Bez oprašivanja nema ni sjemena ni ploda. Iako, kada se pomene oprašivanje, ljudi automatski pomisle na medonosnu pčelu, ona nije jedini oprašivač gajenih biljaka. Mason pčele, često zanemareni oprašivači u biljnom svijetu, postaju sve važniji faktor u očuvanju ekosistema i povećanju prinosa voća. Ipak, mason pčele su javnosti još uvijek nepoznanica.
Nela Jović, biolog i preduzentnica, sa svojim ocem profesorom doktorom Ljubodragom Mihajlovićem, jednim od pionira proučavanja i gajenja mason pčela u Srbiji, osnovala je porodično gazdinstvo i posvetila se mason pčelama.
Mason pčele su domaća vrsta pčela koje su mnogo efikasnije od medonosnih u oprašivanju voća i drugog cvijeća koje cvijeta u proleće - jedna ženka mason pčele opraši cvjetova koliko i 120 medonosnih pčela. Mason pčele su aktivne na nižoj temperaturi kada voće cvijeta i kada medonosna pčela još ne leti, i nisu izbirljive u pogledu hrane. Miroljubive su, bezopasne i jednostavne za gajenje.
Mason pčele ne daju med, aktiviraju se na temperaturi iznad osam stepeni Celzijusa i ljeti (u zavisnosti od sezone) od februara/marta do kraja maja.
Mason pčele su solitarne (ne žive u kolonijama) i nakon polaganja jaja ne brinu o svom potomstvu. One grade gnjezda za svoje potomke u šupljinama koje nalaze u prirodi, "zidajući" pregrade od zemlje, po čemu su dobile ime (masoni = zidari).
Nela Jović/Prijatelji Mason Pčela
"Mason pčele su naše (autohtone) vrste, i naročito su dobri oprašivači cvjetova voćaka koje cvjetaju u proljeće. One su višestruko efikasniji oprašivači od medonosne pčele i mogu povećati prinose voća i do pet puta", navodi se na veb-sajtu Mason pčele, koji vodi porodično gazdinstvo Prijatelji Mason Pčela.
Prednosti mason pčela
Najznačajniji oprašivač gajenih biljaka je medonosna pčela. Medonosna pčela živi u košnicama sa velikim brojem radilica, i smatralo se da ovom masovnošću obezbjeđuju više oprašivanja od bumbara i drugih solitarnih pčela. Međutim, njihova uloga u oprašivanju izgleda da je mnogo manja nego što se pretpostavljalo. Analiza broja košnica medonosnih pčela pokazuje da je trenutna populacija u Velikoj Britaniji sposobna da zadovolji samo 34 odsto potreba za uslugama oprašivanja čak i pod povoljnim uslovima, navode Prijatelji Mason Pčela.
Neke od prednosti mason pčela su:
- Efikasnost: jedna ženka mason pčele opraši cvjetova koliko i 120 medonosnih pčela, a cvijet koga posjeti mason pčela biće oprašen u 98 odsto slučajeva, dok je kod medonosne pčele ta vjerovatnoća 15 odsto.
- Vremenska usklađenost: mason pčele su aktivne i na niskim temperaturama kad voće počne da cvjeta i ne smeta im blaga kiša.
- Jednostavna upotreba: mjesta za gnježđenje se lako i brzo postavljaju, a mason pčele ne zahtijevaju nikakvu negu.
- Prilagođenost: manje su osjetljive na pesticide, mogu se koristiti zajedno sa medonosnom pčelom i bumbarom ili u otvorenim i zatvorenim nasadima (pokrivenim mrežom ili folijom), bilo u intenzivnoj ili organskoj proizvodnji.
- Bezbjednost: nisu agresivne, ne ubadaju i otrov im nije opasan. Ubošće samo ako je pritisnete, otrov ne može da izazove anafilaktički šok.
Nela Jović
Voćke koje najbolje oprašuju
Naročito dobar potencijal za oprašivanje mason pčele imaju kod:
- Jabučastog voća – jabuka, kruška, dunja, mušmula, oskoruša, glog
- Koštičavog voća – breskva, kajsija, šljiva, trešnja, višnja, marela
- Jezgrastog voća – badem
- Jagodastog voća – malina, kupina, jagoda
- Bobičastog voća – aronija, borovnica, ribizla, ogrozd
"Mnogi, naročito manji proizvođači čak misle da je štetno da im voće prerodi jer ako previše cvjetova zametne, moraće da skidaju višak plodova. To se ponekad dešava i u prirodnim uslovima, kao i u voćnjacima sa mason pčelama. Ono čega možda nisu svjesni je da će dobro oprašeni cvjetovi jabuke na primjer imati krupnije i simetrično razvijene plodove. Znači ako koriste mason pčele, bez obzira što će proređivati rod, imaće bolju zaradu jer se plodovi klasiraju. Izvozno orijentisani proizvođači će vjerovatno prije uvidjeti ove prednosti korišćenja mason pčela", kaže za Bloomberg Adriju Nela Jović iz Prijatelja Mason Pčela.
Možete li sami da odgajate mason pčele?
Mason pčele su široko rasprostranjene u našoj zemlji i u regionu, ali im populacije nisu brojne.
"Vjerovatno ih možete prikupiti ako postavite odgovarajuće mjesto za njihovo gnježđenje. Zbog toga i nudimo 'košnice' od trske da bismo utvrdili da li u vašoj bašti ili voćnjaku ima mason pčela, i ako ih nema ili ih ima u veoma malom broju, da vam ponudimo naše pčele", navodi gazdinstvo.
Depositphotos
Ipak, neki izazovi koji mogu da nastanu ako ih gajite sami su dostupnost hrane, nepravilno korišćenje pesticida i prirodni neprijatelji.
Rast potražnje
Iako ne postoje precizni podaci o prodaji/potražnji ni na domaćem, ni na svjetskom tržištu, zna se da je potražnja u stalnom porastu, naročito u zapadnim zemljama sa dominantnom intenzivnom proizvodnjom, kaže Jović.
"Ono što vam mogu reći iz našeg iskustva je da dosta proizvođača voća, kako velikih, tako i malih kod nas koriste mason pčele paralelno sa drugim vrstama gajenih oprašivača, medonosnom pčelom i bumbarom. Korišćenje je češće u intenzivnim zasadima, a najviše za oprašivanje trešnje, višnje, jabuke, kruške i borovnice. Veći proizvođači uglavnom rentiraju mason pčele, dok ih manji sami gaje, a primjetila sam i da nedostaje znanja o gajenju pa ih ponekad ne čiste adekvatno, što vodi porastu prirodnih neprijatelja i smanjenju populacije pčela."
Iako su ove pčele i način gajenja već decenijama poznati, o njima se malo govori i zna. "Nažalost, poljoprivredni savjetodavci gotovo da i ne znaju za mason pčele, pa je potrebna njihova edukacija prije nego što možemo očekivati porast potražnje među voćarima".
Ipak, dodaje da ih je, u odnosu na prethodnu godinu, značajno veći broj voćara kontaktirao.
"Bilo je tu voćara koji su tek počinjali da ih koriste, kao i onih koji žele da povećaju svoje populacije mason pčela. Sektor voćarstva je imao velike izazove u smislu vremenskih i tržišnih uslova i vjerujem da proizvođačima nije lako da misle o razvoju kad se bore da opstanu. Ipak, ovo je značajan sektor naše privrede i izvoza i očekujem da će proizvođači uvidjeti koristi koje im mason pčele mogu donijeti u smislu sigurnog i kvalitetnog roda. To će naročito biti izraženo u intenzivnoj proizvodnji gdje prirodni, negajeni oprašivači nemaju uslova za život", dodaje.
Da bi poljoprivreda bila održiva i poljoprivredni proizvodi bezbjedni i kvalitetni, treba raditi na uvođenju agroekoloških mjera, u čemu, kako ocjenjuje Jović, Srbija prilično zaostaje. "Te mjere će pomoći održavanje bolje prirodne ravnoteže i ekosistemskih usluga poput oprašivanja u poljoprivrednoj proizvodnji. Neke od agroekoloških mjera koje se direktno tiču mason pčela su postavljanje staništa za njihovo gnježđenje, izvora vode, kao i ostavljanje ostrva sa biljkama koje ih mogu prehraniti van sezone cvjetanja monokulture koja traje 1-2 nedjelje i nakon toga nemaju čime da se hrane."
Depositphotos
Uloga kompanija i pojedinaca
Za odgovorne kompanije koje žele da očuvaju biodiverzitet u svojoj zajednici, Prijatelji Mason Pčela nude hotel za pčele, pčele i predavanje za ciljnu grupu po izboru, kao i podršku u gajenju tokom jedne sezone. Kompanije mogu da pčele i predavanja postave i organizuju u svojim dvorištima i za svoje zaposlene ili da doniraju obrazovnim ustanovama, a mnoge škole, vrtići i fakulteti su im već pisali da su zainteresovani, kaže Jović.
"Ovo se pokazalo kao veoma zanimljivo, prije svega kompanijama koje već imaju iskustva sa sličnim aktivnostima u okviru svojih mjera društvene i ekološke odgovornosti. Imamo među klijentima ambasade nordijskih zemalja, škole, banku, turističke objekte, a nedavno nam se obraila i jedna PR agencija koja bi da nudi naše usluge svojim klijentima. Takođe, nudimo i izrade hotela za pčele u obliku logotipa kompanije, uređenje bašte za oprašivače, kao i sponzorstvo mobilne izložbe o oprašivačima."
I pojedinci mogu da se uključe i gaje mason pčele.
"Ljubitelji prirode su ti koji će postaviti mason pčele u svoje bašte, terase i voćnjake, ali i biti naši ambasadori, prenoseći ljubav za ove korisne insekte svojim porodicama, kolegama, prijateljima", kaže Jović. "Ono što vidim kao posebnu prednost je rad sa starijom generacijom. Veliki broj deka i baka ima vikendice ili živi na selu, i druženje sa mason pčelama im donosi radost koju rado dijele sa svojom djecom i unucima. Pritom je bezopasno i veoma jednostavno. Ta veza sa prirodom i osjećaj da zajedno činimo nešto dobro za nju je nešto što svima nama treba sve više".
Nela Jović
Pad broja pčela - problem u budućnosti?
Oprašivači poput pčela, leptira, moljaca ili sljepih miševa, donose nemjerljivu ekonomsku i ekološku korist ljudima i prirodi, a pčele se ističu kao najdominantniji oprašivači. Samim tim, njihov nestanak bi mogao da donese brojne izazove. Kako ocjenjuje Jović, da bi se izbjegli izazovi, neophodni su znanje i istraživanje.
"Srbija još uvijek ima veliki diverzitet oparivača, na primjer preko 700 vrsta pčela. Ugroženost određenih vrsta oprašivača i specifični rizici za njihove populacije u Srbiji, nažalost, još uvijek nisu dovoljno istraženi. Nisu svi oprašivači jednako dobri za sve usjeve - mason pčele su najbolji oprašivači voća, ali su aktivne samo u proljeće i ne pogoduju kulturama koje kasnije cvjetaju. Jedini gajeni oprašivači kod nas su medonosna pčela, bumbar i mason pčele i o njihovoj biologiji se najviše i zna. S druge strane, broj usjeva globalno koji zahtijeva oprašivanje pčelama raste i biće nam potrebno mnogo više znanja da se sa ovim izazovom nosimo u budućnosti. Možda neki lokalni oprašivači predstavljaju globalno važan resurs i istraživanje mogućnosti njihovog korišćenja je veoma značajno."
Dodaje da su najveći rizici za oprašivače generalno poljoprivreda, urbanizacija, zagađenje, klimatska kriza i introdukovane vrste.
"Ono što već vidimo kao veliki rizik koji se ostvaruje je intenziviranje poljoprivrede i neodgovorna upotreba pesticida. Smanjenje prirodnih populacija oprašivača, uporedo sa željom za što boljim rodom, dovodi do potrebe da se u intenzivnim zasadima koriste sve veće populacije gajenih oprašivača. Prema skorašnjim navodima profesora voćarstva, Zorana Keserovića, voćari su nekada unosili jednu do četiri košnice po hektaru, a sada oko 20 košnica po hektaru, i plus po jednu košnicu bumbara."
Još jedan faktor su klimatski uslovi, pošto, prema riječima Jović, rani početak visokih temperatura i vegetacije praćen mrazom može biti kritičan za voćke i njihove oprašivače. "Oprašivači prerano izlaze i ne uspijevaju da nađu dovoljno hrane pa slabe (ostavljaju manje potomstva, osetljivije su na bolesti itd.). Mason pčele se iz sezone u sezonu bolje nose sa ovim izazovima od medonosne pčele, ali dugoročno ne možemo znati kakve posljedice to na njih i druge oprašivače može imati."
.webp){kind=icon}
