Nekoliko američkih bombardera B-52 i borbenih helikoptera preletjelo je blizu obale Venecuele u posljednjem u nizu pritisaka administracije predsjednika Donalda Trumpa na režim venecuelanskog predsjednika Nicolasa Madura, koji bi mogli da se završe američkom vojnom intervencijom i svrgavanjem vlasti ove zemlje s najvećim naftnim rezervama na svijetu.
Dnevni list "The New York Times" i još nekoliko američkih medija izvijestili su da su ove borbene letjelice nekoliko sati letjele uz venecuelansku obalu Karipskog mora, što je bila, kako su ocijenili, demonstracija sile SAD-a.
Ovi preleti bombardera B-52, koji mogu biti naoružani konvencionalnim bombama i krstarećim raketama, ali i nuklearnim bojevim glavama, dolaze nakon što je Trump potvrdio istinitost medijskih izvještaja da je ovlastio američku tajnu službu CIA da provodi tajne operacije u Venecueli.
Trump je to objasnio tvrdnjom da Venecuela oslobađa veliki broj zatvorenika, uključujući osobe iz ustanova za mentalno zdravlje i šalje ih u SAD, kao i da morskim putem velika količina narkotika iz Venecuele ulazi u SAD. Kako je prenio Reuters, on, međutim, nije precizirao preko kojeg graničnog prelaza te osobe ulaze u SAD.
"Mislim da Venecuela osjeća pritisak", rekao je Trump, ali je odbio da odgovori na pitanje ima li CIA ovlaštenje da likvidira Madura.
Zvanični Washington smatra predsjednika Madura lično odgovornim za šverc narkotika u SAD, uprkos tome što je donedavno Trumpov izaslanik Richard Grenell uspio da u pregovorima s Madurovim režimom izdejstvuje povoljne energetske sporazume i dogovore o letovima za deportaciju Venecuelanaca iz SAD-a.
Prema procjeni analitičara, u Trumpovoj administraciji su pobijedili vanjskopolitički "jastrebovi", kao što je državni sekretar Marco Rubio, tako da je Trump naredio Grenellu da prekine pregovore, poslije čega su počeli pritisci koji bi mogli da vode ka obaranju Madurovog režima, koji je blizak glavnom američkom geopolitičkom konkurentu - Kini.
(Ne)legalnost napada na brodove
Kako izvještavaju The New York Times i The Washington Post, američke elitne jedinice već vježbaju operativne scenarije na Karibima, koristeći helikoptere iz 160. puka specijalnih operacija avijacije, koji su primijećeni kod obale Trinidada, manje od 150 kilometara od venecuelanske obale.
U ove operacije uključena je i američka mornarica, strateška avijacija, kao i borbeni avioni F-22 i F-35, a kako je saznao CBS News, u karipskom regionu je raspoređeno 10.000 američkih vojnika, što na brodovima, što u Portotriku.
Bloomberg
Ovo je daljnja eskalacija sukoba između SAD-a i Venecuele, u kojem Trump najavljuje da se SAD namjerava boriti protiv krijumčara droge i na kopnu, nakon što su američke vojne snage raspoređene u Karipskom moru proteklih mjesec dana najmanje pet puta raketirale venecuelanske glisere, usmrtivši najmanje 27 osoba. Američki zvaničnici tvrde da su to bili brodovi koji prevoze drogu te da su ubijeni "narkoteroristi", to jeste pripadnici narko kartela Tren de Aragua.
Bombardovanje brodova u međunarodnim vodama, kako prenosi američki "Politico", izazvalo je oštre reakcije u Kongresu SAD-a, gdje su poslanici iz obje partije upozorili da bi se takve akcije mogle smatrati "nezakonitim ubistvima", pri čemu je grupa bivših republikanskih zvaničnika izrazila sumnju u njihovu pravnu osnovu.
Osim toga, bivši američki ambasador James Story, koji je od 2018. do 2023. godine bio zadužen za Venecuelu u State departmentu, rekao je za novinsku agenciju Associated Press da bi ovi napadi na brodove na Karibima mogli na kraju da ometaju američke napore u borbi protiv narkotika, jer uznemiravaju dugogodišnje američke saveznike u regionu, poput Kolumbije, što vjerovatno šteti američkoj sposobnosti da prikuplja obavještajne podatke od saveznika.
"Ako vjeruju da će obavještajni podaci koje nam dostave rezultirati onim što bi neki mogli opisati kao vansudsko ubistvo, a niko ovdje nema saosjećanja s teškom situacijom trgovaca drogom... to nas stavlja u prilično loš položaj", rekao je Story. "To nas stavlja u sukob sa međunarodnim pravom i potkopava našu sposobnost da radimo na ovoj hemisferi."
Trump, međutim, tvrdi da su ranije metode, u kojima je američka obalska straža prvo istraživala brodove prije nego što bi reagovala, bile "potpuno neefikasne".
"Oni imaju brze brodove, svjetske klase, ali nisu brži od naših projektila", rekao je Trump, tvrdeći da svaki napad koji njegova administracija sprovede "spašava hiljade života" te "razmatra" i kopnene napade na venecuelanske kartele droge. "Kada vidite pogođeni brod, djeluje surovo, ali ako izgubite troje ljudi i spasite 25.000, to su ljudi koji truju našu populaciju. Fentanil pluta okeanom u kesama, ali mi spašavamo ogroman broj života".
Blokada u Savjetu bezbjednosti UN
I dok američka vlada pravda svoje vojne akcije borbom protiv trgovine drogom, tvrdeći da je SAD preplavljen sintetičkom drogom fentanil, mediji ukazuju na to da vlada nije pružila nikakve detalje o pravnom osnovu na osnovu kojeg je djelovala, dok analitičari ukazuju da Venecuela nije zemlja iz koje se fentanil dominanto švercuje u SAD.
Predsjednik Venecuele je prije nekoliko godina optužen na američkom sudu za narko-terorizam, pri čemu je ove godine nagrada za njegovo hvatanje podignuta na 50 miliona dolara.
Bloomberg
Početkom septembra nakon prvog američkog napada na venecuelanski brod, Maduro je ponudio da direktno razgovara s Trumpovom administracijom. U pismu je odbacio tvrdnje da Venecuela ima veliku ulogu u narko-trgovini uz isticanje da se samo pet odsto droge proizvedene u Kolumbiji transportuje kroz Venecuelu, od čega, kako je naveo, 70 odsto uništavaju vlasti Venecuele.
"Predsjedniče, nadam se da zajedno možemo da pobijedimo laži koje su ukaljale naše odnose, koji moraju biti istorijski i mirni", napisao je Maduro u pismu, pohvalivši prethodne pregovore s izaslanikom Grenellom, koji je pomogao da se brzo riješe ranije optužbe da Venecuela odbija da primi nazad migrante.
Zvanični Washington je odbio razgovore, a napadi su se nastavili, što je izazvalo bijes Madura, koji je optužio SAD da planira promjenu režima. Venecuela je pozvala Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija da istraži američke vojne vazdušne napade na "civilne brodove u međunarodnim vodama" i "odredi njihovu ilegalnu prirodu", prenio je Reuters.
U pismu Savjetu bezbjednosti, Karakas traži da potvrdi "princip neograničenog poštovanja suvereniteta, političke nezavisnosti i teritorijalnog integriteta država", uključujući i Venecuelu.
Međutim, potez Venecuele neće postići ništa osim sastanka Savjeta bezbjednosti u kojem SAD ima pravo veta. Savjet se o ovoj temi već sastajao prošle nedjelje i to na zahtjev Venecuele, Rusije i Kine, ali SAD je svoje akcije pravdala pozivajući se na Član 51 osnivačke Povelje UN, koji zahtijeva da Savjet bezbjednosti bude odmah obaviješten o svakoj akciji koju države preduzmu u samoodbrani od oružanog napada.
Američki ambasador pri UN Mike Waltz rekao je da će Trump koristiti obavještajnu zajednicu, Ministarstvo odbrane i diplomatiju "kako bi branio suverenitet SAD-a od akcija koje aktivno ubijaju Amerikance".
"Venecuela može da donese šta god želi u UN. Znate šta, dio UN-a je takođe Član 51 Povelje UN-a koji omogućava zemlji da se brani. I to je ono što predsjednik Trump radi i što će raditi", rekao je on za Fox News.
Obaranje režima
Zvanični Karakas smatra da je glavni cilj ovih napada svrgavanje Madura, čije su izborne pobjede 2018. i 2024. godine bile obilježene rasprostranjenim optužbama za izbornu prevaru.
Potpredsjednica Venecuele i bliska Madurova saradnica Delcy Rodriguez optužila je nedavno SAD da koristi "veliku laž" kada tvrdi da se njihovi napadi fokusiraju na borbu protiv trgovine drogom. Prema njenim riječima, stvarni cilj američkog napada je preuzimanje venecuelanskih prirodnih resursa, uključujući naftu, gas, zlato i minerale, koji su od velike važnosti za globalnu ekonomiju.
Bloomberg
"Nikada nećemo predati našu domovinu – nikada", naglasila je Rodriguez.
Analitičar Međunarodne krizne grupe iz Karakasa Phil Gunson smatra da je malo vjerovatno da bi SAD izvršio invaziju ili okupirao Venecuelu. Ipak, on naglašava da bi raketni ili bombaški napadi na vojne objekte ili ključne infrastrukture mogli da postanu realnost, dok bi cijela situacija mogla da se predstavi kao borba protiv trgovine drogom.
Da je istinska američka invazija na Venecuelu malo vjerovatna smatra i uredništvo britanskog lista "The Guardian".
"To što se operacije CIA-e i ratni planovi emituju s toliko entuzijazma može sugerisati da se SAD nada da će promjena režima doći kroz bjekstvo Madura (što je malo vjerovatno), ili da i dalje njeguje dugogodišnju (i do sada nedokazanu) želju da se vojne i bezbjednosne snage okrenu protiv njega.
Drugi sumnjaju da je ovo najnoviji primjer Trumpovog otvorenog pristupa spoljnoj politici ili inače osmišljenog da izvuče više od Madura", ističe britanski list i dodaje da SAD ima dugu i neslavnu istoriju intervencije u Latinskoj Americi. "Ali Trump će biti oprezan da vojnom akcijom ne razljuti pristalice (svog pokreta) MAGA".
Primjenjujući takozvanu Monroovu doktrinu po kojoj Washington smatra Latinsku Ameriku svojim geopolitičkim dvorištem, CIA se decenijama miješala i uticala u latinoameričku politiku, obarajući režime ili podržavajući diktature. Kolumnista španskog portala "Eldario" Isaac Rosa smatra da se sada "CIA vraća u Latinsku Ameriku, ako je ikada nestala" te da je Trump je odobrio tajne operacije u zemlji koja je na udaru miješanja skoro 30 godina.
"Trump radi isto što i mnogi drugi predsjednici (uključujući i demokrate), samo što, umjesto da to krije, on se time hvali", ističe Rosa.
Faktor Kina
Većina analitičara ističe da Trump djeluje po jednostavnoj logici po kojoj želi da latinoameričke zemlje igraju po njegovoj melodiji te da su ljevičarski lideri kažnjeni, a desničarski podržavani čak i ako su diktatori.
Međutim, postoje i geopolitički i domaći faktori, koji su možda presudniji. Prvi su nafta i Kina, to jest činjenica da Peking igra značajnu ulogu kao kupac venecuelanske nafte. Uprkos zapadnim sankcijama, sve veći dio venecuelanske sirove nafte tankerima "flote iz sjenke" uspijeva da stigne do kineskih rafinerija, što je povećalo uticaj Pekinga u američkom "dvorištu". Svrgavanje Madurovog režima bi to moglo da promijeni.
Bloomberg
Kina je među prvima javno ukorila SAD zbog miješanja u unutrašnje poslove Venecuele, ističući da se "protivi upotrebi sile". Kineski ambasador u Karakasu takođe je izrazio solidarnost svom domaćinu, naglašavajući da će Peking "čvrsto podržati Venecuelu u zaštiti suvereniteta, nacionalnog dostojanstva i društvene stabilnosti". Kina nudi diplomatsku podršku, ali se uzdržala od bilo kakvog obećanja sile.
S druge strane, pojedini bezbjednosni stručnjaci ukazuju da nedostatak američke infrastrukture za stacioniranje na Karibima stvara mogućnosti protivnicima da prikupljaju obavještajne podatke o kretanju SAD-a. Nekoliko brodova koji su trenutno raspoređeni na Karibima u misijama protiv narkotika svratilo je u luke u kojima Kina ima uticaj.
Zaustavljanja u pomorskim lukama u Meksiku i Panami, smatraju stručnjaci, predstavljaju potencijalne obavještajne ranjivosti gdje Kina može da prikupi podatke o standardnim operativnim procedurama i obrascima rada SAD-a, koji bi mogli biti primjenljivi na Indo-Pacifik.
Faktor Rubio
Da faktor Kina i naftne rezerve Venecuele nisu ključni argumenti koji vode aktuelnu Trumpovu politiku prema ovoj zemlji, svjedoči i to da je prethodno Grenell u Karakasu uspio da izdejstvuje dogovor po kojem bi američke kompanije, među kojima i energetski gigant "Chevron", imale preferencijalni tretman za projekte eksploatacije nafte i zlata, dok bi postojeći sporazumi s kineskim, iranskim i ruskim kompanijama bili smanjeni.
Uprkos tome, Trumpova administracija je odbacila sve ustupke, a u Washingtonu je prevladao tvrd stav američkog državnog sekretara Rubija. Još iz vremena dok je bio samo senator, Rubio je zagovarao američku intervenciju u Venecueli.
Bloomberg
"Za Rubija, čiji je pogled na svijet oblikovan politikom kubanskih migranata iz Miamija, napad na Karakas je više od droge, kriminala i ilegalnih migranata, radi se o uklanjanju onoga što on vidi kao kubanskog zastupnika koji je subvencionisan naftom i prvi korak u čišćenju kuće širom Latinske Amerike", ističe geopolitički konsultant Ian Bremmer na portalu "Gzeromedia" njegove konsultantske kuće.
Prema ocjeni Bremmera, sam Trump ima suprotstavljene impulse. S jedne strane je obećao biračima da neće biti novih stranih ratova, pri čemu ne vjeruje venecuelanskoj opoziciji nakon što se u svom prvom mandatu "opekao" s tadašnjim vršiocem dužnosti predsjednika Venecuele Juanom Guaidom.
"S druge strane, Trump nije ideološki protiv svih vojnih akcija, samo prema politički skupim močvarama i ima mnogo razloga da želi da vidi Madura kako odlazi", ističe Bremmer.
"Sudeći prema nedavnim potezima administracije, Rubio je možda uspio da uvjeri predsjednika da Venecuela nudi savršenu priliku da projektuje snagu na globalnoj sceni i lako pobijedi u vrijeme kada je režim krhak, a neki od njegovih drugih velikih spoljnopolitičkih poteza, poput ukrajinske diplomatije, propadaju".
.webp){kind=icon}
