Građani Švicarske rekli "ne" ograničenju stanovništva na 10 milijuna

Švicarci su odbacili prijedlog ograničavanja broja stanovnika na 10 milijuna, radikalnu mjeru koja bi značajno pooštrila pristup imigraciji.

Prema projekcijama javnog servisa SRF nakon nedjeljnog referenduma, 55 posto birača glasalo je protiv prijedloga. Službeni rezultati objavljeni do 13:45 sati po lokalnom vremenu u Zürichu također su pokazivali prednost protivnika, koji su imali 52,9 posto glasova.

Nedjeljni referendum zaključio je višemjesečnu kampanju tijekom koje su desne političke skupine tvrdile da brzi rast broja stanovnika uzrokuje prenapučenost i sve više opterećuje resurse zemlje.

Broj stanovnika Švicarske pritom se već približio granici koju su zagovornici prijedloga željeli postaviti. Od početka ovog stoljeća porastao je za gotovo dva milijuna i danas iznosi oko 9,1 milijun ljudi.

Ishod referenduma donio je olakšanje poslovnoj zajednici nakon što su brojni vodeći menadžeri upozoravali da bi postavljanje čvrste gornje granice broja stanovnika, nešto što dosad nije iskušala nijedna moderna ekonomija, ograničilo pristup stranoj radnoj snazi te naštetilo poslovanju i ulaganjima. Prijedlogu su se protivili i vlada te većina zastupnika u parlamentu.

Zabrinutost kompanija poput Rochea, Nestléa i UBS-a dodatno su pojačale ankete koje su početkom godine pokazivale da zagovornici ograničenja vode tijekom većeg dijela kampanje. Iako je opcija "za" u završnici izgubila prednost, potpora joj je ostala blizu 50 posto.

Pristaše prijedloga, predvođene Švicarskom narodnom strankom (SVP), kampanju su temeljile na argumentima održivosti. Tvrdili su da priljev stanovništva gura zemlju preko njezinih prirodnih granica te su ograničenje broja stanovnika predstavljali kao rješenje za visoke najamnine, prenatrpane vlakove i prekomjernu izgradnju, poruke koje su naišle na odjek među velikim brojem birača.

Broj stanovnika Švicarske mogao bi premašiti 10 milijuna već tijekom sljedećeg desetljeća | Bloomberg

Unatoč porazu, snažna potpora prijedlogu pokazuje da nezadovoljstvo razinom imigracije i dalje postoji, što će ohrabriti SVP i druge političke aktere da nastave tražiti načine za uvođenje ograničenja. Riječ je o temi koja se u Švicarskoj ponavlja desetljećima, a građani kroz sustav izravne demokracije redovito pokreću inicijative usmjerene na smanjenje priljeva stanovništva.

Zastupnik SVP-a Thomas Matter, jedan od ključnih zagovornika ograničenja broja stanovnika, izjavio je da je "čak i tijesan poraz senzacija" jer se radilo o kampanji "Davida protiv Golijata, jedan protiv svih".

Stajalište SVP-a uklapa se u šire protuimigracijsko raspoloženje koje posljednjih godina jača u nizu zemalja. Na njemu su političku potporu gradili i Donald Trump u SAD-u, Marine Le Pen u Francuskoj te Alice Weidel, jedna od čelnica stranke Alternative for Germany u Njemačkoj.

Takvo raspoloženje potaknulo je mnoge vlade da uvedu nova ograničenja i pooštre mjere prema migrantima, pri čemu su neke od tih politika izazvale brojne kontroverze.

Gospodarski argumenti prevagnuli

Uz upozorenja nekih od najvećih švicarskih kompanija, brojni ekonomisti tvrdili su da bi prijedlog ograničenja broja stanovnika mogao ozbiljno usporiti gospodarski rast i smanjiti blagostanje zemlje. Vladina studija procijenila je da bi gospodarska proizvodnja do kraja stoljeća bila oko 12 posto manja da su birači podržali mjeru.

Odbacivanjem prijedloga Švicarska je ujedno izbjegla moguće zahlađenje odnosa s EU, koja okružuje zemlju i njezin je uvjerljivo najvažniji trgovinski partner. Ograničenje broja stanovnika dovelo bi u pitanje slobodno kretanje ljudi između Švicarske i EU-a, a time bi dugoročno moglo ugroziti i pristup švicarskih izvoznika jedinstvenom europskom tržištu.

 

Prema riječima Lukasa Goldera, čelnika agencije za istraživanje javnog mnijenja gfs.bern, očekivani poraz prijedloga u velikoj je mjeri posljedica uvjerljivog protivljenja birača u francuskom govornom području zapadne Švicarske. U gradovima poput Ženeve i Lausanne prevladala je zabrinutost zbog mogućih posljedica za gospodarstvo i odnose s Europskom unijom, što je nadjačalo snažniju potporu prijedlogu u ruralnim područjima.

Imigracija ostaje važna tema

Čini se da su gospodarski rizici bili dovoljni da uvjere Švicarce kako ne žele riskirati s tako radikalnom mjerom. Time su nastavili obrazac koji se ponavlja godinama, a u kojem birači često staju na stranu gospodarskih interesa.

Krajem prošle godine odbacili su prijedlog posebnog poreza na nasljedstvo za superbogate stanovnike, a ranije nisu podržali ni povećanje broja obveznih dana godišnjeg odmora ni uvođenje nacionalne minimalne plaće. U švicarskom sustavu izravne demokracije referendumi se održavaju i do četiri puta godišnje.

Ipak, nezadovoljstvo dijela birača imigracijom i dalje će utjecati na važne buduće referendume, uključujući glasanje o paketu sporazuma kojima Švicarska želi učvrstiti odnose s European Union. O tom bi se paketu moglo odlučivati 2027. ili 2028. godine, a pojedini zastupnici već su predložili uvođenje posebnog poreza za imigrante kako bi se spriječila prenapučenost zemlje.

Na zasebnom nacionalnom referendumu Švicarci su, prema prvim rezultatima, podržali prijedlog kojim će otežati zamjenu obveznog vojnog roka civilnom službom.

Vlada je predložila stroža pravila kako bi osigurala dovoljan broj ljudi u vojsci, što je izazvalo podijeljene reakcije u javnosti u vrijeme rastućih geopolitičkih napetosti.