Tržište kapitala u BiH: Milijarde stoje u bankama, berza čeka investitore

Boris Srdić, direktor Banjalučke berze a.d. Banja Luka, u razgovoru za Bloomberg Adriju govorio je o stanju na finansijskim tržištima kod nas, planovima njegove institucije te važnoj godišnjici. 

U kakvom stanju se trenutno nalazi naše tržište kapitala?

Domaće tržište kapitala, iako ove godine slavi 25 godina postojanja i rada, i dalje se nalazi u fazi koja više odgovara stanju konsolidacije i transformacije. Još uvijek nisu u potpunosti prepoznate sve prednosti i mogućnosti, te potencijal koji aktivno tržište kapitala može imati za efikasnu alokaciju kapitala privrednih subjekata i građana.

Trenutno stanje ukazuje na manje obime likvidnosti u trgovini akcijama, dok primarno tržište dužničkih vrijednosnih papira (obveznice i trezorski zapisi) pokazuje stabilnost i vitalnost. Možemo reći da je berza postala jedan od važnih mehanizama za finansiranje javnog sektora, te da u posljednje vrijeme značajan trend rasta u segmentu emisija dužničkih vrijednosnih papira ostvaruje i privatni sektor, gdje je broj i obim emisija korporativnih obveznica za posljednje četiri godine učetverostručen.

Ipak, kao i ostala tržišta u regiji osnovni izazovi predstavljaju manjak likvidnosti na tržištu, nedovoljan broj kvalitetnih emitenata, kao i nedovoljan nivo finansijske pismenost građana. Ovo su teme koje želimo aktuelizirati na jubilarnoj međunarodnoj konferenciji Banjalučke berze, koja će se održati 28. 5. 2026. godine u Banjoj Luci.

Koje komparativne prednosti ima BLSE?

Za prethodnih 25 godina, berza se pokazala kao potpuno pouzdan, efikasan i transparentan sistem u funkciji svih učesnika na tržištu. Uspostavljena je saradnja s regionalnim tržištima kapitala, te je mnogo učinjeno na polju edukacije. Ako tome dodamo inovativnost i fleksibilnost, koja se odlikuje kroz tehnološku spremnost berze za razvoj postojećih i novih finansijskih instrumenata i prilagođavanje potrebama tržišta, smatram da to nosi značajan potencijal koji predstavlja osnovnu komparativnu prednost. Navedenom dodatno ide u prilog stanje u finansijskom sistemu u zemlji, koje se ogleda u velikom iznosu depozita u bankama, te nedovoljno razvijenoj svijesti i znanju o mogućnostima koje nudi tržište kapitala, zbog čega ti depoziti ostaju neiskorišten potencijal. Nizom aktivnosti u budućnosti, navedeno želimo staviti u funkciju dodatnog razvoja tržišta kapitala.

Kako bh. društvo može postati "investment society"?

Onog trenutka kada većina građana koji raspolažu slobodnim novčanim sredstvima, kao mogućnost ulaganja, pored štednje u banci i kupovine nekretnina, budu razmatrali i ulaganja u finansijske instrumente koji se nude na tržištu kapitala, kao što su akcije, obveznice, investicioni fondovi i sl, tada možemo konstatovati da postajemo "investment society". Samo u tom slučaju možemo postići efikasnu alokaciju kapitala, te maksimizirati koristi kako za investitore, tako i za subjekte koji taj kapital koriste u razvojne svrhe. Već sada je jasno da štednja, sama po sebi, nije dovoljna, te da će prihodi od kapitala i ulaganja postajati sve važniji izvor dugoročne materijalne stabilnosti građana. U tom smislu, najveći efekt može postići kontinuiran i sistemski vođen proces edukacije, odnosno podizanje nivoa finansijske pismenosti među građanima i privrednim subjektima. Taj proces treba da provode i zajednički unapređuju sve institucije tržišta kapitala, uz saradnju s drugim javnim i obrazovnim institucijama, imajući u vidu da je riječ o dugoročnom i zajedničkom interesu.

Također, značajan pozitivan efekt bi se postigao i usvajanjem određenih poreskih olakšica, koje bi za posljedicu imale stimulativan efekt na investiranje na tržištu kapitala. Navedeno je već prepoznato kroz program investicijskih računa koje su za svoje građane uvele Hrvatska i Slovenija.

Boris Srdić, direktor Banjalučke berze a.d. Banja Luka

Prethodnih 25 godina karakteriše više ključnih momenata koji su utjecali na rad i razvoj berze. To se najprije odnosi na sam početak i uspostavljanje institucija tržišta kapitala i sistema za trgovanje kao temelja za povjerenje, a koji je došao kao posljedica procesa privatizacije koji je bio veoma izazovan period u domaćem ekonomskom sistemu. Nakon toga su uslijedile faze razvoja, koje se odnose na uvođenje trgovanja dužničkim vrijednosnim papirima, a koje su dale dubinu tržištu i pokazale da Berza može rješavati i zahtjevne društvene i finansijske izazove.

Na razvoj su znatno utjecali i digitalizacija i povezivanje s regionalnim i međunarodnim tržištima kapitala, čime je omogućeno da Banjalučka berza postane vidljiva u širim međunarodnim razmjerama.

Posebno treba izdvojiti fazu u kojoj je kroz tehnološki razvoj interno razvijen sistem tržišta novca putem kojeg se realiziraju emisije trezorskih zapisa, kao i sistem multilateralnih kompenzacija, putem kojeg je za prethodnih 10 godina ostvaren promet od preko 1,6 milijardi KM.

Sve navedeno je Berzu učinilo organizaciono i tehnički savremenim i stabilnim sistemom, s veoma kvalitetnim i iskusnim timom zaposlenih.

Prioriteti za narednih 5-10 godina?

Osnovne prioritete nameću sami izazovi razvoja, a koji su prepoznati ne samo na domaćem tržištu kapitala, nego i na regionalnim berzama.

To se najviše odnosi na aktivnosti koje bi za posljedicu imale povećanje likvidnosti na tržištu, povećanje obima tržišnog materijala i broja emitenata koji bi poslovnim performansama i isplatom dividendi privukli potencijalne investitore, te strukturiran rad na povećanju nivoa finansijske pismenosti svih učesnika.

U okviru tih ciljeva, osnovne aktivnosti koje će Banjalučka berza poduzimati odnose se na:

• Dodatni razvoj tržišta duga - razvoj tržišta korporativnog duga, u cilju pojednostavljenja i ubrzavanja procedure emisije korporativnih obveznica, te povećanja likvidnosti na predmetnim finansijskim instrumentima.

• Razvoj segmenata tržišta i finansijskih instrumenata i usluga za privredne subjekte - razvoj rješenja za svakodnevne privredne aktivnosti i potrebe malih i srednjih poduzeća za kapitalom. Pozicioniranje Berze kao adrese za manje kompanije koje traže kapital za rast kroz IPO ili proces dokapitalizacije, te podsticanje akcionarstva zaposlenih. Prilagođavanje regulatornog okvira i uvođenje akceptnog naloga, kao posebne usluge u postupku naplate potraživanja u privrednim aktivnostima.

• Razvoj segmenta tržišta novca - edukacija učesnika i promocija potpuno funkcionalnog sistema tržišta novca u svrhu svakodnevnog korištenja tog potencijala od banaka i privrednih subjekata.

• Finansijska pismenost - intenzivirati aktivnosti i saradnju s relevantnim institucijama radi edukacije, podizanja svijesti i znanja o značaju razvoja te mogućnostima i potencijalima tržišta kapitala.

• Praćenje savremenih trendova i standarda rada i razvoja - implementacija novih regulatornih rješenja, integracija novih tehnologija, promocija dobrih praksi korporativnog upravljanja, uvođenje ESG standarda.