Evropski lideri pokušavaju da obezbjede više vremena za Ukrajinu kako bi pripremili novi okvir za primirje sa Rusijom, nakon što je američka administracija pod vođstvom Donalda Trumpa postavila rok od nedjelju dana za dogovor o uslovima koje su Kijev i zapadni saveznici odbacili, kao neprihvatljivo popuštanje Moskvi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kao i lideri Francuske, Njemačke i drugih evropskih država, pokušavaju da utvrde koliko je čvrst američki zahtjev da Ukrajina do narednog četvrtka prihvati plan od 28 tačaka, koji je ove nedjelje procureo u javnost.
Njemački kancelar Friedrich Merz razgovarao je sa Trumpom i saglasio se da će se pregovori u narednim danima nastaviti na nivou savetnika za nacionalnu bezbjednost. To uključuje i Marca Rubia, koji obavlja tu funkciju i koji je plan opisao ne kao strogo definisan dokument, već više kao predlog namjenjen generisanju novih ideja.
Trump je kasnije u petak zauzeo oštriji ton po tom pitanju. Jasno je stavio do znanja da je spreman da povuče američku podršku ako se Ukrajina ne složi. "Moraće da mu se dopadne, a ako mu se ne dopadne, onda neka samo nastave da ratuju", rekao je Trump i dodao da će Zelenski "jednog dana morati nešto da prihvati".
Trump je ipak nagovestio izvjesnu fleksibilnost u vezi s rokovima. U petak, u intervjuu za Fox News Radio, rekao je da je 27. novembar odgovarajući datum za odluku, ali je dodao da se "rokovi obično produže ako stvari dobro napreduju".
Pažnja se sada preusmjerava na sastanke na marginama samita G-20 u Johanesburgu u Južnoj Africi, gdje će evropski lideri odrediti naredne korake, rekao je jedan anonimni sagovornik upoznat s razgovorima.
"Evropa se zaista trudila da oblikuje čvrst i jedinstven stav. Ovaj plan bi mogao da poništi sve te napore i stvori situaciju u kojoj će Evropljani morati da se vrate na početak", rekla je Rachel Rizzo, viša saradnica neprofitnog Atlantic Councila.
Kako izgleda plan
Plan koji su pripremili američki i ruski izaslanici primorao bi Ukrajinu da se odrekne velikih dijelova teritorije koje je Rusija zauzela, smanji svoju vojsku i omogući postepeno ukidanje sankcija protiv Moskve.
Prema dokumentu koji je dobio Bloomberg, ukrajinske teritorije Krim, Lugansk i Donjeck bile bi "priznate kao de facto ruske, uključujući i od strane Sjedinjenih Američkih Država". Ukrajina bi morala da u roku od 100 dana organizuje izbore, da se odrekne bilo kakve nade za članstvo u NATO-u i da drastično smanji veličinu svojih oružanih snaga.
Kada je početni šok zbog plana u petak malo popustio, neki zvaničnici su upozorili da se nešto slično već događalo ranije. Trump je iznosio zahtjeve, Zelenski i Evropa su se usprotivili, a američki predsjednik je potom popustio.
Jedan evropski zvaničnik, koji nije želio da bude imenovan, rekao je da Zelenski nije prvi put u teškoj situaciji zbog Trumpovih zahtjeva. Naveo je da su nove američke sankcije već u pripremi, a da Ukrajina, uprkos teškim okolnostima i dalje uspjeva da napada duboko na rusku teritoriju i nanosi velike gubitke ruskim jedinicama.
"Teško je zamisliti da bi se tako dalekosežan predlog mogao oblikovati na način koji bi bio prihvatljiv ne samo za Ruse i Ukrajince, već i za Evropljane", rekla je Meghan O’Sullivan, direktorka Belfer centra na Harvard Kennedy School. "Dobro je što postoje konkretne ideje na stolu, ali gotovo je nezamislivo da bi sve to moglo biti ispregovarano do četvrtka."
Zelenski je u petak preko društvenih mreža saopštio da je skoro sat vremena razgovarao sa američkim potpredsjednikom JD Vanceom i vojnim sekretarom Danom Driscollom, koji su došli u Kijev. Ruski predsjednik Vladimir Putin takođe je komentarisao zbivanja i ponovo optužio Kijev da je on taj koji sprječava mir, pokušavajući da prikaže da prijedlog nije došao iz Moskve, već iz SAD.
Mnogi detalji plana zasnovani su na prijedlozima koje su Ukrajina i njeni evropski saveznici već ranije odbacili. Članice NATO-a takođe bi mogle da se usprotive planu, jer bi on ozbiljno ograničio mogućnost Alijanse da po sopstvenom nahođenju prima nove članice – za takvu odluku potrebna je saglasnost svih 32 zemlje.
Plan predviđa da bi Ukrajina dobila američke bezbjednosne garancije, ali bi morala da ih plati. Pored toga, SAD bi dobile 50 posto budućih prihoda od obnove i investicija u Ukrajini, a ušle bi i u ekonomsko partnerstvo s Rusijom kada bi sankcije bile ukinute.
Šta kažu republikanci
Dok su evropski lideri ubrzano tražili rješenja, protiv dogovora su se oglasili visoki republikanci u američkom Kongresu.
"Takozvani mirovni plan ima ozbiljne probleme i jako sumnjam da će doneti mir", izjavio je senator Roger Wicker, predsednik senatskog odbora za oružane snage.
"Ukrajina ne smije biti primorana da preda svoju teritoriju jednom od najvećih ratnih zločinaca na svijetu, Vladimiru Putinu", rekao je Wicker i dodao da garancije Rusiji "ne smiju nagrađivati njegovo štetno ponašanje niti ugrožavati bezbjednost SAD i saveznika".
Senator Mitch McConnell, predsjednik senatskog odbora za odbrambene izdatke i bivši lider republikanske većine, bio je još oštriji: "Putin je cijele godine pokušavao da napravi budalu od predsjednika Trumpa. Ako su zvaničnici administracije više fokusirani na umirivanje Putina nego na postizanje istinskog mira, onda bi predsjednik trebalo da potraži nove savjetnike."
.webp){kind=icon}
