.webp){kind=icon}
U 21. vijeku rodna ravnopravnost predstavlja osnovni princip koji društva širom svijeta nastoje da postignu. Ipak, kada je riječ o jednakosti u platama među spolovima, još uvijek se pitamo: "Šta čekamo?"
Postoje značajne razlike između zemalja EU u pogledu rodnog jaza u platama. Odnos plata muškaraca i žena kreće se od manje od pet odsto u Luksemburgu, Rumuniji, Sloveniji, Poljskoj, Belgiji i Italiji do više od 17 odsto u Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji i Estoniji. U većini zemalja rodna razlika u platama se smanjila tokom protekle decenije. Ovo pitanje je posebno relevantno u Bosni i Hercegovini (BiH), gdje rodna razlika u platama i dalje postoji, uprkos napretku postignutom u drugim oblastima rodne ravnopravnosti.
Trenutna situacija
U Bosni i Hercegovini žene za isti posao u prosjeku zarađuju oko 13 odsto manje od muškaraca. Prema posljednjim podacima Paylaba, međunarodne platforme za istraživanje plata, koja prikuplja informacije o prihodima i bonusima zaposlenih na različitim radnim mjestima, prosječna plata muškaraca iznosila je 1.688 KM, dok je prosječna plata žena 1.478 KM.
Ovaj jaz je još veći u određenim industrijama i na višim pozicijama, gdje su žene znatno manje zastupljene. Jaz nije samo u brojevima, odražava duboko ukorijenjene društvene norme i stereotipe koji i dalje potcjenjuju rad i doprinos žena.
Uprkos tome što žene danas postižu više nivoe obrazovanja i statistički su na univerzitetima uspješnije u sticanju diploma nego muškarci, to se nije pretočilo u jednakost u platama ili jednaku zastupljenost na vodećim pozicijama. Disparitet u zaradama je simptom širih problema, uključujući nejednak pristup mogućnostima za napredovanje u karijeri, profesionalnu segregaciju i potcjenjivanje poslova koje obično obavljaju žene.
Pravni krajolik i korporativna odgovornost
Bosna i Hercegovina preuzela je međunarodne obaveze u pogledu rodne ravnopravnosti, uključujući i ratifikaciju Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW). Nacionalni zakoni o radu takođe zabranjuju diskriminaciju na osnovu spola, uključujući i platu. Međutim, izvršenje je neujednačeno i mnoga privredna društva tek treba da u potpunosti usklade svoju praksu s ovim pravnim standardima.
Korporativna odgovornost u ovoj oblasti seže dalje od puke usklađenosti. Preduzeća koja daju prioritet rodnoj ravnopravnosti u platama pokazuju svoju posvećenost pravičnosti i jednakosti, što može poboljšati njihovu reputaciju, privući i zadržati talente te poboljšati opšti moral na radnom mjestu.
Depositphotos
Zašto je akcija potrebna sada
Postizanje rodne ravnopravnosti u platama nije samo pravni i moralni imperativ, to je i strateška poslovna odluka. Kompanije koje osiguravaju pravičnu platu imaju veće šanse da imaju koristi od različitih perspektiva, inovativnog razmišljanja i posvećene radne snage. Štaviše, smanjenje rodnog jaza u platama ima pozitivne efekte na širu ekonomiju povećanjem finansijske nezavisnosti i potrošačke moći žena.
Koraci za zatvaranje jaza
Da bi se krenulo ka ostvarivanju ravnopravnosti spolova, neophodno je poduzimanje potrebnih koraka, kao što je supervizija plata i transparentnost u praksi plaćanja, koja je od suštinskog značaja za odgovornost.
Podržavanje napredovanja u karijeri za žene, odnosno implementacija programa mentorstva i razvoja liderstva, koji imaju za cilj promoviranje žena na više pozicije, uvođenje politike koja podržava ravnotežu između poslovnog i privatnog života, kao što su fleksibilno radno vrijeme i roditeljsko odsustvo, što sve može pomoći u smanjenju prepreka s kojima se žene suočavaju u napredovanju u karijeri, kao i učestvovanje u dijalogu i obrazovanju žena, njegovanje kulture otvorenosti po pitanju pravičnosti plata, edukacija zaposlenih i menadžmenta o važnosti rodne ravnopravnosti na radnom mjestu.
Rodna ravnopravnost je goruće pitanje koje zahtijeva hitnu pažnju i akciju. Poduzimanjem konkretnih koraka za zatvaranje rodnog jaza u platama, privredna društva u Bosni i Hercegovini mogu doprinijeti pravednijem društvu, a istovremeno ubirati prednosti motivisanije i raznovrsnije radne snage.
Milica Crnić, Advokatska firma "Sajić" o.d. Banja Luka
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
