Sukobi ne mijenjaju tok novca - Bliski istok i dalje privlači milijarde

Kad je ljetos Iran ispalio raketni rafal na američku zračnu bazu u Kataru, bio je to jedan od najizravnijih napada na imovinu SAD-a na Bliskom istoku u dugom nizu godina. Ipak, tek nekoliko sati nakon što su projektili srušeni na noćnom nebu iznad Dohe, sve se odvijalo po starom u tom glavnom gradu i financijskom središtu. U susjednom Abu Dhabiju ulaganja su tekla kao i inače, a bankari iz Dubaija bili su uvjereni da u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) neće doći ni do kakvih većih posljedica. U tjednima koji su uslijedili nakon napada, Bloomberg News izvijestio je da su američka poduzeća, uključujući BlackRock i xAI Elona Muska, dogovarali poslove u Saudijskoj Arabiji. 

Čini se da je potrebno više od nekoliko balističkih raketa da se poljulja osjećaj sigurnosti poslovne zajednice na Bliskom istoku. Uz režime niskog poreza i sve bogatije državne i obiteljske fondove – koji su narasli do 4,3 bilijuna eura – ova je regija već prevladala svakakve vrste nestabilnosti. Iako se sukobi na tom području znatno intenziviraju od 2023., tamošnji ulagači šalju poruku da je Bliski istok i dalje otvoren za poslovanje, a globalna poduzeća spremno prihvaćaju njihov novac. 

Prošle je godine BlackRock osigurao investicijsko obećanje iz Rijada u vrijednosti od 4,3 milijarde eura. Nekoliko mjeseci nakon toga skupina predvođena društvom Brookfield Asset Management uložila je u Gems Education iz Dubaija, jednu od najvećih svjetskih ustanova privatnog obrazovanja, stavljajući time okladu na sektor koji profitira od priljeva iseljenika; Bloomberg News prethodno je procijenio vrijednost tog posla na oko 1,7 milijardi eura. U regiji su se nastavila širiti i financijska društva. Investicijsko društvo KKR & Co. nedavno je imenovalo umirovljenog američkog generala Davida Petraeusa predsjednikom svojega bliskoistočnog ogranka i radi na uspostavi lokalnog ulagačkog tima. 

Prema Institutu za ulaganja društva BlackRock, Bliski istok trenutačno se nalazi na sjecištu triju „megasila“koje vladaju današnjim investicijskih okruženjem: geopolitičke fragmentacije, energetske tranzicije i umjetne inteligencije. Spoj pouzdanih energetskih resursa i bogatstva financiranog naftom – uz dosadašnju povijest uspjeha – mogao bi i dalje poticati povrat kapitala u ovom dijelu svijeta, kako kaže Ben Powell, BlackRockov glavni investicijski strateg za azijsko-pacifičku regiju i Bliski istok. "Ponovno smo poprilično konstruktivno raspoloženi", rekao je, "premda, naravno, uz primjerenu dozu anksioznosti i opreza zbog geopolitičkog rizika, koji je stalan, stvaran i nepredvidiv". 

Neki u pojačanim previranjima čak vide priliku. Ken Moelis, iskusni poslovni čovjek s Wall Streeta s mnogim vezama na Bliskome istoku, smatra da bi neprijateljstvo između Irana i SAD-a moglo poslužiti kao uvod u pregovore i u konačnici dovesti do produktivnog odnosa. Iako se takav scenarij trenutačno ne čini osobito izglednim, novi nuklearni sporazum i ukidanje sankcija otvorili bi iranske naftne rezerve za izvoz i snažno potaknuli radnu snagu u toj zemlji. "Stalno slušam o tome što će biti ako se mir ne održi", izjavio je Moelis u razgovoru za Bloomberg krajem srpnja. "Ali nikoga nisam čuo da je rekao: "A što ako populacija od 90 milijuna visokoobrazovanih i motiviranih Iranaca uđe na tržište?" 

Strani ulagači već se dugo nadaju miru na Bliskom istoku, no to nikada nije bio nužan uvjet za poslovanje u tom dijelu svijeta. U proteklom su desetljeću jemenski hutisti zasuli Saudijsku Arabiju brojnim raketama i dronovima, a valja spomenuti i napad na veliki naftni pogon koji je 2019. potresao svjetska tržišta. Prije tri godine ova je skupina, koju podupire Iran, u napadima dronova uzrokovala eksplozije i smrtonosan požar izvan Abu Dhabija. 

U međuvremenu su multinacionalne kompanije, banke s Wall Streeta, investicijski fondovi i svjetski bogataši, sklopili nove poslove na Bliskome istoku, a taj se trend samo ubrzao u dvije godine otkako je regionalni sukob eskalirao izraelskim ratom u Gazi. Nemiri u drugim dijelovima svijeta čak su koristili Perzijskom zaljevu: nakon invazije na Ukrajinu 2022. bogati Rusi pokupovali su nekretnine u Dubaiju nastojeći diversificirati svoje rublje. Time su dodatno potaknuli rast cijena nekretnina, koje su se ionako bile vinule nakon pandemije bolesti COVID-19. 

"Unatoč nedavnim napetostima, poslovanje na Bliskome istoku ostaje snažno", kaže Pamela Thomson-Hall, glavna izvršna direktorica za međunarodno poslovanje u brokersko-savjetodavnom društvu za osiguranje WTW. "Nastavljamo znatno ulagati u tu regiju te pritom otvaramo nova društva za osiguranje i reosiguranje, kao što smo nedavno učinili u Saudijskoj Arabiji. UAE i dalje zauzima središnje mjesto u našim globalnim ambicijama za rast".

Podaci otkrivaju razmjere tog priljeva. Financijska četvrt Dubaija izvijestila je o rekordnom povećanju broja registracija poduzeća od 32 posto u prvoj polovini godine, što je djelomice potaknuto aktualnom navalom investicijskih fondova. Na glavnom otoku financijskog središta Abu Dhabija zaposleno je oko 29.000 ljudi, od kojih mnogi rade za 144 društva specijalizirana za fondove i upravljanje imovinom. Rijad je svjedočio dolasku niza velikih imena, uključujući grupu Goldman Sachs, koja su ishodila licence za regionalna sjedišta, dok dužnosnici u Dohi nude pogodnosti društvima s Wall Streeta, nastojeći time grad pretvoriti u sljedeće veliko financijsko središte Bliskog istoka. 

Nekoliko dana prije nego što su Izrael i SAD poduzeli vojne akcije protiv Irana, generalni direktor društva Blackstone, Stephen Schwarzman, govorio je o prilikama na Bliskom istoku. To poduzeće – danas najveći svjetski upravitelj alternativnim imovinskim fondovima, pod čijom je upravom više od bilijun dolara (859 milijardi eura) – Perzijski zaljev vidi kao investicijsko odredište, a ne samo kao mjesto za prikupljanje ogromnih količina kapitala. Iako su u regiji tradicionalno dominirala lokalna poduzeća, Schwarzman je u intervjuu za Bloomberg istaknuo da brzi razvoj gradova diljem Zaljeva kao međunarodnih središta čini tu regiju privlačnom za ulaganja. 

Međutim, Bliski istok nije najednom postao nova Silicijska dolina. Mnoga svjetska poduzeća i dalje gledaju na tu regiju kao na izvor ulagačkog kapitala. Mnoga društva privatnog kapitala koja tamo uspostavljaju poslovanje prvenstveno žele prikupiti kapital, a ne tražiti lokalne akvizicije. 

Ipak, zemlje poput UAE-a i Katara smatraju da takvo stanje i njima pogoduje. Zahvaljujući nafti, zarađuju milijarde dolara više nego što mogu potrošiti kod kuće i trebaju pronaći mjesta u koja će uložiti taj novac. Pritom se nadaju da će im takvi ulozi pomoći da se uključe u sektor umjetne inteligencije ili financija ili neku drugu industriju koja bi mogla nadživjeti tržište fosilnih goriva. 

Čak je i Saudijska Arabija, čija su sredstva ograničenija, još uvijek jedno od najaktivnijih tržišta za početne javne ponude na burzi i jedan od najvećih izdavatelja državnih obveznica na tržištima u razvoju, što upućuje na široku međunarodnu podršku njezinu gospodarstvu. Planovi tog kraljevstva za diversifikaciju i dalje će zahtijevati partnerstva s nizom upravitelja imovinom i investitorima u nekretnine, a vjerojatno će nastaviti i s prekograničnim poslovima koji su u skladu s ciljevima lokalnoga gospodarstva. 

"Ako promatram razvoj regije tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, može se reći da je jednostavno sazrela", kaže May Nasrallah, bivša izvršna direktorica Morgan Stanleyja koja je osnovala savjetodavno društvo deNovo Partners sa sjedištem u Dubaiju, a koje je PJT Partners preuzeo prošle godine. 

Premda svaki novi sukob donosi dozu neizvjesnosti, otpornost je postala pravilo. "Zapanjujuće je da su ulagači na ovu posljednju eskalaciju reagirali s određenim odlučnim optimizmom", primjećuje Dominic Raab, bivši zamjenik premijera Ujedinjenog Kraljevstva i sadašnji voditelj globalnih poslova u društvu Appian Capital Advisory, "posebno u kontekstu dugoročnije šire slike u regiji".