.webp){kind=icon}
Čaj, više od jednostavnog napitka, predstavlja ritual, umjetnost i duboko ukorijenjeni dio kultura širom svijeta. Njegova historija seže kroz stoljeća, a svaka šolja čaja nosi sa sobom mirise i okuse bogate tradicije. Osim što pruža osvježenje, čaj je postao simbol gostoprimstva i druženja.
Globalno interesovanje za različite vrste čajeva raste. Ljudi se sve više educiraju o zdravstvenim dobrobitima čaja, eksperimentišu s različitim vrstama i stvaraju vlastite čajne rituale. U svakom gutljaju čaja otvaraju se vrata različitih kultura i tradicija, čineći ispijanje čaja istinskim putovanjem kroz svijet okusa i mirisa.
Čajdžinica Džirlo, smještena u srcu Sarajeva, postala je svjetski poznata zbog svoje jedinstvene atmosfere i posebnog pristupa čaju. Ovaj dragulj, čiji je enterijer osmislio arhitekta Amir Vuk Zec, odiše toplinom, bojama i mirisima. Mali ćilimi ukrašavaju pod, kutije za čaj, šoljice i čajnici, te knjige, pronalaze svoje mjesto na policama, a muzika u pozadini dodaje sloj ugođaja, stvarajući prostor gdje se merak i ćeif stapaju u jedinstvenu harmoniju.
Vlasnik Husein Džirlo, inspiriran očevim amanetom (savjetom/preporukom), ostvario je njegov san otvaranjem ove čajdžinice 2012. godine. Priča o očevom željenom nasljedstvu vodi nas kroz putovanje života, gdje je Husein živio u različitim zemljama Evrope prije nego što se konačno vratio u Sarajevo. Njegova čajdžinica postala je mjesto susreta mještana i turista, gdje se stvaraju uspomene i gdje se čaj ne samo pije, već i doživljava.
Čajevi koje Džirlo nudi svojim gostima dolaze iz udaljenih krajeva poput Indije, Kine i Južne Afrike. Zeleni, crni, voćni, biljni - svaki čaj ima svoju priču, svoj miris i okus.
"Ja prvo donesem čaj da osoba pomiriše, bez obzira na to što je u meniju vidjela sastav čajeva. Ako odgovara, odgovara, a svi ti čajevi imaju svoj specifičan miris - a koji je miris, taj je i okus - to svakome kažem", objašnjava on.
Husein Džirlo / Bloomberg Adria
Džirlo osobno dočekuje goste, pružajući im ruku dobrodošlice i vodeći ih kroz čarobni svijet čajeva. Miris čaja postaje pravi doživljaj, a prema njegovim riječima, ritual ispijanja iz čajnika dodaje poseban užitak, stvarajući prostor gdje vrijeme teče polako, a uživanje postaje umjetnost.
Kad pogledamo ritual služenja čaja, kako Džirlo kaže, ne može se porediti ispijanje iz obične šoljice, kao ni draž koju čaj ima kada ga pijemo iz čajnika – polako.
"Čaj odležava u čajniku, tu je ta razlika. Nije isto piti iz šoljice i iz čajnika. A isti čaj. Kad dobiješ u šoljici, ti to brzo popiješ. A ovdje postoji neki ritual, ćeif, možda zato osjećaš taj čaj nekako ugodnije", priča on.
Ipak, kako govori za Bloomberg Adriju, količina i tradicija ispijanja čaja u BiH ne može se porediti sa npr. Turskom ili arapskim svijetom. Građani BiH više preferiraju kafu, dok njegovu čajdžinicu najviše posjećuju turisti.
Čajdžinica Džirlo / Bloomberg Adria
U Aziji, posebno u Kini i Japanu, čaj ima duboko ukorijenjeno mjesto u svakodnevnom životu. Kineska umjetnost čaja vodi nas kroz raznolikost vrsta, poput zelenog, crnog, bijelog i oolong. U Japanu ceremonija ispijanja matcha zelenog čaja predstavlja spoj estetike, poštovanja i meditacije, stvarajući harmoniju između elemenata vode, zemlje i zraka.
Turska njeguje čaj kao neizostavan dio svakodnevnog života, serviranog u malim čašama. Britanska tradicija oživljava čajnu kulturu kroz popodnevne čajanke, priliku za razgovor uz kolače i omiljene sorte crnog čaja - često smatrane klasikom.
Čajdžinica Džirlo / Bloomberg Adria
Uvoz iz dalekih zemalja
Sarajevo je poznato po zanimljivim mjestima gdje se može kupiti ili popiti čaj. Tako imamo i Kuću čaja, jedinstveno mjesto gdje ljubitelji čaja mogu pronaći više od 250 vrsta najkvalitetnijih čajeva iz Japana, Kine, Šri Lanke, Indije, Južne Afrike.
Agnese Ostašova, COO Kuće Čaja, kaže da su "biljni čajevi" poput kamilice, mente i majčine dušice fantastični, ali pravi čajevi dolaze od čajevca Camelia Sinensis. Različiti okusi, mirisi i učinci čajeva otkrivaju bogatstvo ove jedne biljke. Osim klasičnih čajeva, istražuju se noviteti i rariteti, prilagođavajući se promjenama u preferencijama potrošača.
U razgovoru je Ostašova otkrila široku paletu čajeva koje Kuća čaja nudi, s posebnim naglaskom na različite okuse, mirise i efekte koje svaki čaj donosi. Od bijelog čaja za smirenje do crnog čaja za fokus, od matcha zelenog čaja za detoksikaciju do žutog čaja za mršavljenje, Kuća čaja pruža raznolikost koja odražava bogatstvo biljke čajevca. Posebno popularan je Rooibos čaj (Crveni čaj), koji je bez kofeina i siguran za sve, uključujući djecu, trudnice i dojilje.
Kako kaže, došlo je do znatne promjene u potražnji. Povećanom edukacijom ljudi, pristupom informacijama putem interneta i društvenih mreža, potrošači postaju otvoreniji za eksperimentiranje s novim vrstama čajeva. Kupci Kuće čaja, koji su upućeni u tradicije čaja, pomažu brendu da proširi ponudu novitetima i raritetima iz svijeta čaja.
Kuća čaja uvozi više od jedne tone čaja godišnje iz različitih regija poput Kine, Japana, Taiwana, Indije i Šri Lanke, a sve pod kontrolom Njemačke, kao potvrde o sigurnom konzumiranju.
"Potražnja je sve veća iako smo zemlja kahvedžija, to se sigurno neće promijeniti, ali da počinjemo upoznavati čaj i uživati u njemu – definitivno da", zaključuje ona.
Također, ovdje možete pronaći različite čajnike – gusane, keramičke, staklene i porculanske, različitih oblika, proporcija, ali i boja.
Proizvodnja u BiH
Aleksandar Vukmirović, direktor kompanije Plantago, jednog od proizvođača čajeva s područja BiH, za naš medij dijeli svoje iskustvo u proizvodnji čajeva. Plantago je brend koji ima dvije linije proizvoda i različite vrste čajeva, s fokusom na čajeve za opuštanje i uživanje, te specifičan Plantago "devet trava", kao i liniju pod brendom"biljna pomoć".
Plantago godišnje proizvodi 1,5 miliona kutija čaja ili 30 miliona kesica, za 30 miliona šolja čaja.
"Od te proizvodnje, trenutno 90 posto ide na tržište BiH, a dio ide na tržište Crne Gore i tek smo počeli izvoz na tržište Srbije", objašnjava Vukmirović, dodavši kako je za 2024. planirana i izgradnja fabrike u Srbiji. Daljnji plan je razvoj na tržište regiona, ali i Evrope, jer je primijećeno da dosta dijaspore preferira Plantago čajeve.
Depositphoto
Vukmirović ističe promjene u potražnji, naglašavajući rastuću svijest o zdravstvenim dobrobitima čaja. Promjene u potražnji odražavaju se i na Plantago, gdje su funkcionalni čajevi postali izrazito traženi. Ljudi su sve više edukovani o različitim vrstama čajeva i traže specifične funkcionalnosti. Tokom pandemije je porasla potrošnja čaja, a svijest o zdravstvenim aspektima čaja ostala je prisutna i nakon krize.
"Bila je eksplozija potrošnje čaja u doba korone, sada se to nekako vratilo na svoje mjere, ali rekao bih da nakon korone potrošnja čaja jeste ostala nešto veća nego što je bila ranije. Nekako su ljudi više svjesni te zdravstvene dobrobiti čaja", zaključuje Vukmirović.
