Sprovod pape Franje kao prilika za susret s Trumpom

Sprovod pape Franje trebao je biti događaj u čast njegove jednostavnosti, no umjesto toga pretvorio se u visokoprofilnu pozornicu za međunarodnu diplomaciju u trenutku geopolitičkih previranja. Razlog tome je, ponajviše, prisutnost amričkog predsjednika Donalda Trumpa i ostalih političkih čelnika. 

S obzirom na to da je svijet u vrtlogu trgovinskog rata, tržišta osciliraju, a primirje između Ukrajine i Rusije je neizvjesno, brojni čelnici europskih država traže brzu audijenciju s nepredvidljivim američkim predsjednikom na njegovom prvom putovanju u inozemstvo od inauguracije. Među njima je i Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se navodno već sastao sa Trumpom.  

Kratki boravak, u kojem su iskombinirane vjerske ceremonije i politička pregovaranja, podsjeća na okruženje za ponovno otvaranje katedrale Notre Dame u prosincu. Trumpov nastup na tom skupu bio je razlog mnogima da požure u Pariz na pregovore. Sada se u u Rimu se Trumpu pridružilo 50 šefova država koji se, uz odavanje počasti Franji, nadaju da će se susresti s predsjednikom SAD-a.

Trump, koji je sletio u Rim kasno u petak, rekao je novinarima da je zainteresiran za susret s drugim čelnicima, iako je odbio dati bilo kakve detalje. Njegovo vrijeme za razgovor o bilo kakvom poslu je ograničeno.

Bloomberg Mercury

"Sastat ću se s nekim ljudima u Rimu, da... I malo prebrzo, i iskreno, malo je nepristojno imati sastanke kada ste na sprovodu pape, kažu", rekao je Trump. "Ali razgovarat ću s ljudima, vidjet ću puno ljudi".

Prilika za Meloni 

Za talijansku premijerku Giorgiju Meloni ovo je prilika da se čvrsto etablira kao jedan od glavnih posrednika prema Trumpu, možda organiziranjem kratkog trostranog razgovora o trgovini s Ursulom von der Leyen, predsjednicom Europske komisije s kojom Trump još nije razgovarao otkako je došao na vlast.

Inače, Meloni ga je posjetila prije nekoliko tjedana u Washingtonu, gdje ju je obasipao pohvalama. Nekoliko dana kasnije ugostila je potpredsjednika J. D. Vancea, također katolika i nedavnog obraćenika, koji se sastao s papom Franjom u Vatikanu dan prije njegove smrti. No, nije uvijek jasno što dobivate zauzvrat čak i kada vas Trump voli ili ako mu laskate - na kraju gotovo nitko nije pošteđen carina. 

Georgia Meloni i Donald Trump | Bloomberg Mercury

Među prisutnima na sprovodu koji ne traži pažnju Trumpa je Joe Biden. Bivši predsjednik, koji je prema Trumpovom mišljenju dežurni krivac za sve probleme, nekoliko se puta sastao s Franjom. 

Tko će biti novi papa?  

Osim političkih i ekonomskih pitanja koja će se otvoriti kroz vikend, mnoge zanima i hoće li Trump iskoristiti trenutak da iskaže svoje mišljenje o tome tko bi trebao biti sljedeći vođa za 1,4 milijarde katolika u svijetu. Konklava, odnosno skup kardinala za odabir sljedećeg pape, sastat će se u nadolazećim tjednima, a tajni proces je teško predvidjeti.

Otac James Martin, glavni urednik časopisa America Magazine, isusovačke publikacije, rekao je da je normalno da ti skupovi razmatraju globalnu politiku vremena dok donose odluku. "Prirodno je da kardinalski kolegij razmatra znakove vremena, odnosno ono što se događa u svijetu", rekao je. "Dakle, općenito govoreći, razmatrat će geopolitičku situaciju". 

Odnos između Trumpa i Franje nikada nije bio lak. Bio je obilježen sukobima oko pitanja poput imigracije i klimatskih promjena, a ta su pitanja naglasila i duboke razlike između konzervativnih i liberalnih katolika u SAD-u. Ranije ove godine, Franjo je kritizirao migracijsku politiku Trumpove administracije, koja uključuje prisilne deportacije.

Do sada se Trump nije izjasnio o tome tko bi trebao biti sljedeći. U Bijeloj kući ovog je tjedna rekao o Franji: "Volio je svijet, a posebno je volio ljude koji su imali teškoća - i to mi odgovara". 

Papa Franjo | Bloomberg Mercury

Michael Moreland, profesor prava i religije na Sveučilištu Villanova, smatra da bi svaki pokušaj utjecaja na konklavu "bilo kakvom kampanjom ili lobiranjem izvana riskirao kontraefekt".

Trump, koji je snažno pridobio vjersku desnicu, osvojio je većinu katoličkih birača na predsjedničkim izborima 2024. godine. Podržavali su ga konzervativni katolici, a u njegovoj administraciji radi niz katolika, uključujući Vancea. Samog Vancea su pitali o smjeru u kojem bi želio da sljedeći papa vodi crkvu, ali je odbio odgovoriti: "Neću se pretvarati da dajem smjernice kardinalima o tome koga bi trebali odabrati za sljedećeg papu. Imamo mnogo pitanja na koja se moramo usredotočiti u Sjedinjenim Državama". Ostaje za vidjeti hoće li se Trump oglasiti.