Sjedinjene Američke Države i Iran postigli su dogovor o dvosedmičnom primirju koje bi trebalo zaustaviti američko-izraelsku vojnu kampanju, u zamjenu za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, što nagovještava privremenu deeskalaciju, iako šire tenzije ostaju neriješene.
Predsjednik Donald Trump objavio je sporazum u utorak na društvenim mrežama, svega nekoliko sati nakon što je Pakistan, kao posrednik u pregovorima, pozvao američkog lidera da odustane od roka za pokretanje masovnog razaranja Irana ako ne ispuni njegove zahtjeve. Ovaj dogovor kupuje vrijeme objema stranama da postignu dugoročniji sporazum kojim bi se okončao šestosedmični rat, u kojem su poginule hiljade ljudi i koji je izazvao globalnu energetsku krizu.
Trump je rekao da je pristao "obustaviti bombardovanje i napade na Iran na period od dvije sedmice", pod uslovom da Iran omogući "POTPUNO, HITNO i SIGURNO OTVARANJE Hormuškog moreuza". Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da će "tokom perioda od dvije sedmice biti omogućen siguran prolazak kroz Hormuški moreuz uz koordinaciju s iranskim oružanim snagama" te da će, ako napadi na Iran budu obustavljeni, "naše moćne oružane snage zaustaviti svoje odbrambene operacije".
Izrael je također pristao na primirje, prema riječima zvaničnika Bijele kuće. Neke arapske države u Perzijskom zaljevu prijavile su nastavak iranskih napada neposredno nakon Trumpove objave, što ostavlja neizvjesnost u vezi s tim kada će primirje zaista stupiti na snagu.
Cijene nafte pale su najviše u gotovo šest godina nakon Trumpove odluke, koja je donesena otprilike 90 minuta prije isteka roka u 20 sati da Iran ponovo otvori moreuz ili se suoči s masovnim vojnim bombardovanjem.
Globalni referentni Brent pao je i do 16 posto na 91,70 dolara po barelu. MSCI-jev indeks Azija-Pacifik porastao je 4,1 posto na najviši nivo u tri sedmice, dok su futuresi američkih berzanskih indeksa porasli više od dva posto, a evropski futuresi skočili 5 posto.
Bloomberg
I SAD i Iran predstavljaju primirje kao "pobjedu", ali značajne razlike i dalje postoje između njihovih zahtjeva za potpuno okončanje rata, prema Moni Yacoubian, savjetnici za Bliski istok u Centru za strateške i međunarodne studije.
"Iran kaže da će omogućiti slobodan prolaz kroz Hormuški moreuz naredne dvije sedmice, ali uz koordinaciju s vlastitim oružanim snagama. Ako SAD to prihvati, to je ogroman ustupak Iranu", rekla je ona za Bloomberg TV nakon objave primirja.
Trumpova odluka predstavlja dramatičan zaokret u odnosu na raniju, ratobornu objavu istog dana na društvenim mrežama, u kojoj je upozorio da će "čitava civilizacija nestati večeras, bez povratka" ako Iran ne popusti. Njegove prijetnje napadima na civilnu infrastrukturu, uključujući elektrane, mogle bi predstavljati ratne zločine da su provedene.
Dok su tržišta odahnula, primirje se odnosi na krizu koju je Trump pomogao stvoriti kada su SAD i Izrael pokrenuli rat krajem februara. Ono ne rješava njegove zahtjeve za ograničavanjem iranskog nuklearnog, raketnog ili programa bespilotnih letjelica. Također nema naznaka da je SAD spreman ispuniti iranske zahtjeve za trajnim sporazumom i ukidanjem sankcija.
"To im daje određeni predah od puta eskalacije na kojem su bili, ali jasno je da smo još uvijek daleko od bilo kakvog rješenja sukoba - a kamoli njegovih uzroka", rekao je Michael Singh, bivši visoki direktor za Bliski istok u Vijeću za nacionalnu sigurnost za vrijeme administracije Georgea W. Busha.
Nakon Trumpove početne objave, bilo je nejasno da li će put ka deeskalaciji odmah biti uspostavljen.
Pakistanski premijer Shehbaz Sharif, ključni posrednik, izjavio je da su Teheran, Washington i njihovi saveznici postigli dogovor o potpunom primirju koje bi uključivalo i Liban, gdje Izrael vodi paralelni sukob protiv Hezbollaha, milicije povezane s Iranom.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu osporio je tu tvrdnju, rekavši da se privremeni sporazum ne odnosi na Liban.
Kuvajt, Saudijska Arabija, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati, kao i Izrael, prijavili su raketne i napade dronovima iz Irana neposredno nakon Trumpove objave, što ostavlja neizvjesnost u vezi s tim kada će primirje stupiti na snagu.
SAD je očekivao da će naređenja o obustavi napada trebati vremena da stignu do iranske Revolucionarne garde, objavio je Axios. Takva kašnjenja su tipična u sukobima, gdje se neprijateljstva često nastavljaju prije nego što postepeno splasnu.
Američke snage su u ranim jutarnjim satima utorka pogodile vojne ciljeve na iranskom glavnom izvoznom naftnom čvorištu Kharg Island. Trumpova ranija objava pokrenula je hitne napore posrednika da obnove indirektne pregovore. Sharif je ranije naveo da pregovori "napreduju stabilno, snažno i odlučno" te da je Pakistan zatražio od Irana da otvori Hormuški moreuz "na odgovarajući period od dvije sedmice kao gest dobre volje".
Kasnije u utorak, Sharif je pozvao sve strane u Islamabad na nastavak pregovora. Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da su razgovori o narednoj fazi u toku, ali da "ništa još nije finalizirano".
Neki od Trumpovih najvećih saveznika i najglasnijih zagovornika napada izrazili su oprez prema ovom sporazumu.
"Moramo zapamtiti da je Hormuški moreuz bio napadnut od Irana nakon početka rata, čime je narušena sloboda plovidbe", rekao je senator Lindsey Graham na platformi X. "U budućnosti je ključno da Iran ne bude nagrađen za ovaj neprijateljski čin protiv svijeta".
Potpuni uslovi mogućeg sporazuma nisu objavljeni. Trump je rekao da je SAD dobio prijedlog od 10 tačaka iz Irana, opisujući ga kao "izvodivu osnovu za pregovore".
"Gotovo sve tačke ranijih sporova između Sjedinjenih Država i Irana su usaglašene, ali dvosedmični period će omogućiti da se sporazum finalizira i zaključi", rekao je.
Trump je kasnije izjavio za AFP da vjeruje kako je Kina ohrabrila Iran na pregovore, te da će iranske zalihe uranija biti "potpuno zbrinute".
Iranski zahtjevi uključuju zadržavanje kontrole nad Hormuškim moreuzom, prihvatanje njihovih aktivnosti obogaćivanja uranija, ukidanje svih primarnih i sekundarnih sankcija, te povlačenje američkih borbenih snaga iz regije, prema saopćenju Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, koje su prenijeli državni mediji.
Mnogo toga i dalje ostaje nejasno u vezi s ovim primirjem i njegovom održivošću. Dvosedmični period može biti produžen uz obostrani pristanak, iako će Iran u pregovore ući s "potpunim nepovjerenjem", navode državni mediji.
Ipak, odluka o obustavi - barem za sada - predstavlja još jedan primjer predsjednikovog odustajanja od prijetnje proširenja liste vojnih ciljeva u Iranu na civilnu infrastrukturu poput elektrana i postrojenja za desalinizaciju. U martu je Iranu dao rok od pet dana da otvori moreuz ili se suoči s napadima, a zatim je rok produžio za dodatnih deset dana.
Ovaj obrazac ponašanja postao je toliko prepoznatljiv da je dobio i svoj akronim - TACO (Trump Always Chickens Out).
Fokus će se sada vratiti na Hormuški moreuz i pitanje da li brodovi mogu sigurno prolaziti kroz ovaj ključni plovni put. Iako su neki brodovi prolazili u posljednjim sedmicama, uglavnom nisu dolazili iz zemalja koje Iran smatra neprijateljskim ili koje su barem prešutno podržale američko-izraelske napade.
"To je pravi test - hoće li operateri na terenu, vlasnici i upravljači brodova promijeniti svoje ponašanje nakon objave primirja i eventualnih garancija da su i drugi brodovi, osim već označenih iračkih, sigurni", rekao je Clayton Seigle iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
Plan dvosedmičnog primirja uključuje i mogućnost da Iran i Oman naplaćuju takse brodovima koji prolaze kroz Hormuški moreuz, izvijestio je Associated Press, pozivajući se na regionalnog zvaničnika uključenog u pregovore. Iran bi taj novac koristio za obnovu.
Prije Trumpove objave, fizička cijena Brent nafte, koja određuje većinu globalnih transakcija, dostigla je rekordnih 144,42 dolara po barelu, dok su futuresi Brent nafte trgovani blizu 109 dolara.
Odgoda roka od dvije sedmice vjerovatno će sniziti cijene nafte na oko 100 dolara po barelu, što se tokom sukoba pokazalo kao nova referentna tačka.
"Sama ta odgoda vjerovatno je dovoljna da cijene vrati na naš novi 'ravnotežni' nivo, iako to još uvijek nije povratak na prethodne vrijednosti", rekao je Kevin Book, direktor kompanije ClearView Energy Partners.
.webp){kind=icon}
