Bojite se da je sudbina Nvidije ista kao i Cisca u dotcom tržišnom balonu? Provjerite zašto mi mislimo da investitori i na ovim cjenovnim nivoima ne precjenjuju Nvidiju.
Nvidia je još prošle godine u junu postala najveća kompanija, nakon što je prestigla Microsoft kao najvrednija firma na svijetu. Titulu najveće kompanije je sačuvala i kroz turbulentno proljeće - tada je cijena zaronila ispod 100 dolara, a tržišna kapitalizacija ispod tri biliona. Ipak, ovog ljeta, kada je cijena prestigla 164 dolara, tržišna kapitalizacija je prekoračila četiri biliona. Da je riječ o tržišnom lideru, bilo je jasno čim se tržište počelo oporavljati, jer je u svega 40 dana vrijednost kompanije narasla od tri do četiri biliona u tržišnoj kapitalizaciji.
Aktuelni procvat vještačke inteligencije (engl. artificial intelligence - AI) često se upoređuje s dotcom balonom, a Nvidia sa Cisco Systemsom, herojem internet buma. Cisco je bila najveća kompanija na svijetu u martu 2000. godine, proizvodili su svičeve i rutere koji su nužni uz kablove za spajanje na internet. Tada je kompanija vrijedila 500 milijardi dolara. Ispuhivanjem dotcom balona, od cjenovnog vrhunca 2000. godine, Ciscu je trebalo 20 godina da se cijena oporavi i vrati na vrijednost iz tog perioda.
Potražnja za čipovima Nvidije nadilazi ponudu, u prilog visokoj potražnji ide i tendencija na tržištu. Nvidia proizvodi grafičke čipove (engl. graphics processing unit - GPU), to jeste specijalizirane procesore kojima se ostvaruje grafički odraz. Nvidia je vodeći proizvođač GPU-ova koji su nužni za definiranje AI-ja, odnosno mašinskog učenja (engl. machine learning - ML), te je to glavni razlog njihove instalacije unutar servera data centara. Ne treba zanemariti ni industriju videoigara, posebno ako se uzmu u obzir objavljeni podaci da oko 76 posto Amerikanaca na nekoj od platformi igra videoigre, prema izvještajima Statiste.
Bloomberg
Kada se govori o veličini potražnje, u terminima prihoda, svjetski data centri su procijenjeni na 17 milijardi dolara u 2024. godini, a očekuje se da bi njihova vrijednost u sljedećih 10 godina trebalo da dostigne 193 milijarde dolara. Odnosno, tržište očekuje rast CAGR (engl. compound annual growth rate - složena godišnja stopa rasta) od 27,5 posto u periodu od 2025. do 2034. Sjeverna Amerika dominira tržištem s udjelom od 38 posto u 2024.
Nije čudno da je Nvidia došla u fokus 2023. godine, kada je AI izraz postao sveprisutan u životu ljudi, uz rastuće marže i tržišnu nišu u koju nije lako ući. Stoga, ne čudi da su investitori prigrlili rast poslovanja kroz prihode i profitabilnost Nvidije, ali ostaje pitanje jesu li pretjerali.
Razmatrajući sličnosti i razlike između AI trenda i dotcom balona, dotcom rast je bio podstaknut evaluacijom relativno novih poslovnih modela, koje su predstavljali debitanti na tržištu, obećavajući visoke zarade većom prisutnošću na internetu: ako se prisjetite, to su bili, između ostalih, i Yahoo, Amazon i Ebay, koji su debitovali na Wall Streetu 1996, 1997. i 1998. godine.
U slučaju AI trenda, cjenovni rast je primarno bio kod velikih tehnoloških dionica bez duga, poput Nvidije, Microsofta, Alphabeta, Adobea i Della sa zrelim i provjerenim poslovnim modelom. AI poslovanje je skupo, i to za početak definitivno čini razliku u trendovima između internet i AI trenda. Investitori s lakšim pristupom podacima danas zahvaljujući AI-ju ostvaruju bolje rezultate. Poboljšana tržišna efikasnost koja proizlazi iz šireg pristupa podacima (uostalom, imamo internet) može ograničiti greške u procjeni koje su investitori pravili krajem devedesetih. Danas je ključ procijeniti utjecaj generativnog AI-ja na poslovne modele mnogih preduzeća. Ulazak AI-ja u mainstream podstiče kupovinu tehnoloških akcija.
Tada je Ciscov model rasta zavisio od malih privatnih firmi i naslanjanja na akvizicije kojih je samo tokom 1999. i 2000. godine bilo na desetine. Za razliku od tog vremena, Nvidia se oslanja na organski rast povezan s potražnjom svojih najvećih kupaca, među kojima su svjetski tehnološki giganti poput Alphabeta (Google) i Microsofta.
Veličina tržišta - onda, a i danas - na kojem posluju obje kompanije također je jako različita: dok je kod Cisca to bilo tržište malih marži i velike važnosti ekonomije obima, kod Nvidije je to tržište visokih marži.
Ključna razlika je u ostvarenom rastu prihoda. Cisco je od 1998. do 2001. imao CAGR rast prihoda od 25 posto. Kod Nvidije CAGR rast prihoda od 2023. do TTM (engl. trailing twelve months - posljednjih 12 mjeseci) iznosi 57 posto.
Nvidia osnažuje svoju profitabilnost iz godine u godinu. Tako je od profitne marže od 49 posto iz fiskalne 2023. godine, već sljedeće, 2024. godine, ostvarila maržu od 55 posto. Plan za 2025. jeste da ostvare dobit od 110 milijardi, uz maržu od 53 posto. Kod Cisca, ostvarena marža od oko 20 posto ostaje konstanta, iako je prošlo više od 20 godina.
Drugim riječima, kod Nvidije se vidi da je riječ o stabilnom poslovanju, gdje rast prihoda ne prati samo rast profita u apsolutnom iznosu nego i snažan rast profitnih marži.
Tržišni pokazatelji kod Nvidije se popravljaju iz godine u godinu, dok je kod Cisca bilo obrnuto. U oba slučaja, multiplikatori su poprilično iznad tržišnih prosjeka, ali i tu je velika razlika između dvije firme. Nvidia danas ima P/E (engl. price-to-earnings ratio - odnos cijene i zarade po akciji) multiplikator na 49, dok je P/E indeksa S&P 500 25 (razlika dupla), ali kod Cisca te 2000. godine je razlika bila petostruka, jer je tada P/E indeksa S&P 500 bio 23.
Pojava konkurenata je srušila dominaciju Cisca u vrlo kratkom vremenu, uzevši im veliki tržišni udio. Konkurenti Nvidije, Advanced Micro Devices ili Qualcomm, čine se daleko od zauzimanja značajnijeg udjela na Nvidijinom tržištu. Najveći uvijek, s vremenom, počnu gubiti svoj udio na tržištu uključivanjem ostalih igrača, ali Nvidijina prednost je tu uslijed razvoja najefikasnijih grafičkih čipova za sektore videoigara i nauke, u niši u kojoj je dominirala godinama, a ne nekoliko mjeseci.
Bloomberg
Prema navedenom, zaključujemo da euforija oko dionice Nvidije i AI-ja nije baš sasvim uporediva s dotcom balonom, niti sa Ciscom. Ulagači ponovo podržavaju tehnološki napredak ulaganjem u sektor koji bi trebalo da unaprijedi i druge sektore, od proizvodnje do usluga. Trenutno su spremni platiti više za kompanije koje rade na AI tehnologiji: to je vidljivo na Nasdaqu, gdje je sve češće prisutan dvocifreni rast i rast kapitalizacije na spomen AI/ML komponenti.
Kao i što je sam predsjednik uprave Nvidije Jensens Huang lani poručio akcionarima: "Kao i kod dotcoma, kao najveća prijetnja Nvidiji mogla bi se pokazati ne konkurencija, već recesija, što bi smanjilo obim narudžbi AI čipova i ohladilo euforiju tržišta." Historijski gledajući, ako se pad i dogodi, ne očekuje se zaustavljanje trenda AI-ja, već bi jedino mogao izostati eksplozivan rast kojem danas svjedočimo.
