Diskretan ulaz bez natpisa, recepcija koja više liči na dnevni boravak nego na poslovni prostor i atmosfera u kojoj se podjednako razgovara o poslu koliko i o planovima za odmor, tako otprilike izgledaju moderni privatni klubovi širom svijeta. Nekada simbol stare aristokratije i zatvorenih društvenih krugova, ova mjesta danas doživljavaju novu popularnost, ali u bitno drugačijem obliku nego ranije.
Od aristokratskih salona do kreativnih zajednica
Kako navodi međunarodna konsultantska kompanija Knight Frank, u posljednje četiri godine u svjetskim metropolama otvoreno je više privatnih klubova nego tokom prethodne tri decenije što jasno pokazuje razmjere novog talasa interesovanja za ovakve društvene prostore. Privatni klubovi oduvijek su imali značajnu ulogu u društvenom i poslovnom životu velikih gradova, naročito u SAD i Velikoj Britaniji, gdje su još u 19. vijeku predstavljali mjesta susreta poslovnih i društvenih elita.
Enterijer poznatog Arts Club u Londonu | Arts Club
Članstvo je tada bilo uslovljeno reputacijom, porodičnim vezama ili profesionalnim dostignućima, a ulazak u njih značio je pristup mreži kontakata koja je često bila presudna za poslovni uspjeh. Vremenom su, međutim, mnogi izgubili dio svoje privlačnosti. Kako su njihove članove činile sve starije generacije, interesovanje je opadalo, pa su pojedina mjesta zatvarana zbog pada broja članova.
Važan trenutak u promjeni percepcije dogodio se početkom 21. vijeka, kada je poznati londonski klub 'Soho House' otvorio svoju lokaciju u njujorškoj četvrti Meatpacking district i ponudio potpuno drugačiji model članstva. Umjesto rigidnih pravila, novi koncept stavio je akcenat na zajednicu i iskustvo čime je otvoren put globalnom širenju.
Soho fashion districu u New Yorku| Depositphotos
Ipak, prema pisanju Bloomberga, pandemija je bila ta koja je promijenivši dinamiku urbanog života snažno uticala na razvoj ovakvih vidova okupljanja. Nakon godina izolacije, intenzivne digitalizacije i rada na daljinu, potreba za zajednicama i direktnim kontaktima postala je izraženija nego ranije. Tako se pojavio talas membership klubova koji su nudili ambijent u kojem se gradio osjećaj pripadnosti ali i sigurnosti, dva faktora koja su posebno dobila na značaju i koja se često navode kao ključni razlozi za rast njihove popularnosti. Sve vidljivija prisutnost ovakvih prostora se povezuje i sa preopterećenošću javnih mjesta u velikim gradovima. Restorani, kafići i coworking prostori sve su bučniji i prenatrpaniji, pa je članstvo u privatnim klubovima postao način da se obezbijedi mirnije okruženje koje omogućava fokus, diskreciju i kvalitetnije društvene interakcije.
Sportski klubovi i kuresvi dugo su važili za ključna mjesta za povezivanje | Depositphotos
Zone između posla i doma
Kako su privatni klubovi postajali sve dostupniji u različitim cjenovnim kategorijama, mijenjala se i njihova društvena uloga. Iako pojedini i dalje imaju liste čekanja i stroge kriterijume, mnogi su počeli da nude fleksibilnije modele učlanjenja pokušavajući da privuku mlađu i profesionalno raznoliku publiku. Članstvo se tako sve češće zasniva na interesovanjima, profesiji i finansijskoj spremnosti, a ne na porijeklu ili društvenom pedigreu. Ipak, princip selekcije ostaje ključni dio njihovog identiteta, a osjećaj pripadnosti određenom krugu je ono što ih čini posebno privlačnim.
Istovremeno, redefinisala se i funkcija ovih ambijenata. Oni više nisu samo mjesta za večere i druženja, već multifunkcionalni prostori za rad, odmor i društveni život, pa sve više liče na takozvani ''treći prostor'' između posla i doma. Kako se koncept sve više razvija, tako i klubovi postaju sve specijalizovaniji: od onih sa fokusom na zdravlje i dugovječnost, preko ženskih profesionalnih mreža, umjetničkih i edukativnih zajednica, pa do poslovnih klubova namijenjenih umrežavanju i razmjeni znanja.
Promjene se vide i u dizajnu prostora pomjeranjem fokusa sa rustičnog, vidljivog prestiža ka modernim, pročišćenim linijama. Savremeni klubovi sve češće liče na udobne i funkcionalne dnevne sobe uz pažljivo osmišljenu atmosferu i kvalitetnu uslugu.
VIP salon u klubu | Depositphotos
Prema već pomenutom izvještaju Knight Frank-a, sve veća rasprostranjenost zatvorenih klubova snažno utiče i na tržište nekretnina kao i na sektor ugostiteljstva i hotelijerstva koji preuzimaju logiku članstva i zajednice. Naime, ugostitelji sve češće pokušavaju da "razmišljaju kao klubovi", nudeći gostima personalizovana iskustva, programe i sadržaje koji podstiču lojalnost i duže zadržavanje gostiju. Prisustvo prestižnog kluba može značajno i da poveća atraktivnost i vrijednost čitavih kvartova, pa se blizina takvih prostora rado koristi kao prodajni argument pri oglašavanju nekretnina. Istraživanje koje se navodi u izvještaju pokazuje da je potražnja za nekretninama u radijusu od 15 minuta vožnje od pojedinih klubova bila dvostruko veća u odnosu na okolna područja, a kuće u neposrednoj blizini prodavale su se brže nego uporedive nekretnine dalje od njih.
'Neka ovo piće ide na moj račun' | Francesca Volpi/Bloomberg
Gdje je region u svemu tome
Procjena je da će na globalnom nivou privatni klubovi i dalje jačati kao format, no, njihova nova popularnost otvara neka pitanja. Dok ih jedni vide kao odgovor na potrebu za kvalitetnijim, kontrolisanim i fokusiranim okruženjem za rad i druženje, kritičari im zamjeraju suptilan povratak selektivnosti i društvenog razdvajanja, čak i kada oni nisu formalno definisani porijeklom ili statusom. U regionu, za sada, dominiraju klasični poslovni i sportski klubovi koji i dalje funkcionišu po tradicionalnijim modelima članstva, ali se primjećuje prostor za promjenu, posebno kroz hibridne koncepte koji kombinuju poslovno umrežavanje, lifestyle sadržaje i zajednice po uzoru na globalne. Kako se regionalni gradovi sve više povezuju sa međunarodnim poslovnim tokovima, nije isključeno da će se i ovdje postepeno razvijati moderniji modeli privatnih klubova, prilagođeni novim navikama i potrebama mlađih profesionalaca.
.webp){kind=icon}
