Engleska zabranjuje društvene mreže mladima, trebamo li slijediti njen primjer

Dok pojedine zemlje uvode zabrane korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, rasprava o granici između zaštite djece i njihovog prava na digitalnu povezanost sve više se širi i u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci upozoravaju da digitalni prostor nosi ozbiljne rizike za mentalno zdravlje mladih, ali i da potpuna zabrana bez obrazovanja i alternativnih prostora za socijalizaciju može imati neočekivane posljedice.

Društvene mreže posljednjih godina postale su jedno od glavnih mjesta odrastanja nove generacije. Tamo se ne odvija samo zabava, već i komunikacija s vršnjacima, stvaranje identiteta i osjećaja pripadnosti.

Upravo zbog toga odluke pojedinih država da ograniče ili potpuno zabrane pristup tim platformama mlađima od 16 godina izazvale su jednu od najvećih rasprava o ulozi tehnologije u životima djece.

Psiholog Mustafa Bešić u razgovoru za Bloomberg Adriju kaže da bi potpuna zabrana imala i pozitivne i negativne efekte.

"Ono što znamo jeste da prekomjerno korištenje društvenih mreža, posebno u razvojno osjetljivim godinama, nosi stvarne rizike kao što su porast anksioznosti i depresije, problemi sa slikom o sebi, poremećaji sna, poremećaji ishrane, itd", navodi Bešić.

Ipak, upozorava da adolescencija nije samo period zaštite od rizika, već i vrijeme kada mladi grade identitet i odnose s vršnjacima.

" Ako im oduzmemo jedan od glavnih prostora gdje se to danas događa, a ne ponudimo ništa kao zamjenu, možemo nenamjerno napraviti i više štete nego koristi", kaže on.

Depositphotos

Australija je krajem 2025. godine postala prva zemlja koja je uvela potpunu zabranu korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Zakon obuhvata velike platforme poput Instagrama, TikToka, YouTubea, Facebooka, Snapchata i drugih, a odgovornost za provođenje pravila prebačena je na tehnološke kompanije.

Nakon Australije, slične mjere počele su razmatrati ili uvoditi i druge zemlje. Francuska je krenula prema ograničenju pristupa mlađima od 15 godina, dok Velika Britanija najavljuje strožija pravila za mlađe od 16 godina. Britanski premijer Keir Starmer sastao se sa čelnicima Mete, Googlea, TikToka i X-a, dok njegova vlada pojačava nadzor i najavljuje mjere za ograničavanje njihovog utjecaja na djecu.

O mogućim ograničenjima raspravlja se i na nivou Evropske unije, gdje raste pritisak da se pronađe zajednički model zaštite djece na internetu.

Panel stručnjaka EU-a, koji je zatražila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, preporučio je zabranu pristupa digitalnim platformama za djecu mlađu od 13 godina bez roditeljskog nadzora. Stručnjaci preporučuju da djeca mlađa od dvije godine uopće ne koriste društvene mreže, dok nekoliko članica EU-a, među njima Španija, Grčka, Njemačka i Austrija, razmatraju zakonska ograničenja pristupa maloljetnicima.

Uvođenje dobnih ograničenja na platformama poput TikToka, Instagrama i Snapchata vjerovatno će zahtijevati zajednički pristup na nivou EU-a, jer nacionalna pravila moraju biti usklađena s evropskim zakonodavstvom.

Brent Lewin/Bloomberg

U Bosni i Hercegovini tema je također izazvala pažnju. Ipak, pitanje ostaje koliko bi takva mjera bila provodiva kod nas i kakve bi posljedice imala u društvu u kojem su digitalne platforme već duboko ukorijenjene u svakodnevnu komunikaciju mladih.

Potpuna zabrana mač s dvije oštrice

Prema Bešićevim riječima, najveći izazov kod zabrane nije samo pitanje vremena provedenog pred ekranom, nego činjenica da su društvene mreže postale centralno mjesto društvenog života mladih.

"Društvene mreže za današnje tinejdžere nisu ono što su za nas bili kafići ili parkovi, one su cjelokupna infrastruktura socijalnog života. Tu se dogovara, dijele iskustva, zabavlja, gradi osjećaj pripadnosti.", objašnjava Bešić.

Depositphotos

Dodaje da bi dijete koje nema pristup tim platformama moglo osjećati isključenost na način koji odrasli često ne razumiju.

"Osjećaj da nisi dio grupe, u godinama kada je to možda i najvažnija stvar na svijetu, može biti izvor stvarne psihološke patnje. Paradoksalno, mjera koja je zamišljena kao zaštita mogla bi za određenu skupinu mladih imati suprotan učinak. ", kaže Bešić.

Digitalne vještine ne nastaju skrolanjem

Jedan od argumenata protiv zabrana jeste bojazan da bi mladi mogli izgubiti korak s digitalnim svijetom. Međutim, Bešić smatra da je taj strah često pretjeran. Sati provedeni na TikToku ili Instagramu ne grade digitalne kompetencije u onom smislu koji je relevantan za tržište rada.

Prema njegovom mišljenju, ključne vještine poput kritičkog mišljenja, razumijevanja tehnologije, kreiranja sadržaja i sigurnog korištenja interneta ne dolaze iz pasivnog korištenja društvenih mreža, već iz obrazovanja.

Zabrana sama po sebi ne bi stvorila generaciju koja zaostaje digitalno, ali pod uslovom da se istovremeno ozbiljno ulaže u kvalitetno digitalno obrazovanje unutar škola, navodi.

Upravo edukaciju vidi kao ključni dio rješenja. Djeca, smatra, danas uglavnom uče tehničke osnove korištenja računara, ali mnogo manje razumiju kako funkcioniraju algoritmi, kako prepoznati dezinformacije, šta znači digitalni trag ili kako se koriste njihovi podaci.

"Digitalna edukacija i opismenjavanje je ono što nam ozbiljno nedostaje i što bi trebalo biti sastavni dio nastavnog plana i programa, a ne povremeno predavanje ili jednokratna radionica u školi", kaže.

Ali sama edukacija, bez ikakvih okvira i granica, vjerovatno nije dovoljna.

"Slično kao što edukacija o saobraćaju ne znači da djeci možemo dati ključeve automobila. Dakle, da, edukacija, apsolutno. Ali ne kao izgovor da se ne postave nikakve granice", zaključuje.

Problem nije samo vrijeme na ekranu

Rasprava o zabranama društvenih mreža posljednjih mjeseci pomjerila se s pitanja treba li zaštititi djecu na pitanje kako to uraditi.

Kritičari upozoravaju da potpune zabrane mogu biti teško provedive i da postoji rizik da djeca pronađu druge načine pristupa internetu. Iskustvo Australije već pokazuje izazove provođenja takvih pravila.

Istraživanja nakon uvođenja zabrane ukazuju na to da veliki broj mladih i dalje dolazi do društvenih mreža, dok sistemi provjere dobi predstavljaju jedan od najvećih problema.

Kako zemlje širom svijeta traže odgovor na pitanje gdje povući granicu između slobode i zaštite, BiH se suočava s istim izazovom, kako zaštititi mlade u digitalnom prostoru, a istovremeno ih ne isključiti iz svijeta u kojem već odrastaju.