu stopu kao pokušaj centralne banke i bankarskih agencija da usklade troškove u zemlji s evrozonom.
"Ove mjere koje imamo u evrozoni, koje se prelijevaju putem bankarskog sistema na Bosnu i Hercegovinu, na neki način su zapravo i alternativa".
Komentarišući vezanost za valutni odbor, Živko je naglasio da Centralna banka BiH vodi politiku u skladu s načelima valutnog odbora, što ograničava njenu autonomiju u donošenju monetarnih odluka.
"Centralna banka je u tome autonomna, odnosno provodi to načelo koje joj ne daje zapravo diskrecijsko pravo, odnosno nema mogućnost provođenja diskrecijske monetarne politike."
Srbija i Sjeverna Makedonija – manje kamate vjerovatno pred kraj ljeta
Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije posljednji put je promijenja u julu 2023. Referentna kamatna stopa tako je 6,5 odsto, a na posljednjem zasjedanju NBS zadržane su i kamatne stope na depozitne (5,25 odsto) i kreditne olakšice (7,75 odsto).
Miloš Zečević, direktor sektora kontrolinga i računovodstva u Erste banci, kaže da je likvidnost bankarskog sektora Srbije i dalje izuzetno visoka.
"Ako govorimo o trenutnoj evro likvidnosti bankarskog sektora Srbije, ona se nalazi na 4,6 milijardi evra i to je dodatni potencijal za kreditiranje, kada govorimo o dinarima, taj višak iznosi više od 500 milijardi. Ako govorimo o kreditiranju, važno je da podijelimo portfolio kredita na postojeće klijente i na ono što nas očekuje u novoj produkciji. Kada govorimo o postojećim klijentima, od tipa kamatne stope zavisi dinamika kojom će se transmisioni mehanizam ECB preliti na lokalno tržište. U tom smislu, ako fokus stavimo na varijabilnu kamatnu stopu i govorimo o Euriboru, svi klijenti - kako oni koji imaju stambene kredite, tako i pravna lica vezana za Euribor - efekte će vidjeti samo postepeno, pošto trenutno tržište vidi smanjenje od ukupnih 100 bp do kraja ove godine", istakao je Zečević.
Analitičari BBA takođe očekuju da će u zaokretu monetarne politike NBS pratiti ECB, a da je prvo smanjenje kamatnih stopa za 25 baznih poena riješen slučaj na sljedećoj sjednici ECB-a u junu. Nakon toga, do kraja godine očekuju smanjenje stope za dodatnih 75 baznih poena, čime će se tromjesečni i šestomjesečni Euribor spustiti na tri odsto do kraja 2024. godine.
Narodna banka Makedonije osnovnu kamatu drži na nivou od 6,30 odsto. Inače, rast kamatnih stopa u Makedoniji počeo je u aprilu 2022. Od tada je došlo do petnaestak korekcija kamatne stope naviše, pa je sa 1,25 odsto porasla na 6,3 odsto. Prema nekim stručnjacima, još je rano za smanjenje kamatnih stopa u Makedoniji.
Kao najnoviji inflatorni rizik ističu geopolitičke tenzije između Izraela i Irana, a na unutrašnjem planu, kažu, pritisak na njih vrši i povećanje plata.
"O padu kamatnih stopa može se razmišljati na kraju ljetnog perioda. Ne zaboravimo da u našoj zemlji imamo dva izborna procesa i mogućnosti rizika pri podizanju plata koje najavljuju dva najveća politička aktera. Najnoviji rizik su geopolitičke tenzije između Izraela i Irana. Iran je ozbiljan igrač u naftnoj industriji i to može ozbiljno da utiče na ekonomije i da ponovo podstakne inflaciju s jedne strane, as druge da umanji globalni rast", kaže Siniša Naumoski, predsjednik Akademskog savjeta Akademije za bankarstvo i informacione tehnologije (ABIT) i predstavnik Upravnog odbora Hajdelberškog instituta za biznis i menadžment u Skoplju.
Čak i ako kamatne stope počnu da se smanjuju u drugoj polovini godine, Naumoski kaže da će privreda to osjetiti tek tokom sljedeće godine.
Slovenija i Hrvatska gledaju u ECB
Profesor doktor Mojmir Mrak je za Bloomberg Adria TV rekao da više kamate nisu znatno uticale na teret duga zemlje jer on sporo raste. Omjer državnog duga i BDP-a posljednjih je godina u padu, što je rezultat većeg privrednog rasta i manjeg duga. Slovenija je i dalje ispod 70 odsto.
"Međutim, geopolitičkih rizika u svijetu trenutno ima toliko da jedna stvar može bitno promijeniti sve: čak i to da sve ide u sasvim drugom smjeru, odnosno u smjeru povećanja duga", upozorava Mrak.
Mrak dalje nastavlja da bi moguće pogoršanje geopolitičkih rizika na Bliskom istoku moglo da poveća cijene nafte, što bi moglo da okrene inflaciju prema gore, a time i utiče na odluke centralnih banaka o snižavanju kamatnih stopa. U slučaju stabilnih uslova, vjeruje da se kamate, čak i uz eventualna postupna snižavanja, neće bitno razlikovati u budućnosti te da će biti riječ o "nijansama".
"Bilo bi prikladno smanjiti trenutni nivo ograničenja monetarne politike ako inflacija nastavi da se kreće prema ciljnoj od dva odsto", ovo je poruka koja je stigla iz ECB-a nakon posljednjeg sastanka. No postoji jedan problem. Većina zemalja evrozone već je na pragu tog cilja, a Hrvatska ni blizu. Inflacija u Hrvatskoj je viša od četiri odsto.
Finansijski savjetnik Hrvoje Japunčić govorio je o tome da li smatra da bi Hrvatska mogla da dočeka rezanje kamatnih stopa s previsokim nivoom inflacije.
"Nivo inflacije nije jako zabrinjavajući, ali vidimo da su trendovi suprotni evropskim. Velikim dijelom taj trend pokreću cijene hrane. Tu je inflacija još i viša. Glavni driver toga je sezonalnost, ali i ugrađivanje ekstraprofita u cijene. Ono što je prisutno u Hrvatskoj je vrlo subjektivan pristup svih dionika do krajnjeg potrošača. Tu se cijene podižu i izvan onoga što bi imalo tržišnu utemeljenost."
Govoreći o tome do kada će Hrvatska biti na čelu neslavne liste najgorih po pitanju inflacije u evrozoni, Japunčić je rekao:
"U slučaju da dođe do toga da segmenti turizma ne budu u trendovima koje smo vidjeli u predsezoni, inflacija će početi da se ispuhuje. Ako se gleda sezonalnost i tradicionalno podizanje cijena u turističkoj sezoni, svejedno treba očekivati korekciju cijena. I prošle godine smo to vidjeli u avgustu. Bilo je turista, ali nije bilo potrošnje. Moguće je da tu tržište odradi svoje. Ako ne bude većih geopolitičkih potresa, Hrvatska će i u perspektivi da bude na vrhu liste zemalja članica evrozone kada je riječ o inflaciji."
