Zastupljenost žena u upravnim i nadzornim odborima kompanija te na menadžerskim pozicijama u Adrija regiji iznosi oko 20 odsto, ima pomaka, ali je neophodno poboljšanje. Kompanije, u kojima su žene zastupljenije, stabilnije su i imaju održivije poslovanje.
"Ring the Bell za rodnu ravnopravnost" događaj je koji organizuje oko 120 berzi u svijetu kako bi ukazali na problem rodne nejednakosti i zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama kompanija, a prošle sedmice organizovan je u Banjaluci od strane Advantis brokera, IFC - International Finance Corporation i Banjalučke berze.
Žene plaćene 77 centi u odnosu na jedan dolar koji zarade muškarci
U okviru panela "Jednakost, inkluzija i rodna ravnopravnost", šef kancelarije International Finance Corporation (IFC) u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori Armin Ridžalović rekao je da podaci pokazuju da su žene manje plaćene od muškaraca i to 77 centi u odnosu na jedan dolar koji zarade muškarci.
"Zvonimo za ravnopravnost kako bi se smanjio taj jaz u prihodima, ali i u drugim oblastima. Društva u kojima je zastupljena veća rodna ravnopravnost stabilnija su i otpornija na konflikte te samim tim prosperitetnija", poručio je Ridžalović.
Kroz mnogobrojne projekte IFC u regiji, dodaje, rade na poboljšanju rodne jednakosti, a da je uloga žena u kompanijama važna, prema njegovom mišljenu, pokazuje i podatak da u većini banaka žene upravljaju odjeljenima koja se bave procjenom rizika.
Tanja Šebez iz Advantis brokera, organizatora panela, istakla je važnost ukazivanja na rodnu nejednakost. "Jednakost je jako važna i faktor je uspjeha bilo koje organizacije u svijetu", poručila je Šebez.
Oko 20 odsto žena u upravljačkim odborima u regiji, prema podacima WOBA
Nevena Kostić iz organizacije Women on Boards Adria (WOBA), organizacije koja se bavi radom sa ženama na liderskim pozicijama i onima koje žele da postanu lideri, kaže da su fokusirani i na promjenu zakona u državama regije kako bi bilo obezbijeđeno veće prisustvo žena.
"Organizujemo treninge žena i omogućavamo umrežavanje i spajanje žena koje imaju uskustva sa onima koje nemaju ili su na sredini puta ka liderskoj poziciji. Direktiva EU o zastupljenosti žena u odborima je odličan prvi korak u poboljšanju jednakosti. U regiji ima pomaka u toj oblasti", istakla je Kostić.
Zemlje regije na sredini su liste svih zemlja po rodnoj ravnopravnosti, sa prosjekom od oko 20 odsto žena u upravljačkim odborima u regiji.
"Zato je važno umrežavanje i treninzi, da se demistifikuje tema Boarda. Benefiti koje ostvaruju kompanije koje imaju žene za lidere su ti da žene donose novosti u poslovanju, posebno ako su kompaniju godinama vodili muškarci. Žene su lideri u održivom poslovanju jer su spremne strpljivo raditi", zaključila je Kostić.
BLSE: Na oko 10 odsto direktorskih pozicija su žene
Milan Božić, direktor Banjalučke berze, kaže da je na BLSE listirano 400 kompanija, a u kojima su sa 18 odsto zastupljene žene na izvršnim i nadzornim funkcijama, dok su na 82 odsto pozicija muškarci.
"Što se tiče 410 direktorskih funkcija, na 48 su žene, nešto više od 10 odsto. U upravnim odborima je 20 odsto žena, a u nadzornim odborima je skoro 30 odsto. Bliže smo razvijenim zemljama, nismo toliko loši kako se moglo očekivati. Nemamo podatke za srednji nivo menadžmenta. Problema ima i treba razmisliti kako ih prevazići", naglasio je Božić.
Prema njegovom utisku, kompanije pružaju više prilika ženama da napreduju nego što je ranije bio slučaj. "Žene su vjernije kompanijama i podrška su i treba ih istaći, davati im zadatke iznad njihovih vještina kako bi imale priliku za napredak", istakao je Božić.
UN Women: Postoje zakonska ograničenja u pogledu prava žena
Gordana Knežić, predstavnica organizacije UN Women u BiH, složila se da je potrebno više žena u nadzornim i upravnim odborima, da imaju više plate i da se radi na prevenciji nejednakosti.
"Žene se susreću sa ograničenjima u pristupu finansijama, vlasništvu i ostvarivanju profita. UN Women sprovodi program podrške ženama u poljoprivredi, gdje svega 22 odsto žena ima registrovan biznis, a pomažemo im i kroz programe podrške u umjetnosti, biznisu, preduzetništvu, kao i kroz Mrežu mentorstva. Napredak je učinjen, ali nismo na zadovoljavajućem nivou. Postoje zakonska ograničenja u pogledu prava, odgovorno budžetiranje je dosta doprinijelo poboljšanju stanja, ali je potrebno još raditi", kazala je Knežić.