Tržišno okruženje u posljednjih nekoliko sedmica obilježeno je snažnim geopolitičkim signalima, prije svega primirjem na Bliskom istoku. Dok globalna tržišta na vijesti kao što je primirje ili početak sukoba reagiraju burno, BIRS indeks ostaje relativno inertan.
Na Banjalučku berzu takvi impulsi imaju vrlo ograničen učinak uglavnom zbog niže likvidnosti. Od početka godine ukupni promet službenog i slobodnog dioničkog tržišta iznosio je tek oko 428 hiljada konvertibilnih maraka (oko 218 hiljada eura), što jasno ilustrira nivo nelikvidnosti tržišta.
U takvom kontekstu, kretanje BIRS-a od početka godine treba promatrati kroz prizmu ograničene tržišne dubine, ali i specifičnih lokalnih faktora koji često imaju veći utjecaj od globalnih trendova. U nastavku donosimo pregled indeksa i njegovih pokretača.
Čitaj više
BLSE 2025: Javni dug dominira, tržište akcija slabi
Banjalučka berza (BLSE) ostvarila je u 2025. godini ukupan promet od 673 miliona KM, što je pad od oko 8,6 odsto u odnosu na 2024. godinu, kada je promet iznosio 736,1 milion maraka.
20.01.2026
Ko su najveći gubitnici na BLSE u ovoj godini - elektro sektor dominira
Berzanski indeks Republike Srpske (BIRS) ove godine pao je za više od sedam odsto, a među onima čija se vrijednost akcija strmoglavila dominiraju emitenti iz elektro sektora.
16.07.2025
Zaokret na tržištu kapitala: Berza u Brčkom u funkciji do kraja godine
Projekt prati donošenje modernog zakonodavnog okvira, edukacije privrednika i uključivanje međunarodnih eksperata, a njegov uspjeh mogao bi znatno doprinijeti dugoročnom ekonomskom rastu Distrikta i cijele BiH.
07.02.2026
Šta je dominiralo Sarajevskom berzom u 2025: Zaduženje FBiH i dionice Bamcard
Sarajevska berza (SASE) u 2025. godini zabilježila je ukupan promet od 511,38 miliona maraka, od čega se najveći dio odnosi na 12 javnih ponuda čija je vrijednost premašila 468,51 milion KM.
16.01.2026
Kretanje BIRS-a u pravilu ne prati makroekonomske i geopolitičke događaje kao što je to slučaj na razvijenijim tržištima. To se jasno vidi i iz kretanja indeksa, koji u posljednje vrijeme gotovo uopće ne reagira na globalne promjene sentimenta niti na aktuelne geopolitičke tenzije. Korelacija s globalnim tržištima ostaje niska, a vanjski šokovi teško se prelijevaju na domaće tržište.
Takva suzdržana reakcija nije iznenađenje. BIRS karakterizira niska likvidnost i mali broj aktivnih sudionika, zbog čega tržište nema dubinu za brzu reakciju. U praksi to znači da se i pozitivne i negativne vijesti iz svijeta odražavaju vrlo ograničeno, ili s odmakom.
Ova "tromost" indeksa ima i dobre i loše strane. S jedne strane, manja volatilnost može odgovarati dugoročnim investitorima jer smanjuje rizik naglih padova. S druge strane, niska likvidnost otežava ulazak i izlazak iz investicija, često uz veće troškove i veći utjecaj na cijenu.
Zbog toga kretanje BIRS-a više ovisi o lokalnim faktorima, poput rezultata pojedinih kompanija ili promjena u vlasničkoj strukturi, nego o globalnim trendovima.
Pojedinačne priče umjesto sektorskih kretanja
Od početka godine najveći rast bilježi Elektrokrajina, dok je Elektro Bijeljina s druge strane među slabijim izvedbama i nalazi se u minusu. Takav razlaz unutar istog sektora upućuje na to da kretanje cijena ne prati šira sektorska priča, već specifični faktori vezani uz pojedine kompanije. U uvjetima niske likvidnosti, čak i relativno mali nalozi mogu značajno pomaknuti cijenu, što dodatno pojačava razlike u izvedbi među sličnim kompanijama i magnificira te specifične faktore koje investitori uzimaju u obzir prilikom kupovine ili prodaje.
Ostatak indeksa također pokazuje prilično mješovitu sliku, bez jasnog sektorskog smjera. Unutar istih industrija istovremeno imamo i dionice u plusu i u minusu, što potvrđuje da na BIRS-u ne postoji izražen "top-down" momentum kakav je čest na većim tržištima. Drugim riječima, investitori ne kupuju ili prodaju cijele sektore, već pojedinačne dionice.
Izazovi valuacije na nelikvidnom tržištu
BIRS je od početka godine najslabiji regionalni indeks po kretanju, što dodatno potvrđuje njegove strukturne slabosti. Banjalučka berza pritom prirodno ima razvijenije obvezničko tržište, dok je tržište dionica u drugom planu, s ograničenim interesom investitora i niskom aktivnošću.
Kada se gleda valuacija, slika je nešto kompleksnija. Na prvi pogled, BIRS ne djeluje jeftino u usporedbi s ostalim tržištima u regiji, posebno kroz P/E pokazatelj, koji ostaje relativno povišen s obzirom na nisku likvidnost. U pravilu, takvo tržište bi trebalo nositi značajnu diskontnu premiju upravo zbog otežane mogućnosti izlaska iz investicija, no to se ne vidi u potpunosti kroz zarade.
S druge strane, P/B pokazatelj sugerira drugačiju priču, na tom nivou indeks izgleda potcijenjeno, što upućuje na to da tržište diskontira vrijednost imovine kompanija. Međutim, sama niska knjigovodstvena vrijednost nije dovoljna da bi se indeks proglasio atraktivnim. Ključni problem ostaje činjenica da se ta imovina ne pretače u adekvatne prinose, odnosno da profitabilnost zaostaje.
U konačnici, kombinacija relativno visokog P/E-a i niske likvidnosti sugerira da BIRS i dalje ne nudi jasan "value case". Bez rasta zarada ili značajnog poboljšanja tržišne likvidnosti, teško je argumentirati snažniji investicijski interes u odnosu na ostala tržišta regije.