BYD je posljednjih pet godina bilježio snažan rast. U 2024. godini, uz podršku kineske vlade, agresivno snižavanje cijena i širenje na strana tržišta, kineski proizvođač automobila prestigao je Teslu i postao najveći svjetski prodavač električnih vozila. Sada se najveći kineski proizvođač automobila našao pred ozbiljnim izazovima.
Nakon što su vlasti početkom godine pojačale nadzor nad iscrpljujućim ratom cijenama koji je pomogao BYD-u da se probije na vrh, prodaja je počela usporavati. Umjesto još jedne rekordne godine, 2024. je postala najteže razdoblje za kompaniju od 2020. godine.
Kako BYD danas stoji?
Izvan Kine, kompaniji ide prilično dobro. Snažan i skup nastup na globalnom tržištu donio joj je nove kupce zahvaljujući povoljnim i kvalitetnim električnim vozilima. U Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, prodaja je u septembru porasla za čak 880 posto na godišnjem nivou, čime je to tržište prvi put postalo BYD-ovo najveće inozemno tržište.
Pixsell
No u Kini, svom najvećem tržištu, BYD se suočava s problemima pri dodatnom snižavanju cijena i privlačenju novih kupaca. U tri mjeseca do kraja septembra kompanija je zabilježila prvi pad prodaje na godišnjem nivou još od 2020. godine. Djelomično je riječ o sezonskoj slabosti, ali konkurenti poput Geelyja, Leapmotora i Xiaomija također preuzimaju sve veći dio tržišta.
Usporavanje isporuka natjeralo je BYD da smanji svoje ambiciozne planove. Umjesto prvotno zacrtanih 5,5 miliona prodanih vozila u 2025. godini, sada očekuju oko 4,6 miliona, izjavio je viši izvršni direktor Li Yunfei.
Više cijene koje BYD postiže na inozemnim tržištima donekle ublažavaju pritisak na poslovanje, ali ne u potpunosti. U augustu je tvrtka, čije ime znači Build Your Dreams, zabilježila prvi pad dobiti u više od tri godine, uz pad neto profita od 30 posto.
Nakon snažnog početka 2025. godine rast prodaje počeo je usporavati | Bloomberg
Šta stoji iza BYD-ovih problema?
Od maja BYD osjeća puni udar regulatornih mjera na domaćem tržištu. Kineske su vlasti odlučno stale na kraj ratu cijenama koji je započeo početkom 2023. godine. Ograničenja snižavanja cijena oduzela su mu jedno od ključnih oružja u poslovanju. Ipak, zahvaljujući vertikalno integriranom lancu opskrbe, budući da sam proizvodi većinu svojih baterija i čipova, BYD je uvelike izbjegao probleme s dobavljačima koji su pogodili konkurenciju.
No dodatne poteškoće donijelo je i pooštravanje pravila vezanih uz finansiranje kroz lanac opskrbe. Zbog novih propisa BYD više ne može odgađati plaćanja dobavljačima mjesecima, kako je to ranije činio. Vlasti su odredile da proizvođači automobila moraju podmiriti obaveze prema dobavljačima u roku od 60 dana, što je velika promjena u odnosu na prosječnih 275 dana, koliko je BYD u 2023. trebao za isplatu svojih partnera.
Pred BYD-om su i novi izazovi. Sve više inozemnih tržišta, poput Evrope i Meksika, pokušava ograničiti nagli prodor jeftinijih kineskih električnih vozila. Uz to, kineskim proizvođačima već je praktički onemogućen pristup američkom tržištu zbog visokih carina, a dodatne zabrane vezane uz kinesku tehnologiju u automobilima stupit će na snagu 2027. godine.
Bloomberg
Jesu li BYD-ovi ulagači zabrinuti?
Od kraja maja, kada je tržišna vrijednost kompanije dosegla 175 milijardi dolara, dionice BYD-a oštro su pale zbog regulatornih ograničenja i usporavanja prodaje tokom ljeta.
U septembru je pad kvartalne dobiti srušio vrijednost dionica za osam posto, što je izbrisalo više od šest milijardi dolara tržišne vrijednosti. Nekoliko sedmica kasnije stigla je vijest da je investicijska kompanija Warrena Buffetta Berkshire Hathaway prodala cijeli svoj udio u BYD-u, koji je prije početka prodaje 2022. vrijedio oko devet milijardi dolara. To je u samo tri dana uzrokovalo novi pad dionica od sedam posto. Iz BYD-a su tada poručili da je kupovina i prodaja dionica uobičajena pojava te su zahvalili Charlieju Mungeru i Warrenu Buffettu na dugogodišnjoj podršci. Cijena dionica se u međuvremenu djelomično oporavila, ali je 10. oktobra i dalje bila niža nego prije objave o prodaji.
Iako je raspoloženje među ulagačima i dalje oprezno, analitičari smatraju da bi nova linija vozila planirana za 2026. mogla ponovo potaknuti rast prodaje. Analitičarka HSBC-a Yuqian Ding istaknula je da bi predstojeće tehnološko unaprjeđenje moglo ubrzati rast već sljedeće godine.
Kako stoji konkurencija?
Dionice BYD-a, koje kotiraju na berzi u Hong Kongu, od marta bilježe slabiji rezultat od većine domaćih konkurenata. Iako BYD i dalje uvjerljivo predvodi po prodaji, rivali poput Leapmotora, Geelyja i Xiaomija bilježe snažan rast, doduše s nižeg početnog nivoa.
Dionice BYD-a ipak prolaze bolje od Teslinih. Američki proizvođač električnih vozila ove je godine pod pritiskom, djelomično i zato što se izvršni direktor Elon Musk upleo u političke rasprave, što je otuđilo dio postojećih i potencijalnih kupaca.
Dionice BYD-a ove godine bilježe slabiji rezultat od konkurencije, a lošije od njega prošla je samo Tesla, kojoj prodaja pada na globalnom nivou | Bloomberg
Kada je i kako BYD postao tako velik brend?
BYD je osnovan 1995. kao proizvođač baterija, ponajprije za mobilne telefone. U automobilski se biznis upustio 2003. godine, kada je preuzeo posrnulog državnog proizvođača automobila.
Prekretnica je stigla 2016. godine, kada je kompanija počela zapošljavati vrhunske strane stručnjake, među njima i Wolfganga Eggera, dugogodišnjeg dizajnera Audija i Lamborghinija. Egger je potpuno promijenio izgled BYD-ovih vozila, pretvorivši ih iz neupadljivih u elegantne i prepoznatljive, a pritom zadržao cijene oko 25 posto nižima od usporedivih modela zapadnih konkurenata.
Ambicija BYD-a da predvodi tržište vozila na novu energiju savršeno se poklopila sa strategijom kineske vlade koja električne automobile vidi kao ključni dio prelaska na čistu tehnologiju. Vlada je u taj sektor usmjerila milijarde dolara subvencija, što je među ostalim pomoglo i BYD-u da ojača svoje finansije.
Danas BYD nudi široku paletu modela po različitim cijenama, od gradskog hatchbacka koji košta oko 9.000 eura do električnog sportskog automobila čija cijena doseže više od 200 hiljada eura.
Bloomberg