Sarajevo je odnedavno postalo bogatije za još jedan muzej. Muzej "Sarajevo 80-ih" najnovija je i četvrta tematska postavka u okviru Ustanove Bosanski muzeji sjećanja i predstavlja jedinstvenu vremensku kapsulu koja vraća posjetioce u jedno zaboravljeno, a dragocjeno poglavlje urbane historije.
Ovaj muzej nije samo zbirka predmeta iz prošlosti, nego prostor kolektivnog pamćenja, živo svjedočanstvo jednog vremena koje je oblikovalo duh Sarajeva i svakodnevicu njegovih građana. Za mnoge posjetioce, to je susret s vlastitim djetinjstvom, za mlađe – prvi put razumijevanje brojnih porodičnih anegdota o "onom vremenu kad je bilo bolje".
Merisa Topalović, direktorica Ustanove Bosanski muzeji sjećanja, za Bloomberg Adriju je kazala da je muzej nastao kao prirodan nastavak rada muzeja koji tematiziraju bolne segmente bh. historije – poput genocida i opsade Sarajeva te da je upravo ovaj novi proizašao iz čestih pitanja posjetilaca: "Kako je izgledalo Sarajevo prije svega toga?".
Muzej Sarajevo 80-ih
"Iz potrebe da se ispriča i ona drugačija priča, ona o duhu, muzici, sportu, kinematografiji, modi, dizajnu i svakodnevici osamdesetih godina, rođena je ideja o muzeju koji se ne bavi idealizacijom prošlosti, nego njenim razumijevanjem i očuvanjem vrijednosti koje su oblikovale jednu epohu", kazala je Topalović.
Muzej kao ambijentalni prikaz svakodnevice
U muzeju se ne stoji pred eksponatima kao što biste to inače radili - u njemu se sjedi na trosjedu iz 1983., uključuje stari televizor, koristi mlin za kafu, lista stripove i enciklopedije, sluša gramofonske ploče i osjeti miris deterdženta koji podsjeća na kuhinju iz djetinjstva.
"Želimo sačuvati vrijednosti tog vremena, prenijeti ih novim generacijama i podsjetiti se da je Sarajevo nekad bilo centar ideja, talenata i otvorenosti – što može i treba biti ponovo. Ovaj muzej ne teži idealizaciji prošlosti, već njenom razumijevanju", rekla je Topalović.
Postavka je osmišljena kao ambijentalni prikaz svakodnevice, s posebnim segmentima poput dnevnog boravka i kuhinje, precizno rekonstruiranim u autentičnom duhu tog doba.
Muzej Sarajevo 80-ih
Topalović kaže da poseban pečat daju rukotvorine, stari katalozi, keramička zdjelica Kinderlade s kravicom, enciklopedije poput "1.000 zašto, 1.000 zato", kultni motocikl TOMOS, pa čak i sobni bicikl koji se može koristiti.
Doživljaj prošlog vremena
Ono što ovaj muzej izdvaja jeste njegova interaktivnost – eksponati nisu iza stakla.
"Posjetioci mogu dodirivati, koristiti i doživjeti predmete. Mogu čitati pisma iz vojske, raditi na pisaćoj mašini, listati stare školske sveske, slušati radijsku dramu Josipa Pejakovića na vinilu, a djeca mogu prvi put doživjeti kako izgleda biti 'zamjena za daljinski upravljač'", kazala je.
Emocionalni kontakt sa sadržajem u ovom muzeju nije slučajan, riječ je o modelu participativnog muzeja koji, kroz taktilnu i zvučnu povezanost, stvara lični odnos s izloženim sadržajem.
Muzej Sarajevo 80-ih
Eksponati su pažljivo prikupljani tokom mjeseci rada na terenu, od Zenice i Sarajeva, preko Nevesinja i Mostara, sve do Zagreba i Osijeka, rekla nam je Topalović. Naglašava da ih većina potječe iz privatnih donacija, a svaki predmet prolazi proces dokumentacije, kontekstualizacije i pažljivog uvođenja u narativ.
"Neki eksponati su rezultat višemjesečnog traganja, a mnogi su popraćeni pričama koje ih čine nečim što je više od fizičkog objekta, oni su mostovi prema uspomenama i fragmentima zajedničke prošlosti", rekla je.
Eksponati sakupljani u regiji
Dio postavke posvećen je i radnom životu u tadašnjoj Jugoslaviji, s artefaktima koji svjedoče o vrijednostima zajedničkog rada, profesionalnom ponosu i društvenim simbolima epohe, među kojima se izdvaja i Štafeta mladosti, nezaobilazan element političke i kulturne simbolike tog vremena.
Muzej Sarajevo 80-ih
U regiji postoje slične izložbe koje se tematski oslanjaju na dizajn i nostalgične motive iz doba Jugoslavije, ali Muzej "Sarajevo 80-ih" ide korak dalje, nudi trajnu, cjelovitu postavku obogaćenu snažnim narativom i dubokim senzornim iskustvom. Kombinacijom dokumentarnog, emotivnog i edukativnog pristupa, ovaj muzej postaje mjesto gdje se prošlost ne samo pamti, nego i reinterpretira.
Topalović kaže da planovi daljnjeg razvoja muzeja uključuju nove tematske izložbe poput one o iskustvima članova UN misija, humanitaraca, novinara i diplomata koji su tokom rata boravili u BiH, ali i javna predavanja, školske programe, objavu kataloga i digitalizaciju dijela sadržaja.
Ovaj muzej želi postati platforma za dijalog, analizu i novo razumijevanje svakodnevne kulture.
Poseban naglasak stavlja se na uključivanje građana u proces očuvanja sjećanja. Topalović je kazala da je otvoren poziv svima koji posjeduju predmete, fotografije, pisma ili priče iz osamdesetih da ih podijele s muzejom.
"Svaki mlin za kafu, svaka igračka, svaka slika iz školskog dvorišta može postati vrijedan dio kolektivnog arhiva", rekla je Topalović te dodala da muzej "Sarajevo 80-ih" raste zahvaljujući ljudima koji vjeruju da prošlost nije nešto što treba zatvoriti u vitrinu, već nešto što treba oživjeti, podijeliti i prenijeti dalje – generacijama koje dolaze.
.webp){kind=icon}
