Kada govorimo o generaciji Z (svim mladima rođenim od 1996. do 2010. godine) mislimo na onu generaciju koja sukcesivno preuzima svjetska tržišta. Jednostavno rečeno, to su budući investitori, nasljednici bogatstva, radnici i poslodavci. O njima, u poslovnom svijetu, često se misli da su lijenji i da skloni čestoj promjeni posla. Da li je to istina i, ukoliko jeste, kako da uklopite mladu osobu na posao?
Generacija Z već sada čini četvrtinu svjetske populacije. Poznati su kao društveno osvješćeni, uvijek povezani internetom i digitalno pismeni, objašnjava Bloomberg uz napomenu da će u budućnosti i te kako imati uticaja na kompanije od milenijalaca, generacije koja im prethodi.
Zato ne čudi koliku je pažnju privukao nedavni skup mladih investitora na Menhetnu kako bi govorili o alternativnom putu poslovnog života – da sumiramo, ne žele standardno radno vrijeme 'od devet do pet', već traže nove strategije usmjerene na dividende.
Jedan od njih bio je Eli Breece, bivši analitičar nekretnina od 26 godina koji je svoju ušteđevinu uložio na dividende iz kojih je povukao 40.000 dolara da bi platio svoju kuću u Tennesseeju, piše Bloomberg. Ne obazirući se na svoje penziono osiguranje, on promoviše svoju strategiju ispred 217.000 pratilaca svog YouTube kanala "Dividendology". "Moj deda je cijeli život radio u fabrici. Ne želim taj kapital zaključati dok ne napunim 65 godina."
On je samo jedan od primjera, ali jasno je da, kako gen Z svake godine pristiže na tržište rada, u jednom momentu mora doći do određenih promjena.
"Prije svega, mi smo generacija koja posebno vrednuje jasnoću, razvoj i smisao. Ako nam (prvi) radni angažman bude niz uloga bez jasnih granica, sa neusaglašenim očekivanjima i malo priznanja – nećemo se zadržati", ističe Tamara Todorović, osnivač grupe Talkit koja se bavi kreiranjem inovativnih komunikacionih strategija za brendove i timove u objavi na Linkedinu.
Kako navodi, poslodavci bi trebalo da obrate pažnju na nekoliko faktora koji bi im pomogli da zaposle mladog dženzijevca.
"Uključite nas u tim već sad i dajte nam prostor da govorimo na sastancima, a ne da samo slušamo; i da budemo dio kreiranja tog tima, da nas novi kandidati upoznaju. Obezbijedite strukturu, mentorstvo i usmjerenje, ali i postavite jasna očekivanja i realne granice posla, dobro razmislite o dizajnu radnog mjesta".
Zašto je to važno? Zato što, kaže ona, u suprotnom dolazi do burnouta već u ranim dvadesetim. "Vjerujte mi na riječ, nije prijatno uopšte. Gen Z uče jedni od drugih i to je nešto što poslodavci često potcjenjuju, a zapravo pravi veliku razliku".
Gen Z u Srbiji čini petinu nezaposlenih
Osim toga, možda bi trebalo da obratite pažnju i na to koliko je zabrinjavajući podatak o izgledima za zapošljavanje mladih ljudi. Prema rezultatima Alternativnog izveštaja Krovne organizacije mladih (KOMS) iz 2025. godine, mladi čine čak 18,10 odsto od ukupnog broja nezaposlenih u Srbiji.
"Skoro petinu ukupno nezaposlenih u Republici Srbiji čine mladi uzrasta od 15 do 30 godina. U odnosu na prošlu godinu, nezaposlenost mladih opala je za 7.769 mladih nezaposlenih osoba, odnosno za 10,75 odsto. Od 2014. godine, nezaposlenost mladih opala je za više od 131.000 mladih."
Podaci, dodaje se u izvještaju, pokazuju da je više mladih žena nezaposleno od muškaraca (34.773 mlade žene i 29.727 mladih muškaraca), kao i da je mnogo veći broj nezaposlenih mladih žena od muškaraca u uzrastu od 25 do 29 godina (za trećinu više, 17.043 nezaposlene mlade žene u odnosu na 12.131 nezaposlenog mladog muškarca).
Inače, zanimljivo je kako na pitanje KOMS-a koliko im je vremena bilo potrebno da se zaposle ukoliko rade u struci, većini mladih (73 odsto) bilo je potrebno manje od godinu dana (u odnosu na 58 odsto 2024. godine), dok je za 11 odsto mladih bilo potrebno preko tri godine da nađu posao u struci (u odnosu na petinu mladih 2024. godine).
Još neke preporuke
U poslovnom svijetu, gen Z preispituje sve - od radnog vremena do pravila oblačenja. Finansijska nadoknada, fleksibilnost i ravnoteža između posla i privatnog života su im ključni, navodi se u istraživanju koji je u 2024. sproveo sajt Startuj Infostud.
"Velika većina (94 odsto) vjeruje da država i sistem treba da pruže veću podršku i bolje uslove za njihove karijere. Zanimljivo je da nivo stresa raste s godinama dok optimizam opada; mladi od 15 do 19 godina su manje pod stresom i optimističniji nego oni između 24 i 28 godina. Oblasti u kojima mladi žele da rade su IT, marketing, ekonomija i menadžment, a većina želi da radi u srednjim ili velikim kompanijama."
Mladi iz Beograda i Vojvodine više su zainteresovani za rad u privatnom sektoru i međunarodnim kompanijama, dok su oni iz Južne i Istočne Srbije, Šumadije i Zapadne Srbije više fokusirani na državne institucije i tradicionalne oblasti poput javne administracije, prosvete i poljoprivrede, sa manjim interesovanjem za startapove i preduzetništvo, navedeno je.
.webp){kind=icon}
