Saudijski prestolonasljednik Mohamed bin Salman dočekan je u Washingtonu praktično kao nijedan svjetski lider u drugom mandatu predsjednika Donalda Trumpa. Uz desetak vojnika na konjima, koji su nosili američke i saudijske zastave, potom orkestar marinaca koji je svirao s balkona Bijele kuće, ali i preletom borbenih aviona F-35, Trump je saudijskom princu ne samo priredio pompezan doček, već mu je priredio i poklone kao svojevrsni geopolitički Djed Mraz.
Prelet američkih ratnih aviona najavio je da će Washington odobriti njihovu prodaju Rijadu, iako Saudijska Arabija nije u potpunosti normalizirala odnose s Izraelom, što je bio ranije postavljen uslov Trumpove administracije. Osim toga, SAD je pristao dati zeleno svjetlo za prve isporuke naprednih čipova jednoj saudijskoj firmi za razvijanje vještačke inteligencije (AI), a postignut je i početni dogovor o podjeli američke nuklearne tehnologije sa Saudijskom Arabijom.
Raskošan doček je bio adekvatan odgovor na pompu koju je de facto lider Saudijske Arabije priredio Trumpu u Rijadu tokom njegove posjete ranije ove godine. Međutim, kritičari se pitaju šta je Trump dobio zauzvrat ako se izuzme nedovoljno konkretno obećanje da će Saudijci investirati hiljadu milijardi dolara, iako je prethodno obećanje iznosilo 600 milijardi dolara. I dok pojedini stručnjaci sumnjaju da će silna obećanja raznih zemalja o milijardama ulaganja u SAD zaista realizirati, posmatračima i dalje ostaje manje jasno šta je Trump dobio zauzvrat.
Usluge Trumpu
Doduše, želja Washingtona da spriječi veći utjecaj Kine na Bliskom istoku je ta očekivana Trumpova dobit, dok analitičari ukazuju da je Bin Salman očigledno veoma mudro koristio bliske odnose s Pekingom kao polugu utjecaja da ojača veze sa SAD-om i od Amerikanaca dobije ono što su željeli – naoružanje, kao i napredne čipove i nuklearnu energiju neophodne za to da Saudijska Arabija postane svjetski centar za razvoj AI.
Bloomberg
Osim toga, Rijad je kao najveći svjetski izvoznik nafte i svojevrsni rukovodilac kartela proizvođača nafte OPEC+ poslušao Trumpove zahtjeve da povećaju proizvodnju i time smanje svjetsku cijenu "crnog zlata". To je pomoglo da se referentna cijena nafte Brent Crude Oil smanji za oko 14 posto ove godine na ispod 65 dolara po barelu, što je ne samo smanjilo cijene i na američkim pumpama, pa samim tim i smanjilo inflaciju u SAD-u, već je i smanjilo prihode Rusije kao izvoznika nafte i gasa kojeg Trump pokušava sankcijama primorati na mirovne pregovore s Ukrajinom, ali i strateške energetske sporazume sa SAD-om.
Pobjeda saudijskog prestolonasljednika
Postignuti sporazumi, kao i Trumpovo nazivanje princa "vrlo dobrim prijateljem" koji je uradio nevjerovatne stvari "u pogledu ljudskih prava i svega ostalog", kako ocjenjuju američki mediji, predstavlja pobjedu za saudijskog prestolonasljednika. A podjednako važan dio te pobjede je i to što je aktuelni predsjednik SAD-a praktično javno rehabilitirao Bin Salmana za ubistvo američko-saudijskog komentatora američkog lista "Washington Post" Jamala Khashoggija.
"Pominjete nekoga (Khashoggi) ko je bio ekstremno kontroverzna osoba. Mnogi ljudi nisu voljeli tog gospodina o kojem govorite. Svidio se on Vama ili ne, takve stvari se događaju. Ali, on (princ) nije znao ništa o tome, i možemo to ostaviti tako", rekao je Trump, kritikujući novinarku koja je pitala o tome, nazivajući je "nepokornom". "Ne bi trebalo da sramotite našeg gosta takvim pitanjima".
U izvještaju američkih obavještajnih i sigurnosnih službi se inače zaključuje da je saudijski prestolonasljednik odobrio ubistvo Khashoggija, koji je prije sedam godina raskomadan u saudijskom konzulatu u Istanbulu, u kojem su bili i oficiri iz prinčeve službe zaštite.
Ovim Trumpovim istupom je praktično princ rehabilitiran, iako su prethodnih sedam godina atentat na Khashoggija, ali i civilne žrtve u saudijskom ratu u Jemenu bacali sjenku na odnose Washingtona i Rijada, pa ga je bivši predsjednik SAD-a Joseph Biden u jednom trenutku nazvao i "odmetnikom" u međunarodnim odnosima. Doduše, već je Bidenova administracija počela otopljavati odnose s Rijadom, a Trump je sada to zapečatio, između ostalog, i time što je na gala večeri u čast saudijskom prestolonasljedniku označio Saudijsku Arabiju kao "glavnog saveznika van NATO-a".
Bloomberg
Ovim je Saudijska Arabija postala 20. američki saveznik van NATO-a, označena ovim statusom koji imaju zemlje poput Izraela, Egipta i Katara, pa im to osigurava finansiranje i prioritetni pristup kupovini određene američke vojne opreme, kao i mogućnost učešća u zajedničkim istraživačkim naporima.
Pojedini analitičari smatraju da su američki ustupci saudijskoj strani, naročito u sferi odbrane, zapravo jednostrani.
"SAD se ovdje odriče ogromnog utjecaja tako što se odriče toliko toga, tako brzo", rekao je za Bloomberg Frederic Wehrey, bivši oficir američkog Ratnog zrakoplovstva, koji je viši saradnik u programu za Bliski istok u Karnegijevoj fondaciji za međunarodni mir.
Zeleno svjetlo za čipove
Čak i to što je Trumpova administracija dala zeleno svjetlo za prve isporuke naprednih čipova za AI saudijskoj firmi "Humain" brine pojedine američke analitičare, koji ističu da su zabrinuti za nacionalnu sigurnost zbog ekonomskih veza između Saudijske Arabije i Kine.
"Radimo na tome", rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu, dodajući da će sporazum obuhvatati "određene nivoe čipova".
Izvori navode da će se zeleno svjetlo odnositi na izvoz na desetine hiljada poluprovodnika, a američki ministar finansija Scott Bessent je nagovijestio da će se to odnositi i na američke kompanije koje rade u Saudijskoj Arabiji.
"Udružit ćemo ih s nekim od najvećih američkih tehnoloških kompanija. A tu je i saudijski startup koji će dobiti manju količinu čipova na kojima se može graditi", rekao je Bessent u intervjuu za Fox News.
Ovlaštenje SAD-a bi označilo pobjedu za neke od najvećih svjetskih kompanija za poluprovodnike, uključujući Nvidia Corp. i Advanced Micro Devices Inc., koje žele snabdijevati tržišta Bliskog istoka. Persijski zaljev ima značajan apetit za vještačkom inteligencijom i novac da ga podrži, što regiju čini ključnim dijelom planova potrošnje mnogih kompanija i ključnim tehnološkim bojištem između SAD-a i Kine.
Bloomberg
Bilateralni sporazum dolazi nakon višemjesečnih pregovora između SAD-a i Saudijske Arabije. Cilj pregovora je bio ublažavanje zabrinutosti dijela američke administracije da poluprovodnici prodati Rijadu ne bi na kraju završili u Kini. SAD je ograničio prodaju čipova za vještačku inteligenciju Kini 2022. godine, a sljedeće godine su uslijedila ograničenja za oko 40 zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, koje se smatraju mogućim putevima za Peking da pristupi ovom strateški važnom hardveru.
Nije jasno koje je tačno obaveze kraljevstvo preuzelo u najnovijem sporazumu – iako je nekoliko ljudi upoznatih sa sporazumom naglasilo za Bloomberg da on ima sigurnosne uslove, uključujući i one koji se odnose na Kinu.
"Vještačka inteligencija je ključna za nas da bismo održali rast saudijske ekonomije", rekao je Bin Salman novinarima, ističući da ova kraljevina ima "ogromnu potražnju za jedinstvenom računarskom snagom" te da će na poluprovodnike potrošiti "kratkoročno oko 50 milijardi dolara".
Upravo zbog tih AI ambicija postignut je i dogovor o nuklearnoj tehnologiji, što potencijalno otvara vrata američkim kompanijama za izgradnju nuklearnog reaktora u kraljevini koji bi strujom napajao AI centre. Iako su pregovori završeni, formalno sporazum još nije potpisan te nisu poznati detalji koji se tiču obogaćivanja i prerade istrošenog uranija, kao i obaveza koje se tiču neširenja nuklearnog oružja.
.webp){kind=icon}
