Rim je ponovno postao središte katoličkog svijeta jer se 133 kardinala s pravom glasa već okupilo u Sikstinskoj kapeli kako bi izabrali novog papu. Početak konklave dolazi nakon smrti pape Franje, koji je ostavio dubok trag u Crkvi i svijetu.
Na posljednjem okupljanju jučer, kardinali su razgovarali o temama poput zlostavljanja i vatikanskih financija, ali posebno su istaknuli važnost nasljeđa pokojnog pape Franje u borbi protiv ratova. Uputili su poziv za prekid vatre i za "pravedan i trajni mir" u "Ukrajini, na Bliskom istoku i mnogim drugim dijelovima svijeta". "U svijetu podijeljenom sukobima, potreban nam je papa koji će ujedinjavati, biti prisutan i blizak", poruka je kojom se vode pri izboru novog poglavara Katoličke crkve.
Prema talijanskim medijima, taj poziv nije samo politička izjava, već i poticaj Crkvi da zauzme proaktivniju ulogu u diplomaciji, s ciljem stvaranja boljih uvjeta za mir.
Čitaj više

Očekuje li Vatikan papu sličnog Trumpu
Rimokatolička crkva ima 252 kardinala, ali samo oni koji imaju manje od 80 godina imaju pravo glasati za novog papu.
29.04.2025

Sprovod pape Franje kao prilika za susret s Trumpom
Sprovod pape Franje trebao je biti događaj u čast njegove jednostavnosti, no umjesto toga pretvorio se u visokoprofilnu pozornicu za međunarodnu diplomaciju u trenutku geopolitičkih previranja.
26.04.2025

Papa Franjo i crkveni financijski reset: Kraj ere ´Božjih bankara´
Sveta Stolica prihoduje i od kamata i kapitalnih ulaganja, čija se vrijednost procjenjuje na nešto manje od 2,3 milijarde dolara. Bivši čuvar vatikanskih financija, otac Juan Antonio Guerrero Alves, izjavio je za Vatican News da je Vatikanska banka 2021. godine raspolagala s ukupnom imovinom od 3,9 milijardi eura.
27.04.2025

Korejski papa? Ne još, ali kršćani u Južnoj Koreji sve su utjecajniji
Nakon Drugog svjetskog rata kršćanstvo se počelo snažno širiti Južnom Korejom. Danas je 20 posto stanovništva protestantsko, 17 posto budističko i 11 posto katoličko.
26.04.2025

Izbor novog poglavara Katoličke crkve bit će ključni test naslijeđa pape Franje
Konklava bi mogla vratiti težište pažnje na sukob između modernističkog i tradicionalističkog krila.
22.04.2025
Papa Franjo postavio je visoke standarde svojim zalaganjem za ranjive društvene skupine i ekologiju. Njegova politika bila je usmjerena na širenje ljubavi i globalnog pomirenja. Novi papa suočit će se s nizom izazova, uključujući sve veću sekularizaciju, pad broja vjernika u razvijenim zemljama te sve izraženiju dinamiku globalne Crkve, koja uključuje nove kulturne i političke stvarnosti.
Sada su sve oči uprte u Vatikan, gdje je sve spremno za konklavu koja će izabrati 267. papu u povijesti Katoličke crkve. Danas u 16:30 sati kardinali će se prvi put okupiti na izboru novog pape. Prvi dim očekuje se u 19 sati, a od sutra će se dim dizati dvaput dnevno: jednom pred kraj prijepodneva, drugi put pred kraj poslijepodneva, osim ako novi papa ne bude izabran već u prvom krugu. Bijeli dim označava izbor novog pape, dok crni znači da još nema dogovora.
Kardinalima oduzeti svi pametni uređaji, Vatikan tehnički blokiran
Poseban izazov u suvremenom digitalnom okruženju je osigurati strogu tajnost i tehnološke mjere sigurnosti. Ovo su druge konklave u doba društvenih mreža, ali prve u eri umjetne inteligencije.
Ujutro 7. svibnja kardinalima su oduzeti svi komunikacijski uređaji osim pametnih telefona. Kako izvještava Open Online, vatikanski guvernerat najavio je da će 7. svibnja od 15 sati čitava država Vatikan biti tehnički blokirana – ni zaposlenici ni vjernici neće moći pristupiti društvenim mrežama niti obavljati telefonske pozive. Područje će biti izolirano sve dok ne bude izabran novi papa. Svako kardinalsko kršenje pravila bit će kažnjeno izopćenjem iz Katoličke crkve.
Među elektorima za papu i dvojica Hrvata
Glasovanje se provodi tako da kardinali na glasački listić upišu ime onoga koga smatraju najprikladnijim za papu.
Novog papu birat će 133 kardinala mlađa od 80 godina, među njima i argentinski nadbiskup slovenskog podrijetla Vicente Bokalic Iglic, zagrebački nadbiskup Josip Bozanić, vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić te beogradski nadbiskup László Német. Kardinali dolaze iz 71 različite zemlje, a prvi put manje od polovice njih je iz Europe. Od toga, papa Franjo imenovao ih je 108.

Iako je konklava službeno počela danas, nagađanja o tome tko će naslijediti papu Franju traju još od njegove smrti, 21. travnja. Prema pisanju talijanskog Todaya, među glavnim imenima koja se spominju na kladionicama i među vatikanskim analitičarima su:
-
Pietro Parolin – vatikanski državni tajnik, poznat po diplomatskoj razboritosti i umjerenosti;
-
Luis Antonio Tagle – kardinal s Filipina, blizak Franjinoj liniji, s jakim međunarodnim profilom;
-
Matteo Zuppi – talijanski kardinal s velikom domaćom podrškom, poznat po mirovnim inicijativama;
-
Fridolin Ambongo Besungu – utjecajni afrički kardinal iz Konga, kojeg podupiru reformističke snage.
Analitičari predviđaju da će konklava trajati tri do četiri dana, a najvjerojatniji datum izbora novog pape je 8. svibnja 2025. godine.