.webp){kind=icon}
Fizička lica ulaganjem u korporativne obveznice imaju priliku da, umjesto kamate od 1,5 odsto na štednju u bankama, ostvare znatno više prinose od pet do šest odsto ulaganjem u korporativne obveznice. Da bi kompanije češće emitovale obveznice, neophodno je promijeniti zakone i dati veću sigurnost imaocima obveznica, smatra Branko Kecman, direktor brokersko-dilerskog društva Advantis broker iz Banjaluke.
Kako je Bloomberg Adria već objavila, privredna društva u regiji najčešće se odlučuju za uzimanje kredita kada su im potrebna finansijska sredstva, a rjeđe za emisiju korporativnih obveznica. Banjalučka berza ima razvijenije tržište korporativnih obveznica u odnosu na berze u regiji.
Više: Tržište korporativnih obveznica - Banjalučka berza u vrhu
Mikrokreditni sektor prepoznao prednosti emitovanja obveznica
Kecman objašnjava da je mikrokreditni sektor prepoznao prednosti emitovanja obveznica i da koristi te mogućnosti da dođe do sredstava.
"Za MKO je emisija obveznica jedan od osnovnih načina kako mogu povećati učešće na tržištu jer nemaju pravo da uzimaju depozite od građana. MKO se mogu finansirati samo kroz kapital vlasnika ili kredite banaka, a s druge strane je upitno koliko se koja banka želi izložiti njima i da li uopšte žele da finansiraju finansijske institucije koje faktički ulaze na njihov teren", ističe Kecman.
Dodaje da MKO sektor ima regulatora, da im je gotovinski tok takav da su im računi dnevno aktivni te da Centralni registar za hartije od vrijednosti (CRHOV) ima ulogu platnog agenta, odnosno mjenice za svaki anuitet, što daje sigurnost onima koji ulažu u obveznice.
"U tim uslovima emisije obveznica pokazale su se kao uspješan recept, a to se najbolje vidi na primjeru Prvog penzionerskog mikrokreditnog društva koje je imalo šest emisija za šest-sedam godina. Oni su na kraju, ono što je suština berze, došli na akcija, odnosno sa d.o.o. se transformisali u a.d. i izašli na berzu te se njihovim akcijama sada trguje", kaže Kecman.
Depositphotos
Advantis broker radio je emisije korporativnih obveznica i za druga privredna društva i MKO, pri čemu se uspostavila praksa da se emisije rade na tri godine s mjesečnom ili šestomjesečnom otplatom glavnice i kamate ili eventualno na četiri godine.
Centralni registar HOV kao platni agent
"Svaki anuitet je obezbijeđen mjenicom tako da CRHOV dobija ulogu platnog agenta gdje emitent deponuje mjenice za svaki anuitet, a Centralni registar je obavezan da u roku od dva dana aktivira mjenicu u slučaju kašnjenja u plaćanju. Bitno je da kompanija dostavlja novac Centralnom registru, a on izmiruje obaveze prema vlasnicima obveznica", ističe Kecman.
Time kompanija ne zna ko su vlasnici obveznica, dodaje, što i ne treba da zna, jer oni nemaju nikakva prava upravljanja.
"Dobija se profesionalizam u smislu da niko u kompaniji ne utiče da će nekom isplatiti danas, nekom sutra. CRHOV isti dan isplaćuje anuitet svima i tu nema favorizovanja bilo koga. Prinosi na obveznice su od pet do osam odsto, što je veoma privlačno za investitore. Tražnja je najčešće bila veća od ponude, a očekujem da će se dalje razvijati", navodi Kecman.
On ističe da bi se tržište još više razvijalo kada bi privatne kompanije više koristile ovaj vid dolaska do sredstava, kao i kada bi fizička lica, koja imaju štednju u banci, odlučila da neće kamatu banke od 1,5 odsto, već da žele da uzmu obveznice i ostvare veću kamatu.
"Posljednje tri-četiri godine gradili smo tu bazu investitora koji su spremni da ulažu, shvatili su rizik, ali i kakvi su prinosi. Fizička lica dominantno su kupci obveznica, građani shvataju prednost", dodaje Kecman.
Kao jedan od problema ističe to što osiguravajuća društva imaju stroga pravila koja im ne dozvoljavaju veću izloženost prema korporativnim obveznicama.
Neophodno definisati prava imalaca obveznica
Što se tiče tržišta korporativnih obveznica u regiji, Kecman smatra da u zemljama regije tržište korporativnih obveznica nije razvijeno jer nije razvijena regulativa.
"Mi dok nismo napravili proceduru za obezbjeđenje emisije, bilo je sporadično ulaganje. Pravni okvir ne poznaje vlasnika obveznica u slučaju problema emitenta. Vlasnici obveznica su u lošijoj poziciji u odnosu na druge kreditore. I onda smo radeći sa CRHOV shvatili da je rješenje varijanta preko mjenice, da neko mora biti identifikovan kao povjerilac. U Hrvatskoj to isto nije do kraja razriješeno, kako se u slučaju neplaćanja vlasnici obveznica uključuju u stečajni postupak. Mi smo na pola puta za rješenje toga", naglašava Kecman.
Bloomberg
U Zakonu o privrednim društvima u Hrvatskoj, dodaje, spominje se skupšina imalaca obveznica.
Za sada je, dodaje, kao rješenje uvedeno da CRHOV, kao institucija koja jedina ima sve podatke o emitentu i vlasniku obveznica, obavlja posao platnog agenta i da se o tome brine.
"Kompanije mogu doći do novca na ovaj način, ali moraju biti transparentne, objaviti kako i šta rade. Ima kompanija koje to ne žele. Ali jedan sektor, MKO, je prepoznao to kao solidan izbor za daljnji rast, to treba dalje razvijati i proširivati na druge sektore", objašnjava Kecman.
Poručuje da građani koji žele da ulažu u korporativne obveznice mogu da dođu u bilo koju brokersku kuću koja im izloži ponudu, poziciju firme, biznis planove, rizike…
"Nudimo i mogućnost upravljanja portfeljom za one koji ne žele sami da ulažu, nego daju nama sredstva i definišemo gdje ulažemo. Pruža se prilika da umjesto 1,5 odsto na štednju građani ostvare kamatu od pet do šest odsto na godišnjem nivou. Ako kamate generalno budu išle gore i te kamate će rasti", zaključuje Kecman.
Podsjećamo, na Banjalučkoj berzi u prošloj godini bilo je devet javnih ponuda korporativnih obveznica, a u ovoj godini sedam. Lani je ukupna ostvarena vrijednost tih emisija iznosila skoro 50 miliona KM (49.536.014), a u ovoj godini vrijednost emisija, do sada, je nepunih 20 miliona KM (19.354.020).
Banjalučka berza ima razvijenije tržište korporativnih obveznica u odnosu na Sarajevsku, Beogradsku, Ljubljansku, Makedonsku i Crnogorsku berzu.
