Industrija videoigara kao motor digitalne ekonomije regiona

Industrija videoigara predstavlja jednu od najbrže rastućih grana digitalne ekonomije, s globalnim prihodima koji su 2023. dosegli blizu 183 milijarde dolara. Prema dostupnim podacima za 2023. godinu, regionalna industrija videoigara ostvarila je prihod od 225 miliona evra, od čega je Srbija prihodovala 175 miliona, a Hrvatska oko 50 miliona evra. Regionalna industrija trenutno zapošljava više od 3.000 radnika, koji razvijaju videoigre za konzole, računare i mobilne uređaje.

Novska, grad u Hrvatskoj sa svega 11.000 stanovnika, smješten na samoj granici sa BiH, za dvije godine postaće sjedište Centra gaming industrije. Projekat podijeljen u dvije faze, ukupne vrijednosti blizu 60 miliona evra, predviđa gradnju akceleratora i inkubatora sa 330 radnih jedinica i dvoranom za testiranje videoigara sa 2.500 sjedećih mjesta, izgradnju fakulteta, studentskog doma, putne i sportske infrastrukture. 

Uprkos ograničenim resursima, bh. industrija videoigara ostvaruje značajne rezultate

Prema analizi industrije videoigara u BiH iz 2023. godine, u BiH aktivno je manje od 10 kompanija koje pretežno razvijaju videoigre za mobilne uređaje, dok značajan broj domaćih stručnjaka rade kao frilenseri za inostrane kompanije. Ukupni prihodi u poređenju s regionom još su skromni – oko 1,2 miliona KM godišnje. Ipak, ako navedene brojeve stavimo u omjer uloženo-dobijeno, dolazimo do drugačije percepcije stanja. Kompanije u BiH, za razliku od kolega u Srbiji i Hrvatskoj, još uvijek nemaju pristup programima za (su)finansiranje gaming projekata kroz grantove entitetskih i državnih institucija.

Primjera rad, prema važećem Zakonu o audio-vizuelnim djelatnostima Republike Srpske, Audiovizuelni centar Republike Srpske (AVCRS) je trenutno zakonom jedina nadležna institucija za podršku proizvodnji audio-vizuelnih djela u RS, uključujući i videoigre. Uprkos tome, AVCRS do sada nije raspisivao konkurse za podršku projektima ove industrije. To bi se uskoro trebalo promijeniti, u skladu sa sve većim brojem kompanija i projekata. Paralelno, Hrvatski audiovizualni centar za 2025. godinu planira izdvojiti 400.000 evra za podršku projektima iz industrije videoigara.

Domaća industrija je u 2024. kao i ranijih godina, funkcionisala na krilima ličnog entuzijazma, finansirajući aktivnosti i projekte ličnim novcem, ili novcem inostranih investitora. Industrija se i dalje suočava sa čestim problemom nedostatka kvalifikovane radne snage.

Godina 2024. bila je i godina značajnih i ohrabrujućih događaja za domaću industriju. U sklopu Područne privredne komore Banja Luka (PPKBL), krajem godine osnovan je Odbor za produkciju i dizajn videoigara, koji članstvom čine kompanije iz industrije videoigara i relevantne institucije. Takođe, inicirane su aktivnosti unutar Bit Alijanse da se u postojeću strukturu udruženja uvrste aktivnosti s ciljem podrške radu kompanija iz industrije videoigara.

Stefan Filipovi

Potom je i 2025. nastavila u pozitivnom trendu. U organizaciji kompanije Legit d.o.o., PPKBL i Odbora za produkciju i dizajn videoigara, 27. februara u Banjoj Luci održan je InterPlay Summit v2.0. Sa 140 gostiju i 11 panelista iz BiH, Srbije, Hrvatske i dijaspore, konferencija je do sada najveći organizovani događaj posvećen produkciji videoigara u BiH.

Takođe, primajući na praksu i programe stipendiranja studente, domaće kompanije doprinijele su da pojedini privatni fakulteti u BiH djelimično prilagode svoje programe edukacije iz oblasti programiranja i dizajna potrebama industrije videoigara. Svakako ohrabrujuća tendencija u procesu približavanja obrazovnog sistema potrebama industrije.

Stefan Filipović

Iz BiH uskoro dolazi videoigra za neformalnu edukaciju djece

Da se do velikih rezultata može doći malim koracima, primjer je i domaća industrija, koja, uprkos svim izazovima, na evrospko i svjetsko tržište plasira videoigre koje ostvaruju značajne uspjehe. Neki od primjera su sarajevski AI interactive sa svojom igrom "The Enchanted World", kao i igra "Lea i Leo" banjalučke kompanije Legit, koja ima blizu 10.000 igrača, a razvijena je s ciljem podizanja javne svijesti o životu djece s dijabetesom.

Ova godina biće godina novih videoigara domaćih studija. "Eureka", projekat koji trenutno razvija kompanija Legit, mobilna je igra za neformalnu edukaciju djece od 3 do 8 godina, koja će kroz sedam mini igara spojiti zabavu i učenje. Interdisciplinarne igre pokrivaju različite edukativne aspekte, od učenja pisanja i izgovaranja slova abecede i azbuke, do učenja osnovnih matematičkih operacija, sadnje drveća, recikliranja i svemirskih utrka.

Kroz interaktivne aktivnosti, najmlađi će imati priliku da razvijaju tehničke i kognitivne vještine, kao i svijest o važnosti zaštite životne okoline, na djeci prilagođen i zanimljiv način.

Na projektu rade producenti, programeri, artisti, animatori, glumci i muzičari iz BiH, Srbije i Hrvatske. Projekat je podržan kroz Challenge to Change 3.0, koji finansira Švedska, a u BiH sprovodi Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA u partnerstvu s Agencijom za razvoj preduzeća EDA.

Stefan Filipović

Igra će u aprilu biti plasirana na regionalno tržište. S obzirom na to da je promet svojevrsni aplauz kupca, broj igrača će uskoro pokazati i uspješnost samog projekta.

Skromna ulaganja u industriju mogu donijeti svjetske rezultate

Ne postoji snažna industrija videoigara u svijetu koja nema aktivnu višedimenzionalnu podršku vlastite države. Primjere o velikim ulaganjima u individualne projekte i javnu infrastrukturu imamo i u našem okruženju. Individualne aktivnosti kompanija, osnivanje Odbora za produkciju i dizajn videoigara i organizacija najveće konferencije o industriji u BiH, neke su od aktivnosti urađenih u cilju razvoja svijesti o potencijalima industrije kod donosilaca odluka u BiH.

Cilj ovih koraka je otvaranje mogućnosti da kompanije iz industrije videoigara apliciraju sa svojim projektima na javne pozive, i ukoliko zadovolje kriterijume, dobiju finansijsku podršku domaćih institucija, kao što je to slučaj s drugim djelatnostima u BiH. Kompanije iz industrije videoigara ne traže ništa više ili manje, od onoga što je omogućeno drugim industrijama.

Industrija videoigara u BiH, iako još u razvoju, posjeduje značajan potencijal za rast i privlačenje stranih investicija. Kvalifikovani stručnjaci, kreativnost i inovativnost domaćih timova predstavljaju ključne prednosti koje mogu privući investitore iz cijelog svijeta.  

Da ponekad samo jedan projekat može privući velike investicije i pozitivno preokrenuti čitav ekosistem, možemo pronaći primjere širom svijeta, ali i u našem neposrednom okruženju. Tako je hrvatska gaming kompanija Nanobit postala dio švedske Stillfront grupe kroz akviziciju vrijednu 148 miliona američkih dolara, srpski Nordeus prodat američkoj kompaniji Take-Two Interactive Software za 375 miliona dolara, a slovenački Outfit kineskoj korporaciji Zhejiang Jinke Peroxide (kasnije Zhejiang Jinke Entertainment) za skoro milijardu američkih dolara.

Naredni takav primjer mogao bi biti upravo iz BiH.

 

Stefan Filipović je jedan od pet suosnivača "Legit Games", studija za razvoj igara za pametne telefone u Banjoj Luci, koji posluje u sklopu kompanije Legit d.o.o.

Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.