.webp){kind=icon}
Prihodi od indirektnih poreza za šest mjeseci 2022. godine iznosili su četiri milijarde i 703 miliona KM i veći su za 848 miliona KM ili 22,01 posto u odnosu na isti period 2021. godine kada su iznosili tri milijarde i 855 miliona KM, saopćeno je iz Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.
Prihodi od akciza na derivate nafte u BiH su bili prihod budžeta svih nivoa vlasti, kako prije reforme indirektnih poreza, tako i nakon osnivanja Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Premda koncept raspodjele indirektnih poreza u BiH podrazumijeva naplatu na nivou BiH i dnevne transfere indirektnih poreza sa jedinstvenog računa UIO BiH prema budžetima entiteta i Brčko Distrikta, može se reći da su budžetski prihodi PDV, akcize i putarina od 0,15 KM po litru. Akcize na derivate nafte i dio putarine za budžete se raspodjeljuju na entitete i Distrikt Brčko zajedno sa PDV-om, ostalim akcizama, carinama i ostalim indirektnim porezima.
Inače, maloprodajna cijena naftnih derivata sastoji od rafinerijske cijene, troškova dopreme goriva do BiH granice, a na navedenu vrijednost dodaju se akcize, putarina (za lož ulje se dodaje samo akciza) te zavisni troškovi u zemlji, marža distributera, taksa za uspostavu rezervi naftnih derivata od 0,01 KM po litru derivata i PDV u visini od 17 posto.
Akcize koje se ubiru u BiH na različite proizvode nisu namjenski porezi, već porezi općeg karaktera za finansiranje budžeta. S obzirom na dileme u vezi (ne)namjenskog trošenja prihoda od akciza na derivate nafte u BiH potrebno je naglasiti da Zakon o akcizama ne propisuje namjenu korištenja prihoda od akciza, već samo namjenske putarine od 0,25 KM po litru.
S obzirom da se od početka ruske invazije na Ukrajinu, kada je i počeo rast cijena goriva govori o privremnom ukidanju akciza na gorivo i uvođenju diferencirane stope PDV-a kao mjerama koje bi uticala na smanjenje cijena svih ostalih roba, UIO BiH je predstavila analizu akcizne politike u području oporezivanja derivata nafte.
''U području oporezivanja derivata nafte značajna je podjela poreza prema načinu iskazivanja osnovice na ad valorem i specifične poreze. Kod ad valorem poreza osnovica se iskazuje u novčanim jedinicama, a porezna obaveza utvrđuje se kao procenat. S druge strane, kod specifičnih poreza porezna osnovica se iskazuje u mjernim jedinicama (u kilogramima, komadima, litrima, stepenu alkohola i sl.), a porezna stopa je u stvari apsolutni iznos (novčani iznos) po jedinici mjere. Prednost specifičnih poreza jeste stabilnost naplate, čak i u vrijeme recesije i opadanja ekonomske aktivnosti i dohotka. Međutim, veliki nedostatak jeste gubljenje realne vrijednosti poreza usljed inflacije ili devalvacije valute. To nije slučaj kod ad valorem poreza, koji zbog rasta osnovice zbog revalorizacije ili indeksacije prate rast inflacije'', navodi se u analizi.
Politika oporezivanja derivata nafte u BiH podrazumijeva obje vrsta poreza. Kao ad valorem porez ubire se PDV na maloprodajnu cijenu u koju su uključeni svi porezi (MPC), dok su akcize na derivate nafte i obje putarine (budžetska i namjenska) specifični porezi.
'' U vrijeme rasta cijena derivata nafte zbog ad valorem karaktera PDV-a udio naplaćenog PDV-a u odnosu na maloprodajnu cijenu ostaje konstantan. Međutim, zbog nominalne stope akcize i putarine na derivate nafte rastom maloprodajnih cijena njihov udio se smanjuje'', pojašnjava se u analizi.
Posljedica različitog karaktera poreza na derivate nafte u vrijeme rasta inflacije jeste očuvanje realne vrijednosti naplaćenih prihoda od PDV-a i smanjenje realne vrijednosti naplaćenih prihoda od putarine i akciza. Smanjenje udjela specifičnih poreza u strukturi maloprodajne cijene derivata nafte dovodi do prekompozicije strukture prodajne cijene, u smislu da rastom cijena opada udio poreza u maloprodajnoj cijeni, a raste udio tzv. cijene prije oporezivanja, koja sadrži cijenu koštanja i maržu/dobit.
'' U vrijeme inflacije gubi se realna vrijednost naplaćenih prihoda od akciza i putarine, premda u javnosti postoji percepcija da država i tada ''dobija svoj dio'', u smislu poreza, na teret kupaca. Međutim, država gubi u vrijeme inflacije zbog specifičnog karaktera akciza i putarina, jer, zbog rasta cijena dobara i usluga, za naplaćene prihode može pribaviti manje javnih dobara i izvršiti manje javnih usluga ili ih ne može izvršiti kvalitetno kao prije rasta inflacije. Pogotovo je loša situacija sa finansiranjem kapitalnih investicija, npr. iz prihoda od putarine, jer zbog rasta cijena inputa nije moguća realizacija investicija u planiranom obimu ili po planiranoj dinamici. Iz navedenih razloga neke zemlje pribjegavaju revalorizaciji ili indeksaciji specifičnih poreza kako bi zadržale realnu vrijednost prihoda'', navodi se u analizi.
Prilikom kreiranja akcizne politike u BiH treba imati u vidu dvije pojave. Prvo, socijalno raslojavanje stanovništva ima za posljedicu da je potrošnja osoba sa višim dohocima cjenovno neelastična, što ima za posljedicu rast potrošnje derivata nafte čak i kada rastu maloprodajne cijene. Podaci UIO BiH o uvezenim količinama derivata nafte u posljednje četiri godine pokazuju rast i kod dizela i kod bezolovnog benzina, bez obzira na krize, pandemiju koronavirusa iseljavanje i druge negativne eksterne i interne pojave. Druga specifičnost jeste porezna konkurentnost BiH u području oporezivanja derivata nafte (najniža stopa PDV-a, najniže akcize) u odnosu na članice EU i zemlje u okruženju, što rezultira nižim cijenama derivata.
Bloomberg Adria
Kako se navodi u analizi, zbog svoje cjenovne konkurentnosti BiH ima šansu da postane tranzitna ruta prema EU ili prema istoku, ali i kao destinacija turistima, dijaspori i osobama u pograničnom pojasu. Sve to se pozitivno odražava na rast potrošnje ostalih proizvoda i usluga, a time i prihoda od PDV-a i akciza na derivate nafte, duhanske prerađevine i dr.
''Ukidanje akciza na derivate nafte u takvim okolnostima bi značilo odustajanje od značajnih prihoda koji bi se mogli preko budžeta ciljano preusmjeriti na određene kategorije korisnika za javne svrhe u vrijeme energetske krize, npr. za subvencioniranje gradskog prevoza, prevoza učenika, zagrijavanja socijalnih ustanova i bolnica, subvencioniranje troškova energije proizvođača esencijalnih prehrambenih proizvoda, poljoprivrednika i dr. S druge strane, treba imati u vidu i šok koji će proizvesti ponovno vraćanje akciza nakon isteka perioda bez akciza na rast maloprodajnih cijena, kao i uobičajenu praksu trgovaca da se prilikom povećanja poreza maloprodajne cijene uvijek povećaju za veći iznos nego što iznosi novi porez. S obzirom na miks ad valorem i specifičnih poreza prilikom redizajna akcizne politike na derivate nafte potrebno je razmotriti integralni učinak pojedinačnih poreznih mjera. Tako bi eventualno uvođenje diferencirane stope PDV-a na osnovne prehrambene artikle neminovno imalo za posljedicu rast više stope PDV-a na ostala dobra i usluge, uključujući i derivate nafte, koja u članicama EU ide i do 27 posto. Oporezivanje derivata nafte višom stopom PDV-a bi dodatno pogoršalo situaciju, zbog rasta poreznog opterećenja i maloprodajnih cijena derivata, neutralizirajući efekte eventualnog ukidanja akciza'', zaključuje se u analizi.
Također, navodi se i da je u BiH potrebno razmotriti novu energetsku strategiju BiH, koja bi trebala da podstakne tranziciju od korištenja fosilnih goriva prema ekološki prihvatljivim pogonskim gorivima. Promjena akcizne politike, u skladu sa novom politikom oporezivanja energenata u EU, koja podrazumijeva diferencirano oporezivanje u korist ekološki čistih energenata, zajedno sa izmjenom budžetskih prioriteta, u smislu isplate subvencija i stimuliranja investicija u proizvodnju ekološki čiste energije za koje BiH ima resurse (voda, vjetar, sunce, bio-otpad), može imati dugoročan pozitivan učinak na energetski bilans BiH i, posljedično, smanjenje potražnje za derivatima nafte.
