Većina tržišta regiona se baš ne može pohvaliti da su uvijek prihvatala najnovije trendove i znanja koja su dolazila s razvijenih tržišta. Kao što kažu, izuzeci postoje da bi potvrdili pravila.
Pojava ESG-a
ESG kao pojam se prvi put pojavio 2004. godine u studiji "Who cares wins", da bi već 2007. godine Evropska investiciona banka (EIB) izdala prve "zelene" obveznice. Poslije toga se kreiranje cjelokupnog koncepta ESG-a ubrzavalo. Veliki podstrek je bila inicijativa Ujedinjenih nacija (UN) o usvajanju "Ciljeva održivog razvoja" (UN SDG) iz 2015. godine, kao i Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Važno je napomenuti da su sve zemlje regiona potpisnice Pariškog sporazuma, a kao članice Ujedinjenih nacija su se obavezale na aktivnost u ispunjenju UN SDG-a.
Promjena sa "shareholder" na "stakeholder" kapitalizam je direktno uticala na kompanije s razvijenih tržišta da počnu ozbiljno uzimati u obzir i druge stakeholdere pa im je ESG koncept bio potpuno prirodan nastavak ili čak pomoć u promjeni fokusa te kreiranju novih biznis modela koji su posljedično uticali na njihove pozicije na tržištu.
Finansijske institucije su počele uzimati ESG kao nezaobilaznu komponentu u due dilliegence procesu kod odlučivanja o investiranju. Larry Fink, CEO Black Rocka, najvećeg upravljača imovinom na svijetu, rekao je 2020. godine da investitori moraju uzeti u obzir održivost (sustainability) kao glavnu komponentu u odlučivanju o investiranju. Sve je na kraju "začinjeno" porukom sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu 2020. godine "da je svrha kompanije da angažuje sve svoje zainteresovane strane u zajedničkom i održivom stvaranju vrijednosti". Ako pogledamo vrijednost investicija na globalnom nivou, koje u svom fokusu imaju održivost, prisutan je eksponencijalni rast.
Bloomberg
Projekcije kažu da će imovina koja je povezana s ESG-jem sa 20 triliona u 2020. godini dostići 160 triliona dolara u 2036. godini.
Međutim, veoma je bitno naglasiti i razjasniti dileme koje mnogi imaju da je ESG humanitarni rad i da povećava troškove i posljedično smanjuje dobit. Nije, nego upravo suprotno. Kompanije koje prihvate ESG koncept i ugrade ga u svoj DNK postaju profitabilnije i imaju znatno stabilniju i dugoročno održivu poziciju na tržištu. Kao što je Lary Fink rekao, kada govorimo o održivosti i ESG konceptu, tu se ne radi o socijalizmu, već upravo suprotno, radi se o stakeholder kapitalizmu i sve kompanije koje prihvataju ESG to rade kako bi kreirale novu vrijednost za svoje akcionare, ali uz odgovorno poslovanje prema svim zainteresovanim stranama, a pogotovo prema prirodi.
Regionalni lideri u ESG-u
U finansijskom sektoru regiona, šampion ESG-a je definitivno NLB Banka, koja je dobila prvi ESG rejting u regionu. Potvrda navedenom da kompanije koje ugrade ESG u svoj DNK donose veću vrijednost svojim akcionarima je i činjenica da je odnos knjigovodstvene i trržišne vrijednosti akcija NLB banke najviši od svih banaka u regionu.
Od kompanija iz nefinansijskog sektora, šampioni su Delta Holding i Atlantic Grupa. Obje grupacije su šampioni i lideri u skoro svim sektorima koje pokrivaju, ali se u implementaciji ESG-a apsolutno ne razlikuju od najvećih svjetskih kompanija. Ovo im daje snagu i poziciju da osvajaju i budu šampioni i lideri na razvijenim evropskim tržištima, što najbolje pokazuje Argeta, koja je lider u svom segmentu u Evropi.
E sad je pitanje šta ostali čekaju? Mnogi će pomisliti da je ESG samo za velike kompanije s kompleksnom strukturom upravljanja. Ne, upravo i male i srednje kompanije, po kojoj god metodologiji ih mjerili, imaju priliku da iskoriste šansu.
Prednosti ESG-a
Prvi ljudi kompanije moraju da prepoznaju prednost ESG-a i treba da budu "sljedbenici i promoteri" ESG koncepta u svojim kompanijama, da ga ugrade u svrhu i vrijednost svoje kompanije, da "propovijedaju" drugačiji pristup kako u kompaniji u odnosima sa svojim zaposlenima tako i s kupcima, dobavljačima i ostalim stakeholderima. Čitav region ima problem s nedostatkom radne snage. Upravo kompanije koje usvoje ESG imaju bolji "employer branding".
Izvoznici će dobijati bolje ugovore sa svojim kupcima ako usvoje ESG i na kraju budu spremni da izvijeste o tome kreiranjem izvještaja o održivosti (sustainable reporting). Finansijske institucije će imati bolje proizvode za kompanije kojima je ESG u fokusu. Cijena kapitala će biti niža za ovakve kompanije.
Što se tiče prikupljana kapitala putem lokalnih berzi, do sada je bila jedna emisija "održivih" korporativnih obveznica na Zagrebačkoj berzi, koje je izdala M+ Grupa. U narednom veoma kratkom periodu će biti izdane prve ESG obveznice lokalne finansijske institucije.
Mislim da kao region možemo puno više. Ako su gospoda Mišković i Tedeshi prepoznali prednosti ESG-a, da li ostali trebaju imati dilemu?
Na kraju, dokaz da se ESG isplati:
Branko Kecman (privatna arhiva)
Branko Kecman je direktor akcionarskog društva "Advantis Broker" iz Banje Luke. Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
