Šta budućnost sprema za ručak? Funkcionalnu hranu i meni za astronaute

Pandemija kovida 19 potpuno je promijenila način na koji razmišljamo o našem meniju. Agencija za istraživanje tržišta Mintel je u junu ove godine istakla da postoji značajan porast u preferencijama potrošača za zdravijom, svježijom hranom sa većom nutritivnom vrijednošću, što potvrđuju i brojevi. Takođe, traže se optimalnije, zdravije, ali i opcije sa dužim rokom trajanja.

Otuda sve veće interesovanje za funkcionalnu hranu, koja po definiciji osim osnovne nutritivne vrijednosti ima i potvrđene zdravstvene prednosti. Svjetsko tržište funkcionalne hrane procijenjeno je na 189,5 milijardi dolara u 2021. godini, a očekuje se da dostigne 285,3 milijarde dolara do 2030. godine uz godišnju stopu rasta od 4,52 odsto.

Rastuću tendenciju u ishrani već prepoznaju i lokalni proizvođači u Adria regionu. Jedan od njih je Blagoje Najdovski, master poljoprivrednih nauka iz Sjeverne Makedonije, koji smatra da je budućnost gastronomije upravo u ovoj hrani. Ovaj iskusni pčelar posvećeno radi na razvoju inovativnih funkcionalnih prehrambenih proizvoda koji, kako kaže, pomažu ljudima da žive zdravije i duže.

Naglašava da je posebno važno podići svijest kod potrošača o prednostima konzumiranja domaće, zdrave i prije svega lokalno proizvedene hrane. "Nije isto konzumirati kineski med koji se nalazi na policama marketa, a koji se u osnovi prodaje kao bezbijedna hrana", kaže on.

Tražeći način da pomogne pčelama koje sve više stradaju uslijed uticaja klimatskih promjena, Najdovski se odlučuje da razvije jedinstveni proteinski proizvod za ishranu ljudi, koji je kombinacija leblebija i larvi trutova. Za ovaj proizvod na bazi insekata prošle godine je dobio nagradu na takmičenju "Zelene ideje", koje podržava razvoj malih, lokalnih i održivih poslovnih ideja na Zapadnom Balkanu.

Privatna arhiva/Blagoje Najdovski

 

Za proizvodnju koristi tehnologiju liofilizacije, kojom se priprema i hrana za astronaute. Ovaj njegov recept pokazuje se kao uspješan pokušaj, koji ga ohrabruje da nastavi da proizvodi visokokvalitetnu hranu za ljude.

"Moj novi proizvod je kombinacija liofilizirane nara, divlje šipurke i cvekle koja se u prahu dodaje medu i dobija se prirodni 'imuno-boost' sa velikim zdravstvenim prednostima", objašnjava Najdovski.

 

Liofilizirana hrana je zapravo dehidrirana hrana koja zadržava sva hranljiva svojstva, isti ukus i aromu. Ovaj proces, odavno poznat i primenljiv u svijetu, stvara izuzetno zdravu hranu, ali je prilično skup i zahtijeva dosta energije u proizvodnji. Zato je Najdovski odlučio da razvije sopstveni liofilizator, koji je kasnije predstavio u Evropskom institutu za inovacije i tehnologiju u Varšavi i stigao do finalne faze takmičenja.

"Kreirao sam mašinu koja suši proizvode na minus 40 stepeni u vakumu, gdje kao finalni proizvod možete dobiti med u prahu i čitavu paletu voća, povrća i šumskih proizvoda u prahu, kao što su šipurak, borovnica, nar i cvekla, koji imaju dokazane zdravstvene koristi. Zbog visokog sadržaja vode, do sada nisu mogli da se miješaju sa medom, koji ne smije da sadrži više od 20 odsto vode zbog fermentacije i kvarenja", objašnjava sagovornik Bloomberg Adrije.

Iako je riječ o skupom procesu, Najdovski smatra da će liofilizirana hrana u budućnosti imati sve širu primjenu jer ima dug rok trajanja i ne zahtijeva čuvanje u frižideru, a istovremeno zadržava ukus i većinu hranljivih materija.

Privatna arhiva/Blagoje Najdovski

 

Za funkcionalnu hranu Najdovskog sve veće interesovanje postoji i u Srbiji, naročito nakon što su u maju ove godine dva njegova inovativna recepta (puter sa lješnicima od meda i med sa šipurkom i cveklom u prahu) osvojila zlatne medalje na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu.

"Ono što čini ove delikatese jedinstvenim i posebnim jeste med od drake (čalije) od kog su napravljeni", kaže Najdovski, koji za kraj otkriva i da je s njim već kontaktirala jedna britanska kompanija, sa kojom je u fazi pregovora za svoje proizvode.