text size
Nekada je kupovina "Velikih sedam" bila sasvim razuman način za ulaganje u vještačku inteligenciju. A onda je Nvidia postala neprikosnoveni šampion AI-ja, barem do ove godine, kada su SK Hynix, Micron i Samsung postali novi miljenici investitora zahvaljujući procvatu tržišta memorijskih čipova. I tako se priča nastavlja.
Kako se trgovanje povezano sa AI-jem razvija, neki investitori traže i načine da zauzmu nešto defanzivniji pristup. Bloomberg Money razgovarao je sa Ericom Balchunasom, višim analitičarem za fondove kojima se trguje na berzi u Bloomberg Intelligenceu, o tome kako investitori smanjuju izloženost AI-ju, traže protivtežu u svojim portfolijima ili jednostavno prave predah.
Ako investitor želi da skine dio profita sa stola, a da pritom ne napusti tržište bikova, odakle bi mogao da počne?
Jedna od popularnih protivteža AI-ju jesu takozvane "HALO" akcije. Skraćenica označava kompanije sa velikom imovinom i niskom stopom zastarijevanja, odnosno fizičke dijelove ekonomije na koje AI ne može da utiče. To su često kompanije povezane sa transportom, energetikom, mašinama i komunalnim uslugama. Čak i u budućnosti u kojoj će AI imati veliku ulogu, neko i dalje mora da posjeduje cijevi, vozove i elektroenergetske mreže na kojima sve počiva.
Bloomberg
U maju je Roundhill pokrenuo HALO ETF sa oznakom LOHA. Među njegovim najvećim ulaganjima su kompanije iz transportnog sektora, poput SkyWesta i Union Pacifica, energetske kompanije kao što su Suncor i Exxon, pa čak i prehrambene kompanije, poput Domino's Pizze i Lamb Westona. Od pokretanja, HALO je porastao oko četiri odsto, dok su Roundhill Memory ETF (DRAM) i Roundhill Generative AI & Technology ETF (CHAT) pali šest, odnosno sedam odsto.
Kako investitori smanjuju izloženost AI-ju?
Smanjivanje izloženosti AI-ju ne znači nužno kupovinu zaštite od pada tržišta. Za mnoge investitore to jednostavno može da znači prebacivanje dijela novca u ETF koji prati jednako ponderisani S&P 500. Takav fond ima znatno manju izloženost tehnološkim kompanijama, kao i proizvođačima poluprovodnika, u odnosu na popularnije fondove koji prate S&P 500 ponderisan prema tržišnoj kapitalizaciji. Invesco S&P 500 Equal Weight ETF (RSP) ove godine privukao je oko 12 milijardi dolara, što je znatno iznad njegovog godišnjeg prosjeka. Razlog je velikim dijelom to što je do sada u 2026. nadmašio indeks S&P 500 za oko tri procentna poena.
Bloomberg
Pretpostavimo da AI akcije dožive strmoglav pad. Postoji li praktičan način da investitori zarade ako stvari krenu naglo nizbrdo?
U nedavnoj studiji, moje kolege iz Bloomberg Intelligencea i ja utvrdili smo da su velike kompanije čije su akcije ubjedljivo najnegativnije korelisane sa poluprovodnicima, pri čemu smo kao pokazatelj koristili ETF DRAM, koji prati memorijske čipove, zapravo bile dvije kompanije za upravljanje otpadom: Waste Management i Republic Services. One imaju tendenciju da rastu kada DRAM pada i obrnuto.
Naša analiza obuhvata samo period od početka aprila, kada je DRAM pokrenut. To je ujedno period u kojem se trgovanje povezano sa AI-jem uglavnom usmjerilo na potražnju za memorijskim čipovima velike propusne moći. ETF je u velikoj meri koncentrisan na tri kompanije koje dominiraju tim tržištem: SK Hynix, Micron i Samsung. Postao je jedan od najuspešnijih novih ETF-ova ikada.
Iznenađenje nije bilo to što su kompanije za upravljanje otpadom sušta suprotnost AI-ju. Veće iznenađenje bilo je to što imaju snažniju negativnu korelaciju sa DRAM-om od tradicionalnih zaštitnih ulaganja, poput zlata, državnih obveznica, pa čak i indeksa VIX. A budući da je riječ o akcijama, investitori koji žele da ostanu na tržištu akcija ne moraju da ga napuste. I Waste Management i Republic Services deo su LOHA ETF-a koji sam ranije pomenuo, ali imaju relativno mala učešća, pa je korelacija cijelog ETF-a sa AI-jem veća nego kada se posmatraju samo te dvije kompanije.
Ipak, Waste Management i Republic Services možda neće u potpunosti neutralisati gubitke na DRAM-u, već samo imaju tendenciju da se kreću u suprotnom smjeru. Od pokretanja u aprilu, DRAM je porastao 80 odsto, dok je Waste Management pao oko tri odsto. U julu je, međutim, DRAM pao oko 24 odsto, Waste Management je porastao jedan odsto, dok je S&P 500 praktično ostao nepromijenjen. Korelacije mogu da se mijenjaju u zavisnosti od makroekonomskih faktora i ponašanja investitora.
Vrijedi pomenuti i Apple. Među tehnološkim gigantima, Apple je na AI potrošio milijarde dolara manje od svojih konkurenata, što bi takođe moglo da mu pomogne da posluži kao protivteža AI-ju.
Možda je najjednostavnija zaštita jednostavno napraviti predah. Gdje investitori mogu da drže novac, a da pritom ne napuste tržište u potpunosti niti previše plate za tu privilegiju?
Fondovi novčanog tržišta bili su veoma popularni posljednjih nekoliko godina upravo zbog toga. U njih su se slile stotine milijardi dolara novog kapitala. Vrijednost ovih fondova uglavnom je konstantna i iznosi jedan dolar po udjelu, tako da praktično nema rizika od gubitka glavnice, dok prinosi iznose oko 3,5 do četiri odsto. Investitori ih koriste kako bi se sklonili sa strane, "ubirali prinos" i sačekali da se situacija smiri.
Ovi fondovi mogu imati i veoma niske troškove. Na primjer, Vanguard Cash Reserves Federal Money Market Fund (VMRXX) naplaćuje samo 0,10 odsto. Postoje i ETF-ovi koji u suštini rade isto, poput State Street SPDR Bloomberg 1-3 Month T-Bill ETF-a (BIL), čija naknada iznosi 0,135 odsto.
Weber i Balchunas vode podkast Trillions. Novac ide tamo gdje se prema njemu najbolje postupa. Ta jednostavna istina jedan je od razloga zbog kojih bilioni dolara pristižu u fondove kojima se trguje na berzi, jeftine investicione proizvode koji su gotovo neprimetno promenili način ulaganja. Od akcija i obveznica do zlata i bitkoina, ETF-ovi investitorima omogućavaju pristup gotovo svakom dijelu tržišta. Trillions ih približava publici i nadamo se da će vam pritom biti i zanimljiv.
.webp){kind=icon}
