U vrijeme u kojem se globalna ekonomija suočava sa značajnim geopolitičkim i geoekonomskim izazovima, a koji značajno utječu na neizvjesnost na svjetskim berzama, tržište kapitala Republike Srpske je zadržalo stabilnost. Ipak, to nije posljedica unutrašnje snage, nego činjenice da tržište akcija, iako stabilno u pogledu tržišne kapitalizacije najvećih emitenata (sistem Elektroprivrede, Telekom Srpske, finansijski sektor), još uvijek čeka na veći obim sekundarnog trgovanja, što onemogućava efikasnost tržišta, kao i oscilacije koje bi odražavale globalna ekonomska kretanja.
S druge strane, struktura prometa posljednjih godina jasno ukazuje na favoriziranje dužničkih instrumenata. Primarne emisije i promet obveznicama, pretežno javnog sektora, postale su dominantan instrument, čineći najveći dio ukupnog prometa. Opravdan razlog tome se ogleda u periodima povećane neizvjesnosti, gdje su investitori u tom instrumentu pronašli utočište s unaprijed poznatim prinosom. U tom segmentu, posebno raduje intenzivan razvoj tržišta korporativnog duga, gdje je obim i broj emisija u posljednje četiri godine učetverostručen i čini značajan udio u ukupnom prometu na Banjalučkoj berzi.
Zašto je naše tržište trenutno u ovakvom stanju? Smatramo da odgovor leži u interpretaciji rizika od investitora. Stabilnost koju vidimo, rezultat je povjerenja u institucionalni okvir i redovnu isplatu kupona po obveznicama kako državnih tako i korporativnih, što je dobra vijest za konzervativnije investitore i institucionalne igrače poput banaka, fondova i osiguravajućih kuća.
Međutim, ta ista stabilnost ponekad kreira i ograničenu dinamiku. Za kompanije, ovo znači da tržište kapitala još uvijek vide primarno kao mjesto za zaduživanje, a rjeđe kao platformu za prikupljanje razvojnog kapitala kroz emisiju akcija. Fokus investitora na obveznice daje izvjesnost, ali s druge strane vodi u moguće propuštanje potencijalno većih prinosa koje nudi ulaganje u privatni sektor.
Sve navedeno ukazuje na nivo razvoja tržišta za koje možemo reći da se trenutno nalazi u fazi konsolidacije i transformacije, što prepoznaje i sama ekonomska teorija. To ukazuje na značajan potencijal koji je neophodno staviti u funkciju razvoja domaćeg finansijskog i privrednog sistema. Strateškim pristupom, tržište kapitala se može pretvoriti u jedan od pokretača ekonomskog rasta u zemlji, koji bi služio za efikasnu alokaciju raspoloživog kapitala građana i privrednih subjekata u smjeru svakodnevnih privrednih aktivnosti i potreba na tržištu.
Upravo su to teme koje želimo aktuelizirati na predstojećoj međunarodnoj konferenciji Banjalučke berze, koja se povodom 25 godina poslovanja organizira 28. 5. 2026. godine u Banjoj Luci.
Potencijal tržišta se može iskoristiti samo aktivnim pristupom, koji bi podrazumijevao saradnju svih učesnika na kreiranju strateškog dokumenta, u cilju dugoročnog opredjeljenja i definiranja aktivnosti na daljnjem razvoju tržišta kapitala. Neki od osnovnih segmenata tog dokumenta bi se trebali odnositi na:
-
ohrabrivanje uspješnih privatnih kompanija da kroz inicijalne javne ponude (IPO) na berzi potraže svježi kapital za ekspanziju,
-
približavanje berze privrednim subjektima kao sistema za svakodnevne poslovne potrebe i aktivnosti,
-
podizanje nivoa finansijske pismenosti kroz edukaciju građana i privrednih subjekata o prednostima i mogućnostima tržišta kapitala u funkciji štednje, ulaganja i razvoja,
-
prilagođavanje regulatornog okvira u svrhu unapređenja postojećih i razvoja novih segmenata i instrumenata na tržištu,
-
digitalizaciju i dostupnost u cilju dodatnog pojednostavljenja pristupa berzi kako bi postala prirodan izbor za štednju i investiranje građana,
-
usklađenost s aktuelnim trendovima na globalnim tržištima u pogledu implementacije novih regulatornih rješenja, integracije novih tehnologija, promocije i uvođenja ESG standarda i sl.
Tržište kapitala predstavlja svojevrsno ogledalo ekonomije, a predstojeća konferencija Banjalučke berze je prilika da se istaknu navedene teme i diskutuje o mjerama koje će ovo tržište učiniti još relevantnijim faktorom ekonomskog sistema u zemlji, pretvarajući domaću akumuliranu štednju u direktne investicije u našu privredu.
.webp){kind=icon}
