Suočavanje s povećanim troškovima života dovodi do povećanog pritiska javnosti da se poduzmu koraci za zaštitu zaposlenika i obitelji u današnjoj turbulentnoj i nepredvidivoj ekonomskoj stvarnosti, stoga isplata plaće dostatne za pokrivanje životnih troškova, odnosno odgovarajuće, postaje prioritet poslodavcima, a i važna je stavka u stvaranju održivog poslovanja.
PwC i WageIndicator Foundation izradili su izvješće o odgovarajućoj plaći (engl. living wage), s ciljem pružanja uvida u postojeće trendove i tržišne prakse, uz razmatranje ključnih čimbenika i izazova s kojima se organizacije suočavaju. Iako ne postoji globalno prihvaćena definicija odgovarajuće plaće, u skladu s definicijama UN-ove Međunarodne organizacije rada (ILO) i relevantnim propisima, odgovarajuću plaću možemo definirati kao razinu naknade koja osobi i njenoj obitelji omogućuje dovoljno sredstava za svakodnevne potrebe, podmirenje životnih troškova i štednju za hitne slučajeve.
Od 2014. godine WageIndicator Foundation aktivno sudjeluje u prikupljanju cijena osnovnih potrepština za izračun troškova života. U suradnji s WageIndicator Foundation PwC je 2023. godine anketirao više od 205 organizacija iz 43 regije. Najviše odgovora je iz Europe, njih 115, zatim slijede Južna i Sjeverna Amerika sa 49 odgovora, azijsko-pacifičko područje sa 17 odgovora, dok Afrika i Bliski istok imaju premali uzorak za donošenje zaključaka.
Rezultati istraživanja
Istraživanje je pokazalo kako isplata odgovarajuće plaće postaje prioritet za poslodavce: 67 posto njih vjeruje da je isplata odgovarajuće plaće prioritet u njihovom poslovanju. Poslodavci razmatraju isplatu odgovarajuće plaće svojim zaposlenicima: 24 posto ih trenutačno isplaćuje odgovarajuću plaću svojim zaposlenicima. Od onih koji to ne čine, 54 posto očekuje da će to postići u sljedećih pet godina.
Također, razmatranja o odgovarajućoj plaći poduzećima ključan su dio širih mjera održivosti. Više od polovice ispitanih, njih 53 posto, uključuje isplatu odgovarajuće plaće u društvene aspekte ESG strategije poslovanja. Isplata odgovarajuće plaće bitan je uvjet postizanja pravednosti na radnom mjestu. Više od petine ispitanih, njih 22 posto, izvijestilo je da analiziraju utjecaj isplate odgovarajuće plaće na sve kategorije zaposlenika.
Isplata odgovarajuće plaće postaje prioritet za poslodavce | Depositphotos
Jedan od bitnih poticaja u stvaranju strategija s ciljem isplate odgovarajuće plaće su novi propisi, kao što su Direktiva Europske komisije o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji i Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), koje potiču poduzeća na proširenje fokusa na društvene probleme, prepoznavajući da su oni integralni dio njihove opće strategije održivosti. Također, sve je veći i vanjski pritisak investitora, ESG agencija i vanjskih tijela na poslodavce, kao što je UN Global Compact inicijativa za korporativnu održivost.
Novi propisi
CSRD za određenu skupinu poslodavaca stupa na snagu već 2024. godine, a zahtijeva podnošenje opsežnih i detaljnih izvješća o održivosti te s tim povezanih strateških implikacija i na području vlastite radne snage. Društveni aspekti ESG-a u posljednjih nekoliko godina sve su važniji, što se odražava i u CSRD-u. CSRD je prvi propis koji objedinjuje izvješćivanje o društvenim pitanjima u takvom obujmu i dubini i na globalnoj razini. Izvješćivanje o odgovarajućim plaćama uključeno je u zahtjeve o društvenom izvješćivanju, a detaljno je opisano u Europskim standardima izvješćivanja o održivosti (ESRS), pod S1-Vlastita radna snaga. Odgovarajuća plaća definirana je kao plaća dovoljna za zadovoljenje potreba radnika i njegove obitelji u odnosu na nacionalne gospodarske i socijalne uvjete.
Društveni aspekti ESG-a u posljednjih nekoliko godina sve su važniji | Depositphotos
Ako poduzeća već ne rade na prikupljanju, analizi i izvješćivanju podataka kako bi uklonila nedostatke u isplati odgovarajuće plaće, mogu imati poteškoća u ispunjavanju regulatornih zahtjeva CSRD-a, ali i zahtjeva investitora, koji će sigurno analizirati izvješća kada propisi stupe na snagu.
Uz nastajuće propise, postoji mnoštvo pritisaka s kojima se radnici i poduzeća suočavaju, što povećava hitnost s kojom se mora pristupiti pitanju odgovarajuće plaće. Možda je najznačajniji nedavni porast inflacije i povećanje troškova života i njihov utjecaj na plaće. PwC je 2023. godine proveo istraživanje radne snage, koje je otkrilo da su financijske poteškoće veće nego 2022. godine. Čak 42 posto radnika odgovorilo je da svaki mjesec plaćaju račune s malo ili ništa preostalih sredstava, što je povećanje od pet posto u odnosu na prethodnu godinu, a 14 posto radnika odgovorilo je da svaki mjesec teško "spajaju kraj s krajem", što je povećanje od četiri posto u odnosu na prethodnu godinu. Nadalje, UN procjenjuje da danas više od milijardu radnika širom svijeta, što je trećina svih radnika, zarađuje manje nego što im je potrebno za dostojan život.
Traženje novog posla
Međutim, prema istraživanju PwC-a, unatoč današnjoj ekonomskoj neizvjesnosti, znatno je povećan broj zaposlenika koji planiraju promijeniti posao u sljedećih 12 mjeseci u odnosu na prošlu godinu, njih 36 posto prošle u odnosu na 19 posto ove godine.
Svjetski ekonomski forum izvješćuje da više od šest od deset zaposlenika generacije Z aktivno ili pasivno traži druge poslove jer želi bolju plaću, ravnotežu između poslovnog i privatnog života ili prilike za karijeru i rast.
Znatno više radnika planira promijeniti posao u sljedećih 12 mjeseci | Bloomberg
Uzimajući sve navedeno u obzir, isplata odgovarajuće plaće nije samo potreba radnika koji teško spajaju kraj s krajem, već i važna korist za poslodavce. Poslodavci se oslanjaju na svoje zaposlenike i postaje sve očitije da moraju sve više ulagati u ljude kako bi privukli i zadržali dobre radnike. Taj se investicijski izdatak može proširiti na različita područja, poput edukacije, pogodnosti i fleksibilnosti, ali je naknada ključna.
Poduzeća koja plaćaju odgovarajuću plaću mogu doprinijeti i širem ekonomskom oporavku. Plaćanje više plaće omogućuje zaposlenicima da ulažu u lokalne zajednice, što doprinosi kružnoj ekonomiji. Jednostavno rečeno, plaćanje zaposlenicima više znači da su sposobni više i potrošiti, što potiče gospodarski rast.
Potplaćena radna snaga, koja se jedva može izboriti s troškovima života, teško da će podržati gospodarstvo na načine koji potiču veći rast, kako nacionalno, tako i globalno. Osim toga, pravedno plaćena radna snaga, odmorna jer radi samo jedan posao, a ne dva, i općenito pozitivna zbog nedostatka financijskog stresa, može doprinijeti pozitivnoj radnoj kulturi, koja ne samo da pomaže zadržati trenutačno osoblje, već privlači i potencijalne nove zaposlenike. Odgovarajuća plaća može stvoriti domino-efekt pozitivnih promjena, koje se šire iz prvotne ekonomske koristi za zaposlenike, stvarajući nove prilike za rast na mnogim područjima.
Financijski teret
Iako je većina ispitanika svjesna potrebe za rješavanjem pitanja pravednosti plaća i uvođenja odgovarajuće plaće, jasno je da takav pothvat prate specifični izazovi, kao što su ukupni troškovi, ali i porezni učinci, budući da taj financijski teret može biti značajan, pogotovo malim i srednjim poduzećima.
Odgovarajuća plaća može stvoriti domino-efekt pozitivnih promjena | Bloomberg
Porezno planiranje svakako može igrati ulogu u upravljanju troškovima povezanim s plaćanjem odgovarajuće plaće, ali važno je prepoznati i to da porezne strategije same po sebi možda neće biti dovoljne za potpuno neutraliziranje povećanih troškova. Poduzeća mogu istražiti različite opcije optimiziranja svog poreznog položaja, kao što je provedba porezno učinkovitih programa beneficija za zaposlenike, poput mirovinskih ili zdravstvenih osiguranja, što može pružiti dodatnu vrijednost zaposlenicima, istovremeno potencijalno smanjujući poreznu obvezu poslodavca, te pažljivo strukturiranje paketa naknada kako bi se uključile nemonetarne koristi ili poticaji na temelju učinkovitosti.
Kako je pojam isplate odgovarajuće plaće sve prisutniji u javnosti, organizacije moraju razmotriti svoje zakonske, ali i izvanzakonske obveze, očekivanja internih i eksternih dionika i utvrditi kako najbolje uskladiti napredak i troškove.
-- Autorica teksta Gordana Mahović je menadžer za usluge savjetovanja za zaposlenike, PwC Hrvatska.
-- Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autorima i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
